Kao i svake godine 24. ožujka, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije obilježava Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze, na dan kada je njemački liječnik Robert Koch 1882. godine u Berlinu otkrio patogenu bakteriju štapićastog oblika koja uzrokuje tuberkulozu, bolest koja i danas, s obzirom na više od četiri tisuće smrtnih slučajeva i trideset tisuća oboljelih dnevno u svijetu ima vrlo velik socijalni, ekonomski i zdravstveni značaj.

Ipak manje oboljelih

– Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze prigoda je da ljude u zajednici podsjetimo na činjenicu da je tuberkuloza još uvijek vrlo česta zarazna bolest koja se širi s čovjeka oboljelog od plućne tuberkuloze na osobe u bliskom kontaktu zbog udisanja uzročnika koji se izbacuje kapljicama nastalim tijekom govora, kihanja, kašljanja.

Neliječeni bolesnik može zaraziti 10 do 15 osoba u bliskom kontaktu, a tuberkuloza bez adekvatne terapije može biti fatalna za oboljele i rezultirati smrću u čak do 60 posto slučajeva. Približno četvrtina svjetske populacije zaražena je Kochovim bacilom, ali svi ljudi ne obolijevaju neposredno nakon zaraze, već se u nekih zbog imunološke obrane domaćina širenje uzročnika zaustavlja i dolazi do latentne infekcije tijekom koje čovjek nije zarazan za okolinu i nema kliničkih znakova bolesti, ističu u NZZJZ-u PGŽ-a.

Broj oboljelih od tuberkuloze u Hrvatskoj se već desetljećima postupno smanjuje, a 2017. godine u Hrvatskoj je prvi put zabilježena prosječna učestalost tuberkuloze ispod deset oboljelih na sto tisuća stanovnika.

Županije u priobalju u usporedbi s kontinentalnim krajevima imaju nižu učestalost tuberkuloze od prosječnih vrijednosti za Hrvatsku, pa tako incidencija tuberkuloze u Primorsko-goranskoj županiji posljednjih godina iznosi približno osam oboljelih na sto tisuća stanovnika.

– Laboratorij za dijagnostiku tuberkuloze koji djeluje pri Mikrobiološkom odjelu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, kao jedna od najvažnijih karika u borbi protiv ove bolesti, desetljećima kontinuirano s ciljem dijagnostike aktivne tuberkuloze obavlja bakteriološke pretrage, mikroskopiju, kultivaciju i ispitivanje osjetljivosti na antituberkulotike, kao i molekularnu detekciju uzročnika.

Osim pravodobne dijagnostike i ispravnog liječenja aktivnih oblika bolesti, za sprečavanje i eradikaciju tuberkuloze od izuzetnog je značaja detektirati i osobe s latentnom infekcijom, posebice kod medicinskih stanja koja oslabljuju imunološki sustav jer u takvim slučajevima može doći do aktivacije uzročnika, odnosno razvoja aktivne bolesti.

Enormni pomaci

Uzimajući u obzir sve veće potrebe za otkrivanjem latentne infekcije, a prvenstveno s ciljem prevencije razvoja aktivne tuberkuloze u rizičnih skupina, od 2007. godine u Laboratoriju za dijagnostiku tuberkuloze NZZJZ PGŽ-a se izvodi imunodijagnostički test otpuštanja interferona gama, odnosno IGRA ili kvantiferonski test iz krvi pacijenata, kažu u NZZJZ-u PGŽ-a.

Unatoč enormnom pomaku u prevenciji i ranom otkrivanju ove bolesti, trenutno se u svijetu otkriva svega 40 posto slučajeva tuberkuloze, a cilj je dostići 70-postotnu detekciju te naporima u tom smjeru, uvođenjem i primjenom najmodernijih dijagnostičkih postupaka, NZZJZ PGŽ-a aktivno pridonosi globalno zacrtanom cilju – okončanju epidemije tuberkuloze do 2030. godine.