BERLIN – Novi šefovi Berlinskog filmskog festivala niti u najluđim snovima nisu mogli zamisliti kako će izgledati njihovi prvi koraci na čelu jednog od triju najvažnijih filmskih festivala u svijetu. Izvršna direktorica Berlinalea Mariette Rissenbeek, Nizozemka koja je odavno postala Berlinčanka, došla je iz svijeta filmske produkcije i distribucije, dok je njezin kolega, Talijan Carlo Chatrian, umjetnički direktor Berlinalea i bivši filmski kritičar, došao s mjesta umjetničkog direktora filmskog festivala u Locarnu, jednog od najvažnijih i najvećih svjetskih autorskih filmskih festivala.

Dvojac je, nakon osamnaest godina vladavine Dietera Kosslicka, filmskog i gastrogurmana čija je bonvivanska pojava s crvenim šalom i dendijevskim šeširom postala zaštitni znak festivala i crvenog tepiha, u najgorem mogućem trenutku preuzeo uzde jedne od najvećih globalnih filmskih manifesticija.

Hibridni oblik

»Organizirati jedan od najvećih filmskih festivala u svijetu u jednom ovakvom, nesigurnom i neizvjesnom okružju, uistinu je velik izazov«, izjavila je Mariette Rissenbeek, koja je prošle godine s Carlom Chatrianom preuzela šefovanje Berlinaleom, koji je 2020. godine bio posljednji filmski festival koji se održao u punom fizičkom obliku bez restrikcija i epidemioloških mjera da bi godinu dana kasnije postao prvi festival u dosad neviđenom hibridnom obliku, koji će se održati u dva dijela u razmaku od čak tri mjeseca.

»Pandemija COVID-19 je nepredvidljiva, danas je jedna situacija, a sutra već posve druga, evo ovih dana ponovo svjedočimo rasplamsavanju virusa i ponovnim uvođenjima strogih mjera lockdowna te j jako teško planirati jednu ovakvu zahtjevnu i glomaznu filmsku, kulturnu i poslovnu manifestaciju kao što su Berlinale i Europski filmski market. Berlinale je velika proslava filma kojemu je predivna berlinska publika odana već desetljećima i zato nam je silno važno da i ove godine organiziramo javne projekcije i ostvarimo suradnju s kinima što nam je i najveći izazov«, kažu direktori festivala.

Manji broj filmova

Na 71. Berlinaleu prikazat će se manji broj filmova u odnosu na prethodna izdanja, što s obzirom na situaciju nimalo ne iznenađuje. Tako je glavni program, u kojem se prikazuju filmovi koji se bore za Zlatne i Srebrne medvjede, s uobičajenih 20-ak spao na 15 naslova, a ista je situacija i u ostalim festivalskim sekcijama. »Uvijek je velik izazov napraviti jaku selekciju od 20-ak naslova u oceanu zanimljivih filmova iz godišnje svjetske produkcije. I za ovogodišnje izdanje imali smo oko dvije i pol tisuće prijavljenih filmova, što je na nivou prethodnih godina«, otkriva umjetnički direktor Berlinalea Carlo Chatrian, dodavši i da je sa svojim timom filmove do listopada prošle godine gledao u festivalskim kinodvoranama da bi početkom studenoga bili prisiljeni raditi selekciju putem internetskih poveznica iz svojih kućnih fotelja u svojim domovima pa dodaje: »S obzirom na izvanredne okolnosti u kojima smo pripremali festival i program, ponosan sam na konačnu selekciju filmova, mislim da imamo jako dobar natjecateljski program sa zanimljivim, intrigantnim i kvalitetnim filmovima iz čitavog svijeta.«

Koliko su točne tvrdnje umjetničkog direktora, znat ćemo već 5. ožujka kada završava ovogodišnje skraćeno izdanje Berlinalea, no već sada možemo uočiti da glavninu natjecateljskog programa čine europski filmovi njemačke, francuske i srednje, to jest istočnoeuropske produkcije (na mala vrata ugurala se i Hrvatska kao manjinski koproducent rumunjskog filma »Loša sreća kuca ili luckasti pornić«, koji potpisuje Radu Jude), na drugom su mjestu azijski naslovi, ali nema niti jednog američkog.

»To je zato što su veliki holivudski studiji pomaknuli premijere svojih filmova u drugi dio godine, a ako film nema datum početka kinodistribucije, nema nikakva smisla prikazati ga na festivalima. U konkurenciji je i meksički film ‘Policijska priča’, koji će biti prikazan na Netflixu, ali moram naglasiti da nije riječ o Netflixovoj produkciji, film je nastao u nezavisnoj produkciji, a Netflix ga je otkupio nakon naše selekcije«, Chatrian objašnjava potpuni izostanak atraktivnih američkih filmova u ovogodišnjem programu i dodaje: »Jako sam zahvalan svim redateljima, producentima i distributerima koji su pristali svoje filmove prikazati u ovim posebnim okolnostima i na jednom ovakvom neobičnom hibridnom festivalu, koji će se održati u dva dijela što je prvi takav slučaj.«

Financijske muke

Berlinale je jedan od najposjećenijih filmskih festivala u svijetu, a berlinska publika i filmofili poznati kao najvjerniji gledatelji koji masovno pohode projekcije – od onih najatraktivnijih u glavnim programima s razvikanim glumačkim imenima, do hermetičkih i eksperimentalnih autorskih uradaka u specijaliziranim sekcijama. »U normalnim okolnostima broj prodanih ulaznica tijekom 11 festivalskih dana je gotovo 350.000, što ove godine u ovakvom festivalskom formatu nećemo ostvariti što će rezultirati mnogo manjim prihodima«, izjavila je izvršna direktorica Mariette Rissenbeek, kojoj pandemija zadaje i velike financijske muke pa nastavlja: »Iako ćemo u lipnju prikazati kompletan program našoj vjernoj publici, ne možemo očekivati iste brojeve kao prethodnih godina, posebno jer će i tada epidemiološke mjere i distanciranje biti na snazi, zbog čega smo se obratili njemačkim državnim tijelima i ministarstvima za dodatnu financijsku injekciju. Berlinale je velik i skup projekt, koji mora ići dalje bez obzira na ‘novo normalno’ u kojemu se svijet našao preko noći.«