Predsjednik Vlade Andrej Plenković izvijestio je u utorak da će se Nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO) u javnoj raspravi naći idući tjedan, ujedno poručivši da je pred Hrvatskom generacijska prilika, s obzirom na oko 30 milijardi eura za oporavak i razvoj koje će imati na raspolaganju u budućnosti.

Govoreći na virtualnoj konferenciji “Europski fond za oporavak i otpornost za hrvatsku tranziciju” u organizaciji The Economista i HESA Grupe, Plenković je rekao da je cilj da Nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO) u potpunosti bude usklađen s Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. godine, programom Vlade, Nacionalnim programom reformi, kao i s obvezama unutar akcijskog plana, a nakon ulaska Hrvatske u Europski tečajni mehanizam II.

Najavio je da će se NPOO slijedeći tjedan naći u procesu javnog savjetovanja, s obzirom da je važno čuti mišljenja i povratne informacije od različitih dionika. Za sredinu travnja planira se konzultativna rasprava u Hrvatskom saboru, a incijalni plan je da se NPOO prihvati na sjednici Vlade 29. travnja, kako bi mogao na vrijeme biti upućen Europskoj komisiji, s obzirom da je rok za dostavu kraj četvrtog mjeseca.

Pristup u NPOO-u je bio da se prvo postigne dogovor oko 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, što je oko 12 posto hrvatskog BDP-a, što je najveći udio od svih ostalih zemalja EU-a, rekao je Plenković. To je, istaknuo je, posljedica i njegovog osobnog zagovaranja prilikom pregovora, pri čemu se argumentacija odnosila i na to da je Hrvatska najmlađa članica EU-a, kao i da je, s obzirom da joj gospodarstvo podosta ovisi o turizmu i povezanim sektorima, pretrpjela značajne gubitke tijekom pandemije covida-19.

Unutar instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU), Hrvatskoj je na raspolaganju još 3,6 milijarde eura zajmova, a tu su i pripreme za sljedeći Višegodišnji financijski okvir (VFO), za Hrvatsku vrijedan 12,7 milijardi eura, naveo je predsjednik Vlade.

Istaknuo je da se NPOO temelji na šest područja, a prvo i najveće je gospodarstvo, gdje se naglasak stavlja zelenu i energetsku tranziciju hrvatskog gospodarstva.

Drugo se odnosi na reformu javne uprave, pravosuđa, kao i aspekte državnog vlasništva i boljeg upravljanja.

Slijede obrazovanje, znanost i istraživanje, pri čemu je Plenković istaknuo priliku da se na sustavan način dostignu globalni trendovi, kao i oni 4. industrijske revolucije.

Četvrti aspekt odnosi se na jačanje radnog i socijalnog zakonodavstva, kako bi se između ostalog omogućilo i kreiranje više radnih mjesta, posebno putem samozapošljavanja, a tu je i potreba jačanja socijalne uključenosti.

Peto područje temelji se na reformi zdravstvenog sustava, kako bi bio učinkovitiji, dostupniji a da istovremeno generira manje gubitaka za proračun.

Naposljetku, šesto područje uključuje obnovu zgrada, odnosno osiguranje sredstava za obnovu javnih i privatnih zgrada nakon potresa.

Plenković je rekao da je taj aspekt posebice važan kako bi se upotpunili napori za osiguranje sredstava putem Fonda solidarnosti EU-a, kao i iz drugih izvora s kojima se pregovara, poput EIB-a i EBRD-a.

Naime, kako je apostrofirao predsjednik Vlade, Hrvatska je, osim pandemije koronavirusa, suočena i s posljedicama dva razorna potresa, u Zagrebu i na Banovini, od kojih se šteta procjenjuje na oko 130 milijardi kuna.

Generacijska prilika

Istaknuo je da EU slijedeće generacije vidi kao veliki potez EU-a kojim pokazuje da je tu za zemlje članice i građane. Moramo biti agilni i sposobni iskoristiti ovu veliku priliku, rekao je Plenković, ujedno nazvavši tu priliku generacijskom.

Kada se pogledaju brojke za idućih deset godina, istaknuo je, tu je ukupno 9,6 milijardi eura iz instrumenta EU slijedeće generacije, 12,7 milijardi eura iz novog VFO-a, gotovo milijardu eura iz europskih fondova za obnovu nakon potresa, tu je i mehanizam REACT-EU, Fond za pravednu tranziciju, kao i pet milijardi eura koje se moraju potrošiti u slijedeće tri godine, a odnose se na VFO 2014.- 2020.

Sve zajedno, Hrvatska u nadolazećem razdoblju ima ukupno dostupnih oko 30 milijardi eura za oporavak, jačanje otpornosti te razvoj, istaknuo je premijer.

Kašnjenje cijepiva AstraZenece

Između ostalog, Plenković je u svom govoru apostrofirao i nastojanja u nabavci dovoljno cijepiva protiv covida-19, iznijevši podatak da je trenutno cijepljeno 9,3 posto odrasle populacije. Napomenuo je i da je Hrvatska jedna od onih zemalja koja je u početku naručila više cijepiva od AstraZenece nego od drugih farmaceutskih kompanija, što je, s obzirom na kašnjenja u proizvodnji i dostavi cijepiva od strane te tvrtke, jasno usporilo proces cijepljenja u zemlji.

“No sada pokušavamo pronaći različite načine kako bismo nadoknadili isporuku cjepiva koje nam trenutno nedostaje”, rekao je Plenković.

Naveo je i da je hrvatski BDP u 2020. pao za 8,4 posto, dok se u 2021. očekuje značajan oporavak gospodarstva, pri čemu se procjenjuje rast BDP-a od 5,3 posto.

Izdvojio je i pomoć države privatnom sektoru s ciljem očuvanja radnih mjesta, a mjeru nadoknade dijela plaće koristilo je više od 650 tisuća radnika i više od 100 tisuća tvrtki. Jednu godinu poslije to Hrvatsku dovodi u poziciju da joj je broj nezaposlenih i zaposlenih gotovo na istim razinama no prije krize, rekao je.

Osvrnuo se i na prethodnu turističku sezonu u Hrvatskoj, ocijenivši da je, kada se uspoređuje s ostalim zemljama Mediterana, bila “relativno O.K”.