ZAGREB – Ministar financija Zdravko Marić neki je dan najavio da će Vlada do lipnja donijeti rebalans ovogodišnjeg proračuna, što će značiti i da će manjak u proračunu biti veći od planiranih 2,9 posto BDP-a. Dodatni troškovi što ih država ima zbog pandemije koronakrize, ali i manjak prihoda koje već drugu godinu donosi pandemija, pogurat će tako deficit proračuna iznad tri posto, što je granica preko koje ne bi smjela prijeći država koja želi ulazak u eurozonu. Hrvatska je ušla u Europski tečajni mehanizam (ERM II) i Vlada je postavila cilj da uvede euro 2023. godine. Iako će deficit proračuna koji je godinama bio u okvirima europskih kriterija, a Hrvatska je bilježila i viškove u proračunu, prijeći tri posto, u Vladi nisu odustali od plana da Hrvatska uvede euro 2023. godine. Za dva tjedna Vlada će predstaviti Program konvergencije s makroekonomskim i fiskalnim projekcijama iz kojih će biti jasnije kako će izgledati ovogodišnji proračun nakon rebalansa i koliko će Hrvatska biti daleko ili blizu od ispunjavanja kriterija za ulazak u eurozonu.

Turizam rizik

U Vladi planiraju pri tome podići projekcije rasta BDP-a za ovu godinu iznad pet posto, a doznajemo da će to ipak biti manje od 5,9 posto, koliko je nedavno prognozirala Hrvatska narodna banka. Nešto veće projekcije rasta temelje se na dosadašnjim rezultatima iz sustava fiskalizacije, a kao i prošle godine, puno će toga ovisiti o turističkoj sezoni. Njezini rezultati s jedne su strane najveći rizik jer je još uvijek nepoznanica kako će se u Europi kretati pandemija za nekoliko tjedana ili mjeseci, ali podsjećaju da je turistička sezona lani ipak dala bolje rezultate od očekivanih. Iako se u ovoj godini može očekivati tek predujam od ukupno 49 milijardi kuna bespovratnog novca iz europskog mehanizma »EU nove generacije« u Vladi vjeruju da će i tih 13 posto, odnosno od 750 do 800 milijuna eura, ipak utjecati na rast BDP-a jer je to novac koji Hrvatska lani nije imala na raspolaganju.

No, neće se proračunska potrošnja povećavati samo na račun deficita, nego će se novi troškovi, poput isplate duga veledrogerijama, nastojati pokriti i uštedama na onim ministarstvima koja ipak mogu smanjiti potrošnju. Tako bi u konačnici deficit ovogodišnjeg proračuna trebao biti veći od tri posto, ali i manji od četiri posto BDP-a, što nije toliko veliko odstupanje od kriterija koji su zacrtani za ulazak u eurozonu.
No, taj kriterij je, kao i ostala fiskalna pravila, lani suspendirala sama Europska komisija zbog pandemije, i većina članica Unije, pa ni one koje su u eurozoni, nije ga se držala, niti su to morale činiti. Nijedna država nije lani ušla u proceduru prekomjernog manjka, što je svojevrsni prekršajni postupak za one koji se ne drže fiskalnih pravila, iako je većina članica Unije bila kandidat za nju. U

Vladi su tako odlučni da tu proceduru izbjegnu i ove godine i da baš to bude adut za to da Hrvatska, unatoč tome što je zbog pandemije pokleknula u ispunjavanju kriterija za ulazak u eurozonu, ne bude blokirana na tom putu ili joj se ne dogodi odstupanje od planova. Hoće li u tome i uspjeti, bit će jasnije sljedećih tjedana jer bi Komisija trebala pokazati hoće li i ove godine, kao i lani, »ignorirati« obvezu za pokretanje postupka prekomjernog manjka ili će je ipak odrediti za određeni broj članica. U Vladi očito računaju na to da bi na kraju za nastavak hrvatskog puta prema euru uvjet trebao biti je li država ušla u proceduru prekomjernog manjka ili nije, a ne granica deficita od tri posto. Zato će unatoč povećanju deficita iznad tri posto nastojati držati Hrvatsku izvan te procedure, što bi bio argument da vodi odgovornu fiskalnu politiku, a da je odstupanje od kriterija kad je u pitanju deficit nešto što se u uvjetima pandemije nije moglo izbjeći. Vlada o tome vodi i intenzivne razgovore s Komisijom, ali je jako važno da kod svojih proračunskih planova pokaže da je deficit doista narastao za one troškove koji se nisu mogli izbjeći u koronakrizi, ili za one troškove koje proračun mora pokrivati i pandemija je smanjila prihode za njihovo plaćanje. Uz to, vjerojatno će se tolerirati i troškovi koje država ima kako bi financirala mjere pomoći gospodarstvu i očuvanje zaposlenosti.

Jasni kriteriji

Iako su za ulazak u eurozonu postavljeni jasni kriteriji, odluka da Hrvatska uđe u europski tečajni mehanizam u srpnju prošle godine, kada je bilo jasno da državu zbog koronakrize očekuju rekordan pad gospodarstva i visoki deficit te povećanje javnog duga, bila je dijelom i politička, odnosno donesena je odluka da se Hrvatsku neće kazniti zbog toga što izlazi iz fiskalnih okvira zbog okolnosti na koje nije mogla utjecati.

Takva bi mogla biti i odluka da se unatoč probijanju deficita, ali i rastu javnog duga, što je opet posljednica pandemije, Hrvatsku ne stopira na putu prema eurozoni. Zato iz Vlade inzistiraju na tome da je važno da i u pandemijskim uvjetima država povećava deficit samo za nužne troškove, da se sačuva zaposlenost te da se već u ovoj godini počne smanjivati javni dug i to moguće za dva postotna poena.
Nastavak puta prema euru za Hrvatsku je, među ostalima, važan i zbog položaja na tržištu kapitala te ocjena agencija za kreditni rejting. Te su agencije u proteklih godinu dana Hrvatsku zadržale u investicijskom razredu i pri tome su kao argument u korist Hrvatske isticale činjenicu da je ušla u Europski tečajni mehanizam, zadnji najvažniji korak na putu za uvođenje eura. Određena odstupanja vjerojatno bi bila poruka i tim agencijama, što bi u konačnici utjecalo i na kamate koje Hrvatska plaća na svoja zaduženja.