Gradski proračun

Unatoč pandemiji Grad Rijeka u suficitu 40,6 milijuna kuna

Damir Cupać

Foto: V. KARUZA

Foto: V. KARUZA

Višak prihoda uključuje 15 milijuna kuna beskamatnog kredita Ministarstva financija koji treba vratiti u ovoj godini, a oko 25 milijuna kuna će se koristiti za pokriće gubitka iz prethodnog razdoblja



RIJEKA – Nakon što se podvukla crta pod financijsku 2020. godinu, u Gradu Rijeci su zadovoljni jer je u gradskom budžetu ostvaren suficit od 40,6 milijuna kuna, unatoč svim poteškoćama s pandemijom COVID-19 i padom gradskih prihoda.


– Podsjetio bih da smo prvim rebalansom smanjili gradski proračun za oko 200 milijuna, a onda smo proračun oprezno planirali. Višak prihoda je relativan, budući da on uključuje 15 milijuna kuna beskamatnog kredita Ministarstva financija koji treba vratiti u ovoj godini, a oko 25 milijuna kuna će se koristiti za pokriće gubitka iz prethodnog razdoblja. Ovi podaci najbolji su odgovor onima koji tvrde da je gradski proračun u krizi. Brojke pokazuju suprotno. U zadnje četiri godine prepolovili smo gubitak iz prethodnog razdoblja, što je izuzetno dobro, a realno je da se u sljedećem mandatnom razdoblju u potpunosti riješi taj dug, optimističan je gradonačelnik Vojko Obersnel.


Oprezno planiranje


Ukupni prihodi i primici ostvareni su u 2020. u iznosu od milijardu i 66 milijuna kuna, što je 97,7 posto godišnjeg plana, a ukupni rashodi i izdaci izvršeni su u iznosu od milijardu i 25 milijuna kuna ili 92,2 posto godišnjeg plana. Višak prihoda konsolidiranog proračuna u iznosu 40.575.921 kuna sastoji se od viška proračunskih prihoda u iznosu 38.781.964 kuna i viška vlastitih i namjenskih prihoda proračunskih korisnika u iznosu 1.793.957 kuna.




Na ostvarenje viška prihoda u najvećoj mjeri je utjecalo ostvarenje poreznih prihoda koji su ostvareni više od planiranog za 24,8 milijuna kuna ili za 7,2 posto jer se planiranju poreznih prihoda pristupilo vrlo oprezno.


– Oprez u planiranju je bio nužan s obzirom na neizvjesne i nepovoljne ekonomske okolnosti, a također i zbog mjera Vlade za pomoć gospodarstvu koje se odnose na oslobađanje, odgodu ili obročnu otplatu poreza na dohodak.


U okviru mjera pomoći koje su donesene zbog pandemije, država je uvela instrument kratkoročnog beskamatnog zajma čija je svrha da se proračunima lokalnih jedinica nadomjesti gubitak prihoda prouzročen spomenutim mjerama Vlade kojima je odobreno oslobađanje, odgoda ili obročna otplata poreza na dohodak. Također su sredstva zajma odobrena za isplatu povrata poreza na dohodak po godišnjim prijavama građana, s obzirom na to da se radi o značajnom iznosu koji bi u ovim uvjetima bio pretežak dodatni udar na likvidnost proračuna lokalnih jedinica. Stoga je Grad u 2020. godini koristio beskamatni zajam iz državnog proračuna s ciljem djelomičnog poboljšanja likvidnosti u ukupnom iznosu od 39,8 milijuna kuna. Sredstva zajma su kratkoročne naravi i najkasnije u roku od godinu dana se moraju vratiti u državni proračun. Grad je sredstva zajma već počeo otplaćivati u 2020. godini, a na kraju godine je preostao iznos od 15,4 mili. kuna koji ćemo vratiti u 2021., pojasnio je Obersnel.


Dodao je da je uz Vladine mjere i Grad izašao u susret poduzetnicima.


Smanjeni troškovi EPK-a, u sportu…

Kada je riječ o rashodima, smanjeni su troškovi projekta Europske prijestolnice kulture, programskih aktivnosti u kulturi, sportu, održavanja komunalne infrastrukture, otplate kredita…


– Cijelo vrijeme isplaćivali smo plaće za sve proračunske korisnike i za zaposlene u gradskoj upravi na koje otpada 18 posto sredstava. Subvencije su ostale na razini 2019. godine, a na istoj razini ostale su i naknade za građane koje se isplaćuju kroz socijalni program, zaključio je Obersnel.

Povećani troškovi


– Smanjeni su nam prihodi, a povećani troškovi zbog povećanog financiranja CK-a, dostave hrane, smanjen je drastično budžet za projekt EPK … Sve je to rezultiralo rebalansom proračuna za oko 200 milijuna kuna. Pandemija koronavirusa se nastavila nakog prvog proljetnog vala i sve je to utjecalo na izvršenje. Generalno gledajući, zadovoljni smo što smo uza sve nedaće ostvarili višak prihoda jer smo nakon rebalansa prihode planirali oprezno, a dao sam nalog da se oprezno planiraju i rashodi. Svi prihodi u 2020. ostvareni su više od planiranog, ali značajno manje u usporedbi s 2019. godinom, što ukazuje na negativne efekte pandemije. Zabilježili smo veće prihode od pomoći i primitaka, ali riječ je o uplatama iz EU fondova i drukčijega načina obračuna plaća za zaposlene u osnovnim školama jer je Vlada nama uplaćivala sredstva u proračun. Riječ je o 140 milijuna kuna, kazao je Obersnel. Kada je riječ o rashodima, smanjeni su troškovi projekta EPK-a , programskih aktivnosti u kulturi, sportu, održavanja komunalne infrastrukture, otplate kredita…


– Cijelo vrijeme isplaćivali smo plaće za proračunske korisnike i za zaposlene u gradskoj upravi na koje otpada 18 posto sredstava. Subvencije su ostale na razini 2019., a na istoj razini ostale su i naknade za građane koje se isplaćuju kroz socijalni program, zaključio je Obersnel.