Iako je afera broš u javnosti bila aktualna prije nekoliko godina, upravo se zbog intervjua Harryja i Meghan ponovno pronašla u središtu pažnje čemu svjedoče i objave s društvenih mreža novijeg datuma.

U Westenovom videu kao i u BBC-ijevom članku korišten je pojam “blackamoor” koji se, prema Merriam – Websterovom rječniku odnosi na: “europski stil dekorativne umjetnosti u kojoj su tamnopute, obično muške figure, prikazane u stiliziranoj i ukrašenoj formi; objekt dekorativne umjetnosti (poput statue ili komada nakita) u tom stilu.”

Wikipedija piše da određeni termin “blackamoor” vide kao rasistički i kulturološki neosjetljiv pa dodaje “unatoč tome, blackamoor komadi se još uvijek masovno proizvode, većinom u Veneciji”.

I tu nastaje ključna poveznica pojma “blackamoor” s morčićem koji je prema nekim definicijama, nastao pod utjecajem Venecije. Iako, važno je napomenuti da se tehnikom izrade morčić razlikuje od venecijanskog moretta.

Weston u svom videu kojeg je pogledalo gotovo dva milijuna ljudi nastavlja rečenicom da je princeza od Kenta prolazila bez provjere i uz “zaštitu Firme izražavajući otvoreni rasizam desetljećima”.

Podsjetimo, “Firma” je naziv za kraljevsku obitelj.

Princess Michael of Kent sorry for wearing ‘racist’ brooch #racism #Blackamoor https://t.co/4EmlKbdzln

— JennyCampbellKlomps (@JennyCampbellKl) March 8, 2021

Weston dalje spominje da je princeza od Kenta vlasnica “dviju crnih ovaca koje je nazvala Serena i Venus”.

O ovome su se raspisali i strani mediji 2018. godine nakon što je bivši dečko princezine kćerke informaciju izjavio novinarima.

Intervju je objavio Vanity Fair, a izjava je glasila: “Njezin par crnih ovaca u Gloucestershireu nazvan je Venus i Serena”. 

Fox News je također prenio ovu izjavu i usput se osvrnuo na incident iz 2004. godine kada je princeza od Kenta grupi Afro-amerikanaca u njujorškom restoranu navodno kazala da se “vrate natrag u svoje kolonije”.

Princeza je kasnije opovrgnula navode za New York Post pa “objasnila”: “Kazala sam ‘trebate zapamtiti kolonije’. U vrijeme kolonija postojala su pravila koja su bila dobra.”

Okej…

Weston u videu dalje nabraja pa kaže da je princeza “2005. godine u intervjuu izjavila da Engleska ozbiljnije shvaća rasplod konja i pasa nego li svoje djece. ‘Bože sačuvaj da pogrešna kapljica krvi uđe u njihovog labradora, ali dopuštaju da im se djeca vjenčavaju svakako'”, citira Weston izjavu koja se pronašla i u članku Guardiana 2005. godine.

“To je ono što ona jest u javnosti. Jeste li još ‘šokrani’ Meghaninim ‘bombama’?”, završava Weston svoj video koji broji više od pet tisuća komentara.

@charlieweston95If you need ~any~ further proof, you simply aren’t paying attention ?? #fyp #meghanmarkle #oprahinterview #princeharry #royalfamily♬ original sound – Charlie Weston

U komentarima su neki izjavili da ne razumiju problem kod imena Venus i Serena, što im je ostatak ekipe vrlo brzo objasnio.

Mnogi su ostali u šoku i zaključili da je vjerojatno princeza od Kenta upitala “koliko će taman biti Archie” (što se apsolutno ne može potvrditi, op.a.), a neki su se uhvatili i rasprave oko broša.

Dok jedni objašnjavaju da je riječ o “romantiziranju ropstva” te “kulturnoj neosjetljivosti”, javio se i jedan komentar u kojem stoji da je “u mojoj kulturi, u Hrvatskoj, broš nastao kao zahvala trgovcima koji su na ova područja donosili skupocjene materijale”.

Screenshot komentara s TikToka

Morčić je unazad nekoliko godina i bio predmet rasprave o tome predstavlja li rasizam ili ne. Posebno je to pogodilo ovaj dio države gdje je morčić utkan duboko u povijest, a stoji i kao simbol samog Riječkog karnevala.

Što se zaključilo po pitanju morčića?

Priča je dobila maha 2020. godine kada je odlučeno da se na umjetničkom sajmu u  New Yorku (The Winter Show) neće izlagati ništa povezano s pojmom “blackamoor” gdje prema gore navedenoj definiciji, pripada i morčić.

2018. godine bili smo na predstavljanju knjige Gjona Antonija koji je tada istaknuo da sam morčić nije Turčin, već simbol mira. Referenca je to na legendu koja kaže da nakit morčića potječe od borbe protiv Turaka s Grobničkog polja.

(“S Gradine kod Jelenja Zrinski je odapeo strelicu koja je turskog pašu pogodila u sljepoočnicu i zatim se je turska vojska u strahu razbježala ostavivši za sobom turbane na polju”, legenda o Zrinskom koju piše arheologinja i povjesničarka umjetnosti Radmila Matejčić, op.a.)

Lektorica knjige Jasna Gržinić na predstavljanju je objasnila da je morčić simbol pobjede dobra, simbol koji nije ispražnjen od značaja već ih je prepun.

Paralelno, izdavač i novinar Silvije Tomašević i sam je progovorio o princezi od Kenta te komentirao da će “rado poslati primjerak knjige i Britanskoj monarhiji kako bi im ukazao na to da su morčići bili simbolom puno prije pojave rasizma te da s njim nemaju veze.”

“Morčići (…) zlatni je nakit modeliran u formi negroidnog poprsja, ukrašen emajlom, koji se proširio iz Rijeke, središta izrade. Morčići se spominju u oporuci iz druge polovice 18. stoljeća, što upućuje na to da je takav oblik nakita bio već uvelike prihvaćen u obiteljskom inventaru.

Premda podrijetlo motiva crnačke glave kao nakitne forme po nekim tumačenjima seže u 5. stoljeće pr. Kr., njihova se pojava u nas najčešće povezuje s Venecijom. Tako naziv vjerojatno i potječe od riječi Maurus, odnosno moro u venetskom dijalektu’, objasnila je Ivana Šarić Žic, viša kustosica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka (PPMHP), za T-portal prošle godine.

Za isti je portal progovorila i ravnateljica PPMHP-a Nikolina Radić Štivić, kazavši: “Aktualni problem retroaktivnog odnosa prema prošlosti u vidu označavanja tradicijskih simbola ili povijesnih ličnosti rasističkim i uvredljivim proizlazi iz tumačenja prošle stvarnosti iz sadašnjeg trenutka, tj. sadašnjeg stupnja društvene svijesti.

Bilo koji fenomen u povijesti treba se sagledavati u određenom povijesnom trenutku. Obilježja fenomena o kojima se danas raspravlja, iz današnje su perspektive za svaku osudu, i to zbog svekolikog napredovanja čovječanstva u kontekstu liberalne filozofije vrednovanja svih ljudi kao jednakih”.

Dodala je i da “priču oko morčića treba razložiti i tumačiti ga u povijesnom trenutku, uvažavajući obrazovnu komponentu povijesne znanosti (činjenice, narodna predaja, itd.) i odgojnu komponentu povijesne znanosti.”