ZAGREB – Koliko je hrvatsko gospodarstvo ovisno o turizmu pokazuje i najnovije izvješće agencije Standard&Poor’s, koja Hrvatskoj u ovoj godini prognozira rast BDP-a od 5,1 posto, ali samo uz uvjet da se oporavi i turizam. Uz napomenu da je hrvatsko gospodarstvo u prošloj godini palo za 8,4 posto upravo zbog svoje ovisnosti o turizmu, agencija upozorava da bi masovna cijepljenja mogla ublažiti restrikcije u putovanjima te time i rast hrvatskog turizma.

Iako cjepivo donosi izglede za »dinamičnu ljetnu sezonu« S&P u svom izvješću pretpostavlja da se turistički sektor u Hrvatskoj neće oporaviti najmanje sljedeće dvije godine. Upozoravaju i da oslanjanje Hrvatske na turistički sektor zemlju čini ranjivom na vanjske šokove i savjetuju da Vlada učini više u privlačenju izvoznoorijentiranih sektora koji nose i veću produktivnost.

– Postoji visok stupanj neizvjesnosti za ostvarenje naših projekcija rasta vezano za to koliko će biti učinkovit domaći program cijepljenja, upozoravaju iz agencije Standard & Poor’s, koja na jednom mjestu u izvješću navodi i da se ono ne može smatrati ocjenom kreditnog rejtinga i da se možda ne bi iz njega moglo čitati da je ta agencija Hrvatskoj zadržala investicijski rejting sa stabilnim izgledima.

Sredstva EU-a

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić otklonio je i tu nedoumicu objašnjavajući da su po EU-ovoj regulativi rejting agencije dužne unaprijed najaviti kalendar objave rejtinga i to je za Hrvatsku bio petak 19. ožujka, no da je tada objavljeno kako za grupu država, među kojima je i Hrvatska, nije bio održan rejting odbor, nego je potvrđen dosadašnji rejting. Usto S&P je na svojim stranicama 19. ožujka zapisao da je prošla godina dana od prošle ocjene rejtinga i da bi izvješće bilo objavljeno u kontekstu rejtinga tek da je došlo do njegove promjene. Hrvatska sadašnji rejting i stabilne izglede prema ocjeni S&P-a ima od ožujka 2019. godine.

Osim turizma, S&P navodi i da bi oporavak trebala potaknuti i potrošnja građana zbog smanjenja poreznih stopa, odnosno nižeg poreza na dohodak, posebice za mlade, ali i činjenica da su na tržištu rada još uvijek prisutne Vladine mjere za očuvanje zaposlenosti. Ističe se da je stopa registrirane nezaposlenosti u siječnju ove godine bila 9,8 posto što nije znatan rast u odnosu na godinu dana prije kad je stopa nezaposlenosti bila 8,4 posto.

Usto S&P napominje da će investicijska potrošnja biti važan pokretač rasta u razdoblju 2021. – 2024., a posebno ističu to da će Hrvatskoj na raspolaganju biti deset milijardi eura u sklopu programa Europske unije sljedeće generacije, od čega su bespovratna sredstva šest milijardi eura ili 12 posto BDP-a. Navode i da su Hrvatskoj dostupna i dodatna sredstva za obnovu nakon potresa.

Zaštitni mehanizmi

Iako je Hrvatska, zbog toga što je jedna od najovisnijih europskih zemalja o turizmu, ranjiva kad su u pitanju vanjski šokovi, S&P naglašava da naša zemlja ima snažne zaštitne mehanizme od potencijalnih vanjskih pritisaka. To su visoka razina deviznih rezervi i swap linija s Europskom središnjom bankom. Ističu i da je Hrvatska u pandemiju ipak ušla s poboljšanim stanjem u proračunu, pa je vlada mogla posegnuti za »snažnim fiskalnim mjerama potpore« kako bi ublažila posljedice pandemije na tržištu rada. Na taj detalj u izvješću ukazao je i premijer Andrej Plenković navodeći da mu je posebno zanimljivo to što izvješće pokazuje koliko je Vlada učinila u prvom mandatu, u vremenu prije COVID-19, kad je riječ o »zdravom i odgovornom upravljanju javnim financijama, smanjivanju javnog duga, proračunu koji je imao višak u odnosu na raniju praksu koja je postojala«.

– Oni očekuju da nastavimo nakon ove krize, uz mjere koje smo poduzimali i europska sredstva koja će nam biti na raspolaganju da konsolidiramo dalje naše javne financije i idemo prema ostvarenju strateškog cilja, a to je provedba plana za ispunjavanje svih kriterija za ulazak u eurozonu, rekao je Plenković.

Komentirajući izvješće S&P-a ministar Marić istaknuo je da je najvažnije da je hrvatski rejting i dalje u investicijskoj zoni te da su potvrđeni stabilni izgledi, a napomenuo je i da su negativni rizici vezani prije svega za pandemiju, ali u pozitivne se ubrajaju dosadašnja borba protiv COVID-19 na zdravstvenom i ekonomskom planu, a posebno se vrednuje i članstvo u deviznom tečajnom mehanizmu 2 (ERM 2). Iako je lani javni dug porastao na oko 88 posto BDP-a, a deficit je bio oko osam posto, Marić ističe da je COVID-19 jednokratno utjecao na javne financije, a Hrvatskoj na ruku ide i izvjesna suspenzija fiskalnih pravila u EU-u za ovu i iduću godinu.

Što se tiče ocjene S&P-a da će i u gospodarstvu puno toga ovisiti o tempu cijepljenja, ministar je odgovorio da je taj utjecaj najveći u sektoru usluga, odnosno turizma, ali da je on i dosad pokazao svoju elastičnost.