RIJEKA – Kreće velika obnova toplinarske mreže u Rijeci, projekta vrijednog blizu 107 milijuna kuna koji bi trebao uroditi povećanjem učinkovitosti za 42 posto na godišnjoj razini Energove proizvodnje toplinske energije, posljedično time i smanjenja sadašnje cijene grijanja riječkim domaćinstvima, a definitvno će pridonijeti i boljoj ekološkoj slici Grada Koji Teče jer se projicira smanjenje sadašnjih emisija ugljičnog dioksida za 18 posto, kao i potpunog uklanjanja sumpornog dioksida iz proizvodnje.

Nakon što su prošlog tjedna stigle dobre vijesti iz Bruxellesa jer su nadležna tijela Europske komisije donijela odluku o financiranju ovog projekta s gotovo 84 milijuna kuna bespovratnih sredstava, njegovu su realizaciju najavili jučer riječki gradonačelnik Vojko Obersnel i direktor Energa Sanjin Kirigin.

Urbana aglomeracija

S obzirom na postojeće cijene koju plaća oko 9.500 riječkih domaćinstava koji su spojeni na toplinarski sustav Energa, jedno od pitanja koje je najviše interesiralo novinare bilo je o kolikom se pojeftinjenju ove komunalne usuge Riječani mogu nadati. I Obersnel i Kirigin konstatirali su kako se to u ovom trenutku ne može preciznije odrediti, već da će se konkretan postotak, zbog niza faktora koji na to utječu, moći odrediti tek na kraju realizacije ovog projekta koji bi trebao biti završen do 2023. godine. Ipak, Obersnel je ocijenio da će zasigurno raditi o »znatnom postotku«.

U uvodnom je obraćanju Obersnel istaknuo kako se ovom obnovom i rekonstrukcijom gradskog toplinarskog sustava zaokružuje projekt Urbane aglomeracije Rijeka kojim se, u sklopu ITU mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja, praktički ugovorilo sva sredstva od blizu 50 milijuna eura iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

– U razdoblju od 2017. do 2021. godine ugovorili smo 140 europskih projekata vrijednih ukupno 552 milijuna eura, od kojih je 300 milijuna eura bespovratnih sredstava dok je ostalo osigurano iz proračuna Grada ili proračuna komunalnih i trgovačkih društava i ustanova. Dio je projekata realiziran, dio je u visokoj fazi realizacije, a preostali će biti dovršeni do kraja 2023. godine, nije propustio podsjetiti riječki gradonačelnik na odlasku, ocijenivši kako se sada u izbornoj kampanji priča »sve i svašta«, ali da on svom nasljedniku ostavlja »puno posla i osiguranog novca«.

Direktor Energa Sanjin Kirigin pohvalio je tim svojih suradnika koji je radio i koordinirao pripremu obimne i zahtjevne dokumentacije, na osnovu koje je EK odobrila bespovratna sredstva u iznosu od 83.893.708 kuna, dok će ostatak osigurati Energo. Da je ovaj dio posla na aplikaciji i pripremi projekta itekako kvalitetno odrađen, Kirigin je ilustrirao i podatkom kako je razlika između iznosa što je Energo postavio u svom zahtjevu i onog kojeg su nadležna tijela EK u konačnici odobrila u svega 2.000 eura.

Najmodernija mreža

– Realizacijom će ovog projekta Rijeka do konca 2023. godine dobiti jednu od najmodernijih mreža za proizvodnju i distrubuciju toplinske energije u Europi, potpuno pripremljenu za sve veću integraciju obnovljivih izvora energije u budućnosti u skladu sa »zelenim planom« EU-a – kazao je Kirigin, koji očekuje da će se s konkretnim radovima krenuti za najduže šest mjeseci s obzirom na to da prethodno treba odraditi još nekoliko stepanica formalnosti, među kojima i potpisivanje ugovora o financiranju, za koji se očekuje da će biti predložen do kraja ovog mjeseca, potom priprema i provedba natječaja, a sve u skladu s procedurama EU-a. Pojasnio je Kirigin i da su u Energu apsolutno pripremljeni za radove na mreži i tijekom zimskih mjeseci na način da korisnici to ni u jednom trenutku ne osjete u isporuci toplinske energije.

Voditelj sektora toplinske energije u Energu Vatroslav Jukić kazao je da će se obnoviti i rekonstruirati gotovo osam kilometara postojeće, ali i izgraditi dodatnih 2,5 kilometara nove spojne distribucijske toplovodne mreže. Pritom će se u istočnom dijelu grada spojiti sadašnja tri sustava toplinarstva – Gornja Vežica, Vojak i Donja Vežica – u jedinstveni, a isto se planira i na zapadu grada – Malonji, Zamet i Krnjevo.

One toplane na kojima će se bazirati tako rekonstruirana mreža – Gornja Vežica, Malonji, Zamet i Srdoči – obnovit će se i u njih ugraditi kogeneracijski uređaji za istovremenu proizvodnju toplinske i električne energije, kao i solarni kolektori za proizvodnju toplinske energije. Toplanama će se moći daljinski upravljati jer će biti potpuno automatizirane, a radi optimizacije proizvodnje toplinske energije i smanjenja troškova u toplanama gdje će se ugrađivati kogeneracijski uređaji bit će postavljeni spremnici toplinske energije. Prirodni plin postaje glavni energent, a projektom je predviđeno da se više od 50 posto toplinske energije proizvodi iz visokoučinkovite kogeneracije i obnovljivih izvora energije.

Kako do maksimalne učinkovitosti

Najavljujući da će Energo završetkom ovog projekta moći ponuditi nižu cijenu toplinske energije, Sanjin Kirigin je napomenuo da će konačan učinak projekta ovisiti dijelom i o krajnjim korisnicima koji će morati biti spremni investirati u infrastrukturu čiji su oni vlasnici kako bi se postigla maksimalna učinkovitost. Kirigin je pritom dao primjer kako je na 43 zgrade u kojima su se vlasnici odazvali na poziv za poboljšanje učinkovitosti unutar svojih sustava, za 30 posto smanjen iznos koji plaćaju za zgradu što, dodao je, dovoljno govori o tome koliko je važno da korisnici shvate prednosti koje im donosi projekt obnove toplinarstva.