RIJEKA – Priča uvijek ima dvije strane kada je u pitanju statistika, a posebno statistika u pravosuđu. Tako je prema statistici Vrhovnog suda Republike Hrvatske, učinkovitost Županijskog suda u Rijeci dobra, ali prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave o radu hrvatskih sudova simbolično ima oznaku »crveno« kao oznaku »problema u efikasnosti« u rješavanju predmeta. Tu oznaku je između ostalih brojnih sudova u Hrvatskoj, osim Županijskog, dobio i Općinski sud u Rijeci. Ministar pravosuđa Ivan Malenica najavio je izradu akcijskog plana Ministarstva za poboljšanje efikasnosti rada sudova, ali da bi do nje došlo, najprije treba riješiti podjednake startne pozicije za sve sudove, odnosno uvesti jednaku metodologiju. Metodologija Vrhovnog suda je broj riješenih predmeta po sucu, dok je metodologija Ministarstva pravosuđa i uprave koliko jedan sudac dugo rješava predmet, ne ulazeći u to koliko on predmeta zapravo treba riješiti. Tako ispada da su suci i sudovi s manje predmeta učinkovitiji, a opterećeni su s nekih 80 posto, što ne znači da manje rade, već imaju manje predmeta u radu, dok su drugi suci opterećeni s 150 posto, jer su im dodijeljeni brojni predmeti pa ih i moraju rješavati dulje.

Sporovi nisu isti

– Velik je problem ne samo po broju predmeta po sucu, već i u nedostatku sudaca kada je riječ o Županijskom i Općinskom sudu u Rijeci, objašnjava nam predsjednik Županijskog suda u Rijeci Veljko Miškulin. Prosjek predmeta u Hrvatskoj na građanskom odjelu Županijskog suda u Hrvatskoj je 78, dok je broj predmeta po sucu Županijskog suda u Rijeci čak – 225.

– Znao sam da će se ovaj slučaj dogoditi, pa sam još 2019. upozorio Ministarstvo pravosuđa i uprave da se krene u postupak imenovanja novih sudaca, ali to još nije riješeno. Županijski sud u Rijeci osim standardnih građanskih sporova, ima i nadležnost za zemljišnoknjižne, obiteljske, radne sporove, ali i osobne stečajeve koji su se zadnjih godina uvišestručili. To radi samo nekoliko županijskih sudova u Hrvatskoj i nitko nije mogao predvidjeti da će doći do takvog broja povećanja osobnih stečaja. I kada je riječ o radnim sporovima, treba napomenuti da u Općinskom sudu u Rijeci čak petero sudaca radi radne sporove i da svatko od njih ima bar 1.000 predmeta. Svi će oni doći i na Županijski sud. Treba napomenuti da u ovom trenutku nedostaje čak devetero sudaca na Općinskom sudu u Rijeci, od kojih je petero u potpunosti otišlo.

U isto vrijeme svi sporovi nisu isti, pa takva metodologija o brzini završetka nekog spora ne predstavlja realnu sliku o efikasnosti pravosuđa kroz »golu statistiku«.

Uskoro će početi jedno suđenje s čak 400 oštećenika i petero okrivljenika, od kojih je jedan izvan Hrvatske, pa će trebati kroz redoviti postupak bar šest mjeseci da se odazove na sud. Taj predmet ima preko 20.000 stranica.

– Da bismo organizirali takvo suđenje, trebamo organizirati i posebnu logistiku, trebat će nam jedna velika dvorana, objašnjava Miškulin, napominjući kako i korona predstavlja dodatni problem jer su mnogi suci oboljeli, a mnogi su u izolaciji.

Suci zbog pandemije rade i od kuće, i učinkovitost nije ništa manja, već je i povećana, a presude koje donose u najvećem broju slučaja u postupku revizije se potvrđuju, što govori da unatoč izvanrednoj situaciji ostvaruju dobre rezultate. Učinkovitost sudaca po rezultatima i metodologije je iznad 100 posto.

– Samo sa dva novoimenovana suca, koji trebaju zamijeniti one koji su otišli, brzo bismo prešli iz crvene u zelenu boju, objašnjava Miškulin, koji kao predsjednik suda, ali i iskusni sudac, uskače uza sve svoje obaveze na suđenja, kao ispomoć kolegama.

Problem algoritma

Ono što se postavlja kao problem efikasnosti je i »program algoritma«, odnosno program e-spis koji dodjeljuje predmete sudovima u Hrvatskoj, pa neke sudove opterećuje više od drugih. U početku je to funkcioniralo, ali sada su zbog »algoritma« neki sudovi opterećeniji od drugih pa i to utječe na statistiku. Informatika umjesto da pomaže, stvorila je dodatni problem, ali u budućnosti može i pomoći. Tako se iz Ministarstva najavljuje izmjena Zakona o kaznenom postupku (ZKP) kako bi se ubrzali sudski postupci, pa se planira omogućiti i tonsko snimanje rasprava. Izmjene bi trebale doživjeti i odredbe Zakona o parničnom postupku, te zakoni iz područja trgovačkog prava, posebno stečajnog zakona. Za ovršni zakon priprema se i digitalna platforma koja bi, nadaju se u Ministarstvu, trebala olakšati cijeli postupak. Ministarstvo pravosuđa najavilo je da će izvršavanje akcijskog plana pratiti na mjesečnoj razini i svaka tri mjeseca prirediti izvještaje o izvršenju. Zajedno s predsjednicima sudova utvrđivat će se subjektivni i objektivni razlozi poteškoća u izvršavanju akcijskog plana. Ipak, da bi se nešto mjerilo i statistički prikazivalo, najprije treba uvesti iste kriterije za sve sudove, a to je uvesti metodologiju koja je podjednaka za sve i koja realno prikazuje stanje efikasnosti na temelju istih startnih pozicija.