ZAGREB – Osim što puni COVID-odjele, pandemija koronavirusa popunila je u posljednjih pola godine i čekaonice privatnih poliklinika i bolnica, gdje sve češće uslugu, makar to značilo plaćanje iz vlastitog džepa, traže pacijenti kojima treba pregled ili dijagnostička pretraga. Privatnici u zdravstvu, koji su ranije uglavnom bili rezervirani za ljude nešto dubljeg džepa, danas postaju nužni izlaz za svakog tko treba zdravstvenu uslugu u razumnom roku.

Čekati na kirurško odstranjenje madeža sa sumnjom na melanom do siječnja 2022. godine, kao što se dogodilo jednom pacijentu, može promijeniti ishod liječenja, a kod privatnika madež se uklanja odmah, uz cijenu od 900 do 1.000 kuna. Osim toga, u strahu od zaraze, pacijenti će radije platiti nego prvo tražiti uputnicu kod svog liječnika, pa se onda naručivati i pregledavati u bolnicama gdje mnogi svjedoče o gužvama i nepoštivanju epidemioloških mjera.

Potvrđuju nam to u udrugama pacijenata, gdje vide da je u vrijeme COVID-19 doći do liječnika postalo teže nego ikad.
– Točno je da pacijenti sve više idu privatnicima. Dijelom zbog straha od COVID-19, a dijelom time što se pretrage dugo čekaju, naručuju ih za jako daleke termine, a ljudi to onda rješavaju tako da odu u privatnu polikliniku, kaže Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.

Nedostatak informacija

Punjenju privatnih ordinacija razlog je, smatra, i nedostatak informacija u javnom prostoru da se zdravstvene usluge unatoč pandemiji mogu dobiti u javnom dijelu sustava. »Zato se mnogi čak i ne pokušavaju naručiti nikamo, da skrate priču, odu kod privatnika«, kaže. Da za to imaju dobar razlog, potvrđuje primjerom holtera tlaka, osnovne pretrage u dijagnostici hipertenzije, za koju se prema njegovim saznanjima čeka i po pola godine.

– Ako se hoćete naručiti za običan holter, doći ćete na red najesen, to je realna situacija, veli Belina, te zaključuje kako se i prije pandemije čekalo, ali se bar moglo doći do liječnika obiteljske medicine. »Sad su stvari malo teže nego su to bile prije godinu dana«, zaključuje.

U HUP-ovoj Udruzi privatnih poliklinika, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb zadnjih mjeseci uočavaju veliki pritisak na privatni sektor.

– Imamo veliki pritisak na sve usluge, od dijagnostike do specijalističkih pregleda, pa čak i operacija, kaže nam Jadranka Primorac, predsjednica Udruge i članica uprave Specijalne bolnice »Sv. Katarina«.

U toj bolnici bilježe porast prometa u odnosu na 2019. godinu, odnosno na pretpandemijsko vrijeme, za najmanje 10 do 20 posto.

– U prošloj godini u javnom je zdravstvu odrađeno 110.000 manje zdravstvenih usluga, što dovoljno govori o situaciji u javnom sektoru. Imate ljudi koji moraju napraviti MR kontrolu, onkološke bolesnike, ljudi su bili stvarno blokirani, a razmjeri onoga što nam je donijela pandemija tek će se vidjeti. Svaki četvrti pacijent pita nas za psihijatra. Mi tu uslugu ne nudimo, nemamo ni psihologa, ali sam ostala u šoku. To je strašno, nikada tako nije bilo, navodi Primorac.

Privatne su zdravstvene ustanove HZZO-u u više navrata nudile ugovaranje novih usluga za vrijeme pandemije, kako bi se u privatnom sektoru pokrio onaj dio koji zapinje u javnim bolnicama. Odgovor je, barem dosad, bio negativan.

– U rujnu smo HZZO-u nudili, s obzirom da je buknula epidemija, svoje resurse za dijagnostiku, nudili smo i sve drugo dok se bolnice bave COVID-19. Odgovor je bio da ne vide opravdanje za takav zahtjev, prenosi čelnica HUP-ove udruge.

Mogli bi tako, kaže, spasiti dio zdravstva, u mjeri u kojoj mogu, a zdravstvena blagajna ne bi bila oštećena jer kod ugovaranja s privatnim sektorom nema troška opreme, kadrova, bolovanja, održavanja…

– U privatnom sektoru, s obzirom na to da nema takvih ugovora s HZZO-om, nitko nije razvijao kompleksne zahvate, neurokirurške, na primjer, ali ortopedija, operacije kralježnice, rade se i privatno. Da su bili pametni, mogli su nas maksimalno uključiti u sve što su mogli. Oni su to propustili, predbacuje Primorac.

Onkološki bolesnici

U privatnom sektoru, priznaje, ima i nereda, ali za to u prvom redu krivi državu. »Kad vidim šefa klinike javne bolnice da ima svoju privatnu ustanovu, ili je prenese na suprugu, to je nedopustivo. Ako vani radite u javnom zdravstvu, možete biti konzultant i izvan radnog vremena raditi za bilo koju privatnu ustanovu koja ponudi uvjete, ali nigdje liječnici u radnom odnosu u bolnici nemaju svoje privatne poliklinike«, ističe.

U SB »Sv. Katarina« jako je, kaže, narastao interes za sistematskim pregledima raznih vrsta, ali i liječenjem post-COVID sindroma.

– Imamo puno post-COVID lakših i srednje teških slučajeva. Takvih je bolesnika puno. S druge strane, imam osjećaj da su se ljudi puno više počeli baviti sobom i svojim zdravljem, pojedinci nam samoinicijativno dolaze na preventivne preglede. To je dobar smjer, čitavo bi se zdravstvo trebalo koncentrirati na preventivu pa bi i troškovi u zdravstvu u konačnici bili manji, zaključuje Primorac.

I u Medikolu potvrđuju da je broj pacijenata koji kod njih traže usluge u porastu.
– Ljudi su se ohrabrili nakon duljeg ustezanja od bilo kakvih pregleda. Valjda je djelovalo i cijepljenje, sigurniji su, a pitanje je motivira li ih na privatne usluge strah od zaraze ili to što je zbog usmjerenosti javnog zdravstva na COVID-19 pitanje kad će tamo doći na red, kaže Ivanka Trstenjak-Rajković, ravnateljica Medikola.

Velik su problem, kaže, onkološki bolesnici koji kod njih dolaze na PET/CT preglede. Posljednjih šest do osam mjeseci sustav je radio usporeno, kontrole su se prolongirale, i sad im, tvrdi, dolaze pacijenti u kasnijim stadijima bolesti.
– Pretpostavljam da su teže dolazili do onkologa. I kad dođu do uputnice i jave nam se, događa se da smo ispunili kvotu ugovorenu s HZZO-om za taj mjesec. Pacijenti moraju čekati, a čekanje od mjesec do mjesec i pol na pretragu kojom se ustanovi raširenost maligne bolesti nedopustivo je u zemlji koja je u europskom vrhu po smrtnosti od karcinoma, upozorava Rajković.

Velik otpor

Šteta je, kaže, što u HZZO-u postoji velik otpor prema većem ugovaranju s privatnim sektorom.
– Kažu da je u fokusu COVID-19, a ne mi, bez obzira što su nas mogli iskoristiti kao što je to slučaj u Grčkoj, gdje se kompletan privatni sektor stavio na raspolaganje. Ako je javno zdravstvo usmjereno na COVID-19, neka za drugo otvori sve kapacitete, pa i privatne. Mi zatvaramo javne ustanove, a ljude tjeramo da sami plaćaju pretrage, ističe.

Njihovi su PET/CT uređaji, kažu u Medikolu, potkapacitirani i odrade oko 40 posto svojih mogućnosti, dok se kod MR-a iskorištenost na uputnicu HZZO-a penje do najviše 50 posto. Sofisticirani MR 3Tesla koji je zbog visoke preciznosti potreban prije operacija karcinoma, Medikolu se pokazao kao promašena investicija jer s HZZO-om nije uspio ugovoriti ništa. U Zagrebu takvi uređaji postoje i u javnom zdravstvu, a u Splitu, gdje ih nema, HZZO je odbio ugovor s Medikolom i pacijentima plaća putne troškove do Zagreba ili Osijeka.

U HZZO-u za žalbe iz privatnog sektora nemaju sluha. Izvršenje usluga u bolnicama je dobro, veće su bolnice obavile 87 do čak 90 posto ugovorenog, kaže ravnatelj Lucian Vukelić. Ostale bi svoj dug trebale odraditi pojačanim pregledima i tako nadoknaditi zaostatak do kojeg je došlo zbog pandemije.

– Nemam uvid u stanje posjeta privatnim ustanovama, ali ne razumijem zašto bi oni pacijentima bili prihvatljiviji od javnih bolnica. Svugdje prije zahvata morate napraviti COVID-test. Sve su ustanove dobile naputak kako naručivati pacijente, koliko ih smije biti u čekaonici, ordinaciji, sve je regulirano. A liste čekanja će se riješiti, veli Vukelić.

Na pitanje hoće li angažirati privatnike da bi se liste čekanja brže skratile, kaže:
– Sad na mjesečnoj razini imamo 50 milijuna kuna manje od doprinosa. Duboko se nadam da će nakon pandemije, kad svi krenu raditi i krene uplata prema nama, biti dovoljno novca da se, ako nastanu, liste čekanja riješe kao dosad. Ako treba i angažiranjem privatnog sektora. To nikad nije bilo upitno, ističe. »Ali dug bolnica prema nama je velik, one će morati ubrzanim i povećanim obimom rada to nadoknaditi. Zato vjerujem da neće biti u tolikom opsegu potrebe za angažiranjem privatnog sektora«, zaključuje.