Na zadnjoj Izbornoj skupštini SDSS-a Ličko-senjske županije dosadašnjeg predsjednika i stranačkog veterana Nikolu Lalića zamijenio je 39-godišnji Milan Uzelac. Ovaj diplomirani inženjer poljoprivrede oženjen je i otac je dviju djevojčica.

Rođeni je Udbinjanin, ali je uslijed ratnih vihora srednju školu i fakultet završio u Srbiji. Već 13 godina radi u Općini Udbina. Po lički rečeno, »ljudevan je i čo’ek od pomoći«. Trenutno radi kao zamjenik načelnika Općine Udbina.

U SDSS-u je aktivan 16 godina, a u nacionalno izmiješanoj Udbini oduvijek je važio za čovjeka koji je »gradio mostove suživota«. Osam godina je član Izvršnog odbora SDSS-a Ličko-senjske županije i član glavne skupštine stranke. Pitali smo ga na što ga obavezuje ova nova zadaća.

Jasni ciljevi

– Prije svega ću se truditi nastaviti kontinuitet i rezultate rada organizacije. Jasno je da su lokalni izbori za nas najvažniji te se moramo kvalitetno pripremiti i organizirati kako bismo ostvarili što bolje rezultate.

Naši ciljevi na izborima su jasni – ponavljanje i, ako bude moguće, poboljšanje izbornih rezultata od prije četiri godine. U Donjem Lapcu i Vrhovinama cilj nam je nastaviti kontinuitet i potvrditi mjesta načelnika općine i predsjednika općinskih vijeća. U Udbini i dalje imati svog predsjednika općinskog vijeća i nastaviti veoma dobru suradnju s aktualnim načelnikom koji će, po svoj prilici, na tom mjestu ostati i u iduće četiri godine.

U Korenici osvojiti mjesto manjinskog zamjenika načelnika općine i dva vijećnika, a u općini Lovinac osvojiti mjesto manjinskog zamjenika načelnika, koje do sada nismo imali. Na području ostalih gradova i općina nećemo imati svoje liste pa se u tim sredinama moramo potruditi da ostvarimo što bolje rezultate za županijsku skupštinu i zamjenika župana iz reda srpske nacionalne manjine.

Na razini Ličko-senjske županije želimo potvrditi mjesto zamjenika župana iz redova srpske nacionalne manjine i ući u županijsku skupštinu s dva zastupnika. Očekujemo da će SDSS, kao i ranije, u svim općinama te na nivou županije samostalno izaći na izbore bez koalicije s drugim strankama.

Koliko Srba ima u Ličko-senjskoj županiji i u kojoj se mjeri poštuju njihova Ustavom zajamčena prava?

– Po zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, na području Ličko-senjske županije živjelo je 6.949 Srba ili 13,65 posto. Međutim, bojim se da će novi popis pokazati da je taj broj danas dosta manji zbog umiranja starijih te iseljavanja mlađih ljudi.

Ustavom zajamčena prava poštuju se u onolikoj mjeri koliko smo ih u stanju konzumirati, odnosno zahtijevati i koristiti ih.

Koji su danas osnovni problemi vezani uz srpsku nacionalnu manjinu u ovoj županiji?

– Daleko najveći problem je demografski. Danas u Lici ima manje od 5.000 Srba, dok nas je prije 30 godina bilo gotovo 50.000, a prije II. svjetskog rata oko 100.000. Mnoga sela su gotovo pusta, s jako malo stanovnika, uglavnom treće životne dobi. Stariji umiru, djeca se ne rađaju pa nije teško predvidjeti kako će ta sela izgledati u skorijoj budućnosti.

Što se tiče infrastrukture, i tu ima problema: u selima gdje žive pripadnici srpske nacionalne manjine putevi su često u veoma lošem stanju, vodovodnu mrežu nema velik broj naselja, niskonaponska mreža je također često loša, tako da prilikom nepovoljnih vremenskih uvjeta dolazi do nestanka električne energije, u određenom broju sela slab je signal za mobilne telefone, a samim tim nema interneta.

Što se tiče zapošljavanja, tu nemamo nekih posebnih problema. Tko želi raditi, nacionalnost mu sigurno nije zapreka. Može se reći da dijelimo iste probleme kao i većinski hrvatski narod.

Nužne investicije

Ukoliko budete izabrani za zamjenika župana, koji će biti vaši krucijalni zadaci u nastojanjima da Srbi u Lici ipak bolje žive?

– Razvoj gospodarstva, poljoprivrede, turizma… S posebnim naglaskom na privlačenje investicija je prioritet svih prioriteta. Samo na taj način možemo zadržati naš narod da ostane na svojim ognjištima, ali i pomoći neodlučnima da prelome i odluče se na povratak u rodni kraj.

Dakle, direktna ulaganja u infrastrukturu i gospodarstvo su primarni cilj, jer se njima ujedno rješava i veći dio demografske problematike.

Primjerice, ako bi u Donji Lapac uspjeli dovesti jednu »jaku« firmu, tipa pilane, mljekare ili klaonice koja bi zapošljavala 50 do 100 ljudi, te izgradili cestu preko Kuka do Udbine, kako bi Lapčani za kraće vrijeme bili na moru, autoputu, Gospiću…

Ako bi država osnovala Park prirode Una, Županija asfaltirala put prema vodopadu Štrbački buk, ako bi se otvorio malogranični prijelaz Doljani-Marinbrod – onda bi se tamo moglo lijepo živjeti, a što bi narodu bio motiv i za ostanak, i za povratak.

U županiji se rješavaju mnoge bitne stvari vezane za naš svakodnevni život, kao što su upravljanje bolnicom, domovima zdravlja te staračkim domovima, upravljanje Centrom za socijalnu skrb, upravljanje osnovnim i srednjim školama…

Županija je nadležna za komunalno gospodarstvo (gospodarenje otpadom) i zaštitu okoliša i prirode. U županiji se rješavaju građevinske dozvole i legalizacije objekata, županijska uprava za ceste upravlja građenjem, održavanjem i asfaltiranjem županijskih i lokalnih cesta, a njihov program rada donosi i odobrava županijska skupština.

Županija osniva županijska zajednička lovišta i njima upravlja. Županija financira rad Županijskog vijeća srpske nacionalne manjine, preko kojega financiramo mnoge kulturne, tradicionalne i vjerske manifestacije, organiziramo komemoracije, obilježavamo važne datume iz srpske povijesti…

Županija je osnivač Ličke razvojne agencije (LIRA), preko koje je moguće aplicirati projekte iz područja poljoprivrede i ruralnog razvoja. Nastojat ću biti involviran u sve nabrojene djelatnosti i učiniti sve kako bih pomogao običnom čovjeku tako da pokušam na praktičan način predlagati korištenje predmetnih usluga.