ZAGREB – Sve promjene koje je Vlada godinama najavljivala u javnom sektoru, kako bi puno efikasnijom učinila državnu upravu, ali i javne službe, godinama su bile uglavnom samo najave. Najbolji dokaz za to je da je cijeli svoj prvi mandat vlada Andreja Plenkovića u svojim službenim programima reformi najavljivala donošenje zakona kojima će regulirati na pošteniji način plaće onih koji rade za državu, a to se nikada nije dogodilo.

Taj je plan u međuvremenu zamijenjen idejom da se analiziraju svi koeficijenti i dodaci za obračun plaća u javnom sektoru, malo toga se i po tom pitanju dogodilo godinu i pol, a čini se da je Vlada pronašla novi recept pa će tako sve promjene koje su trebale unaprijediti rad javnog sektora »ugurati« u Nacionalni plan za oporavak i otpornost.

Premijer Andrej Plenković najavio je u listopadu 2019. godine da će Vlada analizirati sve koeficijente i dodatke za obračun plaća koje se isplaćuju iz proračuna. Ta je najava pratila njegovu objavu da će od 1. siječnja 2020. godine zaposlenima u državnoj upravi i javnim službama osnovica za izračun plaća rasti za 6,12 posto, a spominjala se i mogućnost angažiranja stranih konzultanata. Iz Vlade su najavljivali da će analiza biti gotova da kraja prve polovice prošle godine, pa su negdje pred istek tog roka donijeli odluku koja Fini daje zadatak da analizira kako koeficijenti i dodaci utječu na plaće zaposlenih u državnoj upravi i javnom sektoru te kakav je to trošak za državu.

Činilo se da će posao s koeficijentima i dodacima završiti kao i prethodni Vladin reformski potez s donošenjem zakona o plaćama u javnom sektoru, koji se iz godine u godinu povlačio po Nacionalnom programu reformi, i to od Vlade Zorana Milanovića do kraja prvog mandata Vlade Andreja Plenkovića.

Ažuriranje registra

Zanimalo nas je je li napravljena bilo kakva analiza i što je ona pokazala, odnosno koliko se odmaklo u pregledu koeficijenata i dodataka za izračun plaća u javnom sektoru, čiji je cilj u konačnici pravednije plaćanje onih koji rade za državu. Na kraju će reforma koju je premijer najavio pretprošle godine i koju je Hrvatska trebala predstaviti prije devet mjeseci postati dio Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, jednako kako je to učinjeno i s planom za elektroničko polaganje državnih ispita, koji se trebao početi primjenjivati od sljedećeg mjeseca i koji je na minimum trebao svesti pogodovanje pri polaganju ispita bez kojeg nema trajnog zaposlenja za državne službenike i namještenike.

Hrvatska tako reformske mjere u državnoj upravi uvodi kao projekte u Nacionalni plan za oporavak i otpornost, koji će se financirati iz programa »EU Nove generacije«, kojeg ne bi ni bilo da nije bilo koronakrize za koju je taj mehanizam osmišljen.

Na naše pitanje o analizi koeficijenta i dodataka, a samo dodataka na plaće koje se isplaćuju iz državnog proračuna ima 567, iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kažu da »Vlada planira provedbu reforme sustava plaća u državnoj i javnim službama, za čiju provedbu je prethodno potrebno unaprijediti i ažurirati postojeće podatke u registru zaposlenih i centralnom obračunu plaća«.

Dva projekta

Inače, Centralni obračun plaća uspostavljen je 2011. godine, ali očito država mora još unaprijediti registar ljudi koji za nju rade.

– Reformsku mjeru provest će Ministarstvo pravosuđa i uprave u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava i socijalne politike na temelju sveobuhvatne komparativne analize složenosti poslova, vrijednosti koeficijenata i postojećih dodataka za sva radna mjesta u državnoj i javnim službama. Plan je da se navedeno pitanje riješi kroz jednu od reformskih mjera u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, a detalje ćemo komunicirati pri predstavljanju navedenog dokumenta, koje očekujemo u skoro vrijeme, najavljuju iz Ministarstva rada.

Iako je hvalevrijedno da država planira povući novac za reformske poteze iz europskog fonda, ipak je obeshrabrujuće da se sada sprema za dva projekta koja su već trebala biti odrađena i u promjeni tek najavljuje kako će ih ugraditi u Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji tek treba donijeti.