Foto Patrik Macek/PIXSELL
Ne prosimo mi, nego se zauzimamo da Hrvatska ulovi korak sa zemljama koje su u Uniji duže od nas, da budemo učinkovitiji i brži nego smo bili u vrijeme kad je SDP bio na vlasti, odgovorio je Plenković
povezane vijesti
Premijer Andrej Plenković pozvao je u srijedu u saborskoj raspravi na “što je moguće širi konsenzus” o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti do 2026., dokumentu koji sadrži projekte ukupno vrijedne više od 49 milijardi kuna.
Generacijska prilika
“Ovo je generacijska prilika oko koje, ako možemo, trebamo stvoriti što je moguće širi konsenzus”, odgovorio je na opasku Marka Pavića (HDZ) da se čini kao da je oporbi žao da smo “izvukli” tolika sredstva.
“Možda malo i glume da im je žao”, rekao je premijer, te odbacio oporbene teze da Hrvatska “prosi” u EU.
“Ne prosimo mi, nego se zauzimamo da Hrvatska ulovi korak sa zemljama koje su u Uniji duže od nas, da budemo učinkovitiji i brži nego smo bili u vrijeme kad je SDP bio na vlasti“, odgovorio je SDP-ovim zastupnicima.
Činjenicu da je Hrvatska, uz Grčku, dobila najviše sredstava po glavi stanovnika, Siniša Hajdaš Dončič (SDP) pripisao je našem siromaštvu. U šest godina vaše vlasti, Hrvatska je postala ono što je Kosovo bilo u bivšoj Jugoslaviji, predbacio je premijeru kojem je zamjerio i način na koji je počeo svoj istup u Saboru.
Podsjeća me na neka vremena gdje naprijed stoji faraon, iza njega svećenici, pa narod, i onda zove pobočnika da pokaže dokument, izjavio je zastupnik, očito misleći na premijerov poziv savjetniku Saviću da pokaže cjelovit NPOO.
“Izborili smo se za velika sredstva, jer mislimo da nam trebaju, bit će korisna i vama i hrvatskim građanima“, uzvratio mu je Plenković, pa ga ‘bocnuo’ da je poznat kao veliki prorok.
Vaše su prognoze prepoznate, svi Vas zovu da ih savjetujete, nema takvog polstera ni u SAD-u, uzvratio mu je premijer, podsjetivši ga da je lani prognozirao da ćemo zbog pandemije imati 400 tisuća novih nezaposlenih.
Biti u hladu i kritizirati Vladu
Snažno smo stali iza hrvatskog gospodarstva, unatoč koronakrizi, 31. ožujka ove godine imali smo više osiguranika, nego istog dana prošle godine, rekao je Josipu Boriću (HDZ) koji kaže da oporba funkcionira po načelu ‘najbolje je biti u hladu i kritizirati Vladu’.
Akademik Željko Reiner (HDZ) dodaje kako oporba “očito nema što konkretno doprinijeti, da se njeno razmišljanje svelo na dvije mantre: nismo dobili cjelovit dokument, novac će biti korišten za ‘neke činovnike’, ne za privatni sektor”.
Na kraju će sva sredstva posredno ili neposredno završiti u privatnom sektoru, istaknuo je premijer.
Odgovarajući na 50-ak zastupničkih replika, što se pretvorilo u ‘mini aktualac’, Plenković je opetovao kako je cijepljenje nužno za završetak zdravstvene krize, te kako je Hrvatska naručila 8, 7 milijuna doza cjepiva od različitih kompanija.
Sve što smo mogli, naručili smo, kazao je i naglasio da EU nije mogla znati da će biti ovoliko problema s isporukom i reputacijskim problemima oko nekih cjepiva.
Hrvoja Zekanovića (HS) takav odgovor nije zadovoljio. Niste izustili kritiku na račun EU, ne vidim zašto niste rekli da je EU zakazala, da se u koronakrizi pokazala izuzetno “šuplja”, cjepiva nema, to je propust prije svega EU, ustrajao je zastupnik.
Ministri Beroš i Marić danas su na sastanku s veledrogerijama, naći će rješenja s kojima će svi biti zadovoljni, odgovorio je na opasku Stijepe Bartulice (DP) kako u NPOO nije vidio ni jednu reformu za zdravstvo.
Na zamjerku Domagoja Hajdukovića (SDP) da zastupnici, umjesto o cjelovitom NPOO, raspravljaju o njegovu sažetku i to pet do 12, premijer je ponovio kako Vlada taj dokument “teoretski” nije ni trebala donijeti u Sabor. Dokument smo kvalitetno pripremili i objasnili, konzultirali socijalne partnere, prošao je saborske odbore, rekao je SDP-ovu zastupniku.
Nije “novac iz helikoptera”
Premijer Andrej Plenović poručio je u srijedu u Saboru kako nam Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) treba pomoći da što prije prebrodimo krizu, a naglasio je i kako nije riječ o “helikopterskom novcu” koju će se dati svim privatnim kompanijama koje ga trebaju.
Sažetak plana od 80 stranica obuhvaća sve što je bitno u velikom dokumenti od 700 stranica , kazao je Plenković tijekom predstavljanja dokumenta odgovarajući tako na prigovore oporbe zašto su dobili samo sažetak, a ne cijeli dokument.
„Evo, pokažite ga ovima misle da ga krijemo kao zmija noge, da papir stvarno postoji, to je ovaj bucmasti papir” kazao je Plenković zatraživši državnog tajnika da zastupnicima pokaže plan.
Istaknuo je da su željeli imati javnu raspravu o tom dokumentu, te naglasio da to nije “novac iz helikoptera” i nije “novac kojega će Vlada pustiti iz bojlera” i dati da svim privatnim kompanijama koje ga trebaju.
Predstavljajući plan Plenković je kazao da je pandemija koronavirusa zdravstvena ugroza bez presedana koja je izazvala gospodarsku krizu neviđenih razmjera još od Drugog svjetskog rata.
„Sveukupno, korona-kriza je ukupno koštala Hrvatsku 32 milijarde kuna, što je na razini 8,7 posto BDP-a”, kazao je.
Podsjetio je i na dva razorna potresa koji su izazvali procijenjenu štetu od 129 milijardi kuna, što je više od 82 posto ovogodišnjeg državnog proračuna.
„Plan oporavka i otpornosti treba nam pomoći da čim prije prebrodimo krizu, cilj je sredstva iskoristiti za zamah i razvoj Hrvatske”, istaknuo je Plenković dodavši da žele izazove pretočiti u prilike.
Cilj nam je očuvati radna mjesta, podići zaposlenost, osnažiti konkurentnost i kao članica EU imamo povijesnu priliku da europskim sredstvima ubrzamo ostvarenje tih ciljeva, kazao je.
Na raspolaganju 30 milijardi eura
Naveo je da će Hrvatska u narednih sedam godina na raspolaganju imati čak 30 milijardi eura odnosno 227 milijardi kuna.
Plan oporavka se bazira na pet komponenti, gospodarstvo, javna uprava, pravosuđe i državna imovina, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalna zaštita, zdravstvo, te je još dodana obnova zgrada.
„54 posto plana uložiti ćemo u gospodarstvo, i to u niz sektora kako bismo povećali konkurentnost”, poručio je Plenković navodeći ulaganja u zelenu tranziciju, energetsku tranziciju, obnovljive izvore energije, prometni sustav, vodno gospodarstvo, širokopojasnu infrastrukturu…
Naveo je i ulaganja u povezivanje jedinica lokalne samouprave, znanost i obrazovanje, otvaranje što većeg broja radnih mjesta, zdravstvo, obnovu zgrada nakon potresa.
„Iako je riječ o dokumentu koji Vlada usvaja, zavređuje javnu raspravu”, kazao je Plenković te naglasio da su otvoreni za sugestije.
Želimo da dokument pomogne Hrvatskoj da nastavi putem na kojem je bila prije krize, da bude s manjim porezima, rastom plaća i naknada, s padom nezaposlenosti i rastom zaposlenosti, sa smanjenjem javnog duga i bez deficita, s povećanom poslovnom atraktivnošću i većim ulaganjima, zaključio je Plenković.
Udruge: Nacionalni plan je srednjoškolski kolaž
Zelena akcija, Centar za mirovne studije (CMS) i Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) održali su u srijedu pred Hrvatskim saborom performans kako bi upozorili da je Nacionalni plan oporavka i otpornosti srednjoškolski kolaž, a ne osnova za budućnost i održivi razvoj.
Luka Tomac iz Zelene akcije poručio je kako su se okupili ispred Sabora da bi saborskim zastupnicima ukazali na činjenicu da je taj dokument srednjoškolski kolaž, a ne dokument koji treba biti osnova održivog razvoja i budućnosti zemlje.
“Vlada je na skandalozan način zaobišla sudjelovanje javnosti, struke, raznih udruga i aktera koji trebaju biti uključeni u implementaciju i izradu dokumenta”, naglasio je Tomac.
Ističe kako je Vlada prošli tjedan objavila sažetak Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji, međutim, nema apsolutno nikakve ambicije da posluži svojoj svrsi.
“Želimo u tom dokumentu više novaca za male OPG-ove koji su spremni nositi se s krizom, a ne za nove Agrokore. Želimo vidjeti da u dokumentu nije samo 2500 megavata obnovljivih koje će koristiti HEP, nego da i građani budu nosioci energetske tranzicije”, poručio je Tomac.
Također žele da dokument sadrži ulaganje u održive gradove, javni prijevoz i socijalnu državu.
Kako će Hrvatska podići obnovljive izvore energije
Miljenka Kuhar iz DOOR-a kaže da su organizacije koje se bave zelenim temama razočarane sažetkom plana, time što nisu bili uključeni u njegovu izradu i nedostatkom ambicioznosti i reformskih mjera.
Iz plana nije vidljivo kako će Hrvatska zadovoljiti ambiciju da do 2030. godine poveća udio obnovljivih izvora energije na 36,6 posto.
Sara Lalić iz CMS-a naglašava da oporavak od ove krize treba biti ekonomski, ali i društveni pa bi otpornost trebala biti utkana u svaku dugoročnu viziju razvoja društva.
“Oporavak i otpornost ozbiljno su ugroženi nedostatkom koherentne i ambiciozne vizije razvoja društva i njegovih pojedinih segmenata, ali i pojedinim štetnim idejama”, ocjenjuje Lalić.
Tomac je zaključno naglasio kako su svjesni da javnost nije upoznata sa konačnom inačicom dokumenta, kao i da Vlada ne planira otvoriti javnu raspravu i neće objaviti dokument.
“Iz naših međunarodnih izvora dobili smo nacrt koji je poslan u Bruxelles prošle godine pa ćemo ga objaviti”, najavio je Tomac dodavši da se dokument sada nalazi na njihovim web stranicama.
Ranim jutrom odbori podržali plan
Saborski odbori za znanosti i za zaštitu okoliša u srijedu su, na ranojutarnjim sjednicama, prihvatili Nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti do 2026., odnosno informaciju o njegovu sažetku.
Oba odbora zasjedala su u 7, 30 sati, a zašto tako rano objasnila je na sjednici Odbora za zaštitu okoliša i prirode njegova predsjednica Sandra Benčić (ZLB).
Puno je odbora sazvano istovremeno na ovu temu, rekla je okupljenima među kojima je bilo samo pet od 12 članova Odbora i jaki sastav Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na čelu s ministrom Tomislavom Ćorićem.
Uvijek je više predstavnika državne uprave, nego zastupnika, primijetila je Benčić, čiji je Odbor, ipak, imao kvorum zahvaljujući činjenici da je troje zastupnika deponiralo potpise, odnosno glasove.
“Imamo tzv. kvazi kvorum”, konstatirala je.
Sat kasnije, u 8,30 sati o Nacionalnom su planu raspravljala još tri odbora: za pravosuđe, za pomorstvo i za poljoprivredu.
Hrvatski sabor će o Planu raspravljati prijepodne, nakon što svoja stajališta na slobodnu temu iznesu predstavnici saborskih klubova.
Plan će predstaviti premijer Andrej Plenković.