Već od ove jeseni nekoliko tisuća Španjolaca moglo bi raditi samo četiri dana u tjednu i za to bi trebali dobivati punu plaću kao da i dalje imaju petodnevni radni tjedan.

Ti sretnici neće biti prvi zaposlenici koji će raditi četiri, a odmarati tri dana u tjednu, prvi su i na globalnoj razini i u Europskoj uniji koji će novi tjedni radni raspored imati u privatnim tvrtkama odlukom Vlade, odnosno države.

Pandemija koronavirusa prvo je pokrenula veći trend rada od kuće, a onda su sve češće iz svijeta stizale vijesti da pojedine kompanije nakon toga prelaze i na kraći radni tjedan, a da svojim zaposlenicima nisu uskratili punu plaću.

Španjolski slučaj poseban je jer je riječ o pilot-projektu koji će provesti Vlada i koji bi, da se što više smanji rizik za kompanije koje će se upustiti u taj eksperiment, država trebala i financirati.

U konačnici taj će pilot-projekt i ostalim državama u Uniji, ali i šire pokazati ima li smisla barem u pojedinim djelatnostima upuštati se u dodatno skraćivanje radnog vremena kako bi se postigao bolji i pravedniji balans između privatnog i poslovnog života.

Prijedlog je u Španjolskoj došao od male ljevičarske stranke Más País, a njezin je predsjednik Íñigo Errejón nedavno za Guardian rekao da se pilot-projekt usklađuje unutar Vlade i da bi isprobavanje radnog tjedna od četiri dana moglo započeti na jesen.

Njegova stranka predlaže da pilot-projekt traje tri godine, da Vlada u prvoj godini pokriva sto posto troška za peti dan koji sada postaje neradni, u drugoj godini 50 posto, a u trećoj 33 posto.

Tvrtke bi nakon svega toga trebale jasno predstaviti rezultate kako bi se vidjelo je li četverodnevni radni tjedan utopija ili čini radnike produktivnijim i manje bolesnima. Za početak bi u projektu sudjelovalo oko 200 tvrtki s ukupno do šest tisuća zaposlenih.

I dok iz Vlade poručuju da se razgovori oko detalja još vode pa je i iznos novca i broj uključenih tvrtki još na stolu, španjolski poslodavci se protive ovoj ideji, a neki od njih je nazivaju ludilom.

Dobrodošla fleksibilnost

Kritičari tog projekta upozoravaju da će nakon prevladavanja pandemije u Španjolskoj, koja je jedna od pogođenijih europskih država, za brži oporavak trebati raditi više, a ne manje, ali Errejón na to odgovora da u Španjolskoj radnici rade više sati od europskog prosjeka, ali da to nije učinilo njihovu državu jednom od produktivnijih u EU-u.

I dok iz Španjolske stižu najave isprobavanja kraćeg radnog tjedna, što nije nova ideja, ali je jače zaživjela u pandemiji, u Hrvatskoj još do kraja zakonski nije riješen ni rad na daljinu, odnosno rad od kuće.

Preciznije je taj institut trebao biti uređen izmjenama Zakona o radu, ali su nakon početnih pregovora i te inicijative malo zamrle, vjerojatno i radi toga što je prijedlog pratio i dodatak liberalizaciji rada na neodređeno, odnosno lakšem otpuštanju stalno zaposlenih.

Ipak, zanimalo nas je što o svemu misle u Hrvatskoj udruzi poslodavca i je li i za njih to potpuno promašena ideja u trenutku kad se i Europa i svijet trebaju oporavljati od posljedica pandemije. Iz HUP-a zasad takvu ideju ne odbacuju, moguće i zato što su svjesni da u Hrvatskoj ona tako skoro neće biti ni pilot-program.

– Pitanje četverodnevnog radnog tjedna osim što je benefit prema radnicima, također otvara i pitanje produktivnosti. Neke strane kompanije nakon što se u koroni pokazalo da produktivnost zbog rada na daljinu nije pala krenule su i korak dalje pa pokrenule pilot-projekte četverodnevnog radnog tjedna.

Diljem svijeta rade se eksperimenti i vrijeme će pokazati što su prednosti, a što nedostaci. U svakom slučaju fleksibilnost u radnom vremenu je dobrodošla ako odgovara i jednoj i drugoj strani, odnosno dok god su zadržana sva prava i ispunjene sve obveze, poručila je Milica Jovanović, direktorica za radne odnose i ljudske potencijale u HUP-u.

Eksperiment Unilevera

I u svom odgovoru iz HUP-a spominju kompanije koje su se same odlučile na eksperiment s četverodnevnim radnim tjednom, a takav primjerice od ove godine provodi tvrtka Unilever za svoje zaposlenike u Novom Zelandu.

Eksperiment je pozdravila i tamošnja premijerka Jacinda Ardern koja je istaknula da bi to moglo biti i više od eksperimenta te da treba razmišljati o tome kao o načinu da se nakon pandemije pomogne turizmu u oporavku.

Tako bi domaći gosti koji bi imali više slobodnih dana, a time i više mogućnosti za izlete i putovanja, zapravo podigli potrošnju u turizmu i bili pokretač njegova oporavka.

Unilever će stanje u svojoj kompaniji na Novom Zelandu, gdje ima zaposlenike isključivo u prodaji i marketingu, ali ne i proizvodnji, pratiti sljedećih 12 mjeseci i odlučit će je li moguće nešto slično implementirati i za dio preostalih 155 tisuća njihovih radnika diljem svijeta.

U Njemačkoj je u prošloj godini tehnološka kompanija Awin svojim zaposlenicima omogućila da rade četiri i pol dana, odnosno da u petak završe s poslom u vrijeme ručka i da im vikend započne nekoliko sati ranije.

Pokazalo se da to nije utjecalo ni na produktivnost radnika ni na rezultate tvrtke i početkom godine objavili su da prelaze na četverodnevni radni tjedan, jer su zaključili da sretniji zaposlenici koji imaju zdraviji balans između privatnog i poslovnog života bolje rade.

Nisu spomenute dvije tvrtke jedine koje su se odlučile na ovaj korak, bilo je još takvih najava i to uglavnom iz tehnoloških kompanija, jednako kao što je ranije bilo pokušaja pojedinih država da provedu slične eksperimente.

Pandemija i rad od kuće natjerali su ovaj put tvrtke da same iskušavaju kraći radni tjedan, bit će zanimljivo vidjeti kako će proći španjolski projekt ako na jesen doista započne njegova realizacija, ali je potpuno jasno da će nasuprot koristima koje od takve ideje imaju zaposleni stajati troškovi koje ona stvara, pa bi posebice u postpandemijskom razdoblju ona mogla na kraju i nakon pilot-projekta ostati tek ideja kao što se dogodilo s pilot- projektom finske vlade o temeljenom dohotku koji je ugašen 2018. godine, a da nikada nije u potpunosti odbačen kao što nije ni prihvaćen.

Ipak, inicijativa o četiri radna dana dolazi iz kompanija, a tako je zapravo prihvaćen i prelazak na petodnevni tjedan, kad su poslodavci počevši s američkim Fordom shvatili da bi ljudi trebali imati i pokoji slobodan dan da mogu kupovati i koristiti njihove proizvode.

Švedski primjer

Švedska je prije nekoliko godina u jednom domu za brigu o starijima i nemoćnima uvela skraćeni radni tjedan, i rezultati su po privatni život, ali i zdravlje zaposlenih bili odlični, radnici koji su radili tim ritmom koristili su puno manje bolovanja, no država je shvatila da mora angažirati dodatne zaposlenike i da je povećala trošak rada svoje ustanove.