Multidisciplinarni razvoj

U Rijeci radi Centar za umjetnu inteligenciju, već su u prvoj godini rada povukli šest milijuna u 14 projekata

Ingrid Šestan Kučić

Ideja je povezati se s gospodarstvom, privući dobre tvrtke i stvoriti zajedničku platformu s IT tvrtkama / Foto Arhiva NL

Ideja je povezati se s gospodarstvom, privući dobre tvrtke i stvoriti zajedničku platformu s IT tvrtkama / Foto Arhiva NL

Financiranje projekata dobiveno je kroz Horizon 2020, Erasmus+, Hrvatsku zakladu za znanost, COST akcije, bilateralne i potpore Sveučilišta, a riječ je o, primjerice, projektu koji se bavi komunikacijom putem društvenih medija u vrijeme koronakrize ili pak projekta strojnog učenja za prijenos znanja u medicinskoj radiologiji



RIJEKA – U prvoj godini rada Centar za umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost Sveučilišta u Rijeci okupio je 60 znanstvenika riječkog sveučilišta i dobio 14 projekata ukupne vrijednosti 6 milijuna kuna.


Riječ je o Centru čiji je cilj povezati znanstvenike iz različitih područja koji rade na interdisciplinarnim istraživačkim projektima, što ga čini specifičnim u široj regiji jer se radi o interdisciplinarnom pristupu koji podrazumijeva uključivanje u rad znanstvenika i stručnjaka različitih profila, a ideja nije samo stvoriti zajednički prostor za istraživanje i projekte, već i povezati se s gospodarstvom, privući dobre tvrtke i stvoriti zajedničku platformu s IT tvrtkama.


Rad Centra usredotočen je na prijenos znanja iz akademske zajednice u industriju i obrnuto te predstavlja poligon za multidisciplinarnu suradnju, pokretanje partnerstva, razmjenu znanja i razvoj te testiranje inovativnih ideja s visokim tržišnim potencijalima.




Istovremeno Centar potiče međunarodnu suradnju sa znanstvenicima i visokotehnološkim tvrtkama iz inozemstva, a prema riječima njegova voditelja doc. dr. Jonatana Lerge sa Zavoda za računalstvo Tehničkog fakulteta cilj okupljanja i umrežavanja znanstvenika u prvoj godini rada je ispunjen te će u sljedećem periodu aktivnosti Centra bit će fokusirane na njegovo profiliranje, povezivanje s gospodarstvom te proaktivnu internacionalizaciju.


 Jonatan Lerga / Arhiva NL

Jonatan Lerga / Arhiva NL



Inovativna rješenja


 


– Specifičnost Centra je njegova multidisciplinarnost, gdje se osim tehnološkog aspekta, razmatraju i pravni, etički, društveni i drugi aspekti implementacije umjetne inteligencije i drugih naprednih digitalnih tehnologija. Uz 14 projekata tijekom prve godine rada naši su znanstvenici objavili najmanje 56 znanstvenih radova, obranjena su dva doktorata, organizirano 9 međunarodnih skupova i održano 14 pozvanih predavanja. Također su sudjelovali u uređivanju 12 međunarodnih časopisa indeksiranih u A bazi, a za svoja su postignuća dobili 6 nagrada, navodi doc. dr. Lerga.



Financiranje projekata dobiveno je kroz Horizon 2020, Erasmus+, Hrvatsku zakladu za znanost, COST akcije, bilateralne i potpore Sveučilišta, a riječ je o raznovrsnim projektima poput projekta koji se bavi komunikacijom putem društvenih medija u vrijeme koronakrize ili pak projekta strojnog učenja za prijenos znanja u medicinskoj radiologiji. Vizija Centra je izgraditi izvrsnu platformu za stvaranje inovativnih rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji, a ujedno osigurati visoku razinu kibernetičke sigurnosti, na takav način da povećava kvalitetu života ljudskog iskustva kroz održivi, ​​tehnološki i društveno odgovoran rast.


Arhiva NL

Arhiva NL


Podrška poduzećima


 


– Ono na čemu trenutačno radimo je osnivanje EDIH-a na Sveučilištu. Naime, među pet odabranih projektnih prijedloga kao nacionalnih kandidata za Europske digitalne centre za inovacije (EDIH), odabran je projektni prijedlog našeg konzorcija EDIH Adria. Tih pet projekata koji su prošli nacionalnu selekciju stekli su pravo prijave na predstojeći poziv Europske komisije za sufinanciranje EDIH-ova u okviru programa Digitalna Europa 2021. – 2027., u kojem je predviđeno do 9 milijuna eura za aktivnosti EDIH-ova u Hrvatskoj. Digitalni inovacijski centri, a osobito EDIH-ovi, trebaju imati ključnu ulogu u pružanju podrške poduzećima i drugim korisnicima za digitalizaciju, a posebno u području umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti i računarstva visokih performansi. Procjenjuje se da će se na razini EU-a oformiti 100 do 200 takvih centara za digitalnu transformaciju gospodarstva, a očekujemo da će se Hrvatskoj odobriti dva do četiri takva centra čime će se doprinijeti razvoju umjetne inteligencije i digitalne tehnologije u regiji, navodi doc. dr. Lerga.


Uz Sveučilište u tom konzorciju je i tvrtka Infobip, što je u skladu s nastojanjima da se Centar za umjetnu inteligenciju poveže s gospodarstvom i to ne samo s hrvatskim, već i inozemnim. Tako se već radi na povezivanju Centra s inozemnim partnerima u Švicarskoj, Njemačkoj, Japanu, Turskoj te Rumunjskoj.