NAJAVA MINISTRA ALADROVIĆA

Vlada nastavlja pomoć poduzetnicima: I poslije 1. ožujka neće se moći raditi u punom obujmu

Hina

Photo: Srecko Niketic/PIXSELL

Photo: Srecko Niketic/PIXSELL

"S obzirom na to i potencijalan pad prihoda sigurno ćemo biti na raspolaganju poslodavcima i sigurno ćemo čuvati tržište rada i možemo očekivati od 1. ožujka dodatne mjere za očuvanje radnih mjesta", rekao je Aladrović.



ZAGREB – Ministar rada Josip Aladrović u četvrtak je izjavio kako se od 1. ožujka može očekivati nastavak mjera za očuvanje radnih mjesta.


“U ovom trenutku mi smo, kao i uvijek, bok uz bok poslodavcima i radnicima. Kao odgovorna Vlada štitimo radna mjesta i poslovnu aktivnost  to ćemo činiti i dalje” kazao je Aladrović nakon sjednice Vlade, te dodao kako se u sljedećem vremenu, a misli na ožujak, “može očekivati pomoć prema poslodavcima, onima kojima je poslovanje najugroženije”.


“Moramo cijelo vrijeme, kao što smo i do sada, balansirati između epidemioloških i ekonomskih mjera. Tako ćemo činiti i dalje”, poručio je.




Kazao je i kako postoje pretpostavke da se rad neće moći odvijati u punom obujmu, pogotovo u ugostiteljskim i još nekim djelatnostima.


“S obzirom na to i potencijalan pad prihoda sigurno ćemo biti na raspolaganju poslodavcima i sigurno ćemo čuvati tržište rada i možemo očekivati od 1. ožujka dodatne mjere za očuvanje radnih mjesta”, rekao je Aladrović.


Marić: Mjere će biti nastavljene


Da će mjere vjerojatno biti nastavljene može se zaključiti i iz odgovora ministra financija Zdravka Marića na pitanja novinara. On je rekao da se Vlada “neće oglušiti na apele poduzetnika”.


“Što se tiče produljenja mjera, razgovarat će se, vrlo vjerojatno će biti nastavljene”, rekao je Marić i dodao da se o tome razgovara s gospodarstvenicima.


Novinari su Marića pitali i je li se počelo razgovarati s bankama o zajmovima, s obzirom da se mnogi poduzetnici žale da ne mogu dobiti zajam ako imaju pad prihoda veći od 60 posto.


Marić je rekao da je Vlada učinili sve kako bi se olakšali uvjeti za kreditiranje i osigurala određene druge poticaje i okolnosti kako bi se to stimuliralo.


“Imamo dovoljno mehanizama i instrumenata kako da se što je moguće više stavi u funkciju kreditna aktivnost banaka”, kazao je Marić dodajući kako je legitimno tražiti državno jamstvo i postavljati uvjet da država “uijek iza svega stane”, ali da je također legitimno da i država ima neka svoja ograničenja i makroekonomsku politiku koju vodi.


Podjela novca


“Nije korektno prebacivati na drugu stranu”, rekao je Marić osvrnuvši se time na prijedlog Hrvatske udruge banaka (HUB) da su banke voljne kreditirati ali uz državno jamstvo.


Na pitanje kakvo je stanje u proračunu rekao je kako je ukupni pad poreznih prihoda, u usporedbi s razdobljem prije samog covida, je u skladu s očekivanjima.


“Porezni prihodi su 4 do 5 posto manji u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Raduje da je manji pad od toga kod doprinosa, što znači da je upravo trend na tržištu rada i zapošljavanja i dalje očuvan”, rekao je Marić.


Upitan je li Vlada razmatrala raspodjelu novca iz akcije “Pomoć za obnovu nakon potresa” u obliku u kojemu je danas objavio Jutarnji list, Marić je odgovorio da je jedino relevantno ono što se usvoji na užem kabinetu i sjednici Vlade, a da je dokument čiji je faksimil objavio Jutarnji list dio interne rasprave unutar državne uprave.


Jutarnji list danas je objavio da će, prema Vladinom planu, samo 40 posto novca skupljenog u akciji “Pomoć za obnovu nakon potresa” biti upotrebljen za obnovu kuća, no Vlada je danas odlučila svih prikupljenih 101,5 milijuna kuna usmjeriti u to.