Članovi omišaljske udruge Eko Kvarnera i bakarske Tire upozorili su u četvrtak da se obala kvarnerskog područja uništava industrijskim onečišćenjima i nekontroliranim nasipavanjem, pri čemu su istaknuli slučaj nedavnog onečišćenja u Bakarskom zaljevu.

Predsjednica kostrenskog ogranka Eko Kvarnera Gordana Vukoša rekla je da je svjedočila mnogim većim i manjim onečišćenjima.

“Činjenica je da Ina zagađuje kad radi, a kada ugasi svoje pogone, zagađenja nema. Zagađuje zrak, zagađuje bukom, onečišćuje more naftom i raznim drugim izljevima iz svojih pogona”, istaknula je.

Kazne premale

Dodala je da udruge pozivaju onečišćivače da spriječe onečišćenja i osuvremene pogone te da svemu je uzrok nedjelovanje institucija i loši propisi, a kazne za onečišćivače su premale.

“Dok država ne ustroji sustav oštrog sankcioniranja, inspekcijskih službi i izlaženja na teren po svakom onečišćenju tako da ih se kazni toliko im se ne isplati puštati masne mase u more, nego da im se više isplati ulagati u zaštitu okoliša, do tada se ništa neće promijeniti”, zaključila je Gordana Vukoša.

Predsjednik Tire iz Bakarca Renato Franko govorio je o Bakarskom zaljevu nakon onečišćenja 20. ožujka. Istaknuo je da mjerodavne institucije nisu ništa napravile te da nakon izlijevanja mazuta nitko nije reagirao i pojavio se na terenu, što je nedopustivo.

Gordana Vukoša, Milvana Arko Pijevac i Renato Franko / Foto Sergej Drechsler

“Naša najljepša uvala Sansovo je posve devastirana. Kompletna lučica, sve barke su nam onečišćene i do danas ne znamo što će se s tim dogoditi. Ina je priznala i ostali smo na priznanju, a mi smo na čudu s barkama, plažom. Zakazali su svi, a u medije se daju informacije da je sve pod kontrolom, da su sve službe na terenu i da se čisti, a ne čisti se apsolutno ništa”, rekao je.

Članica Savjeta Eko Kvarnera Milvana Arko-Pijevac istaknula je da se, kada se govori o Danu planeta Zemlje i sloganu “Obnovimo našu Zemlju”, treba zapitati na kome je odgovornost u toj obnovi.

“I ministarstvo i mnoge službe na lokalnoj i regionalnoj razini podupiru udruge u edukaciji o zaštiti okoliša i prirode, no, iako postoji sasvim dobra zakonska regulativa, kada se radi o velikim industrijskim onečišćivačima, čiji je djelomični vlasnik i država, ne poduzima se ništa ili vrlo malo kada je riječ o ulaganjima u zaštitu okoliša”, rekla je.

Nasipavanje obale

Dodala je kako treba spomenuti i LNG terminal u Omišlju i Janaf, gdje su, kako je rekla, nedavno, postavljanjem plinovoda i naftovoda, devastirali obalnu šetnicu od uvale Črišnjeve prema Jadranovu, a onečišćeno je i more.

Rafinerija nafte Urinj / Foto Sergej Drechsler

Istaknula je da je u Bakarskom zaljevu važno znati sastav onečišćivača jer se, dodala je, u posljednjem slučaju postupalo kao da se radilo samo o nafti. Smatra da je bilo i balastnih voda koje sadržavaju mnoge štetne tvari, čak i toksične.

Milvana Arko-Pijevac je istaknula da na kvarnerskom području u posljednje vrijeme ima i nekontroliranog nasipavanja obale kao i na cijelom Jadranu.

Rekla je da se mijenjaju prostorni planovi samo kako bi se moglo graditi na obali ili nasipavati plaže, a ne vodi se računa o materijalu kojim se nasipava.

U slučajevima nasipavanja zemljanim materijalom mnoge sitne čestice zatrpavaju šire područje u moru i tako se u njemu uništava život, rekla je dodajući da primjera za to ima duž jadranske obale, pri čemu je spomenula makarsko i crikveničko područje te Rogoznicu i Rijeku.