RIJEKA  Daljnji rast cijena nekretnina unatoč pogoršanju ekonomske situacije, porast nenaplativih kredita u sektoru poduzeća te pitanje dugoročne održivosti javnih financija – tri su potencijalna okidača za materijalizaciju rizika koje je Hrvatska narodna banka detektirala kao najopasnije po financijsku stabilnost u zemlji u svojoj najnovijoj publikaciji »Makroprudencijalna dijagnostika«, jučer objavljenoj na internetskim stranicama središnje banke. U HNB-u upozoravaju da se »ukupna izloženost sistemskim rizicima tijekom četvrtog tromjesečja 2020. zadržala na visokoj razini«, pri čemu je, navode, došlo do porasta kratkoročnih rizika u nefinancijskom sektoru.

– Početak cijepljenja protiv koronavirusa budi nade u zaustavljanje pandemije sredinom 2021., no ono u cijelom EU-u zasad napreduje sporo, što povećava rizik od prolaska kroz još jedan val bolesti COVID-19 do sredine ove godine. Potencijalno ponovno postrožavanje mjera ili produljivanje mjera na snazi i mogućnost ponavljanja slabe turističke sezone djeluju na rast neizvjesnosti, pogotovo kod privatnog sektora, a izdaci povezani sa zagrebačkim i pokupskim potresima opterećuju javne financije, upozoravaju u HNB-u. U 2020. očekuju pad BDP-a od 8,9 posto, po čemu, ističu, Hrvatska pripada skupini snažnije pogođenih zemalja EU-a, jer očekivani pad u 2020. za EU iznosi 7,4 posto. U ovoj pak godini HNB očekuje rast domaćega gospodarstva po stopi od 4,9 posto, no ograđuje se da su projekcije za 2021. izrazito osjetljive na razvoj epidemiološke situacije, u smislu hoće li biti cjepiva, daljnjih mjera, novog vala pandemije… U središnjoj banci upozoravaju i da je, neovisno o tome hoće li se projekcije oporavka ostvariti (njihove, a i Vladine, op.a.), »javni dug bio prekomjeran i prije pandemije te stoga nadalje predstavlja izraženi strukturni rizik u srednjem roku.« HNB se osvrće na rizike u bankovnom sustavu, kreditni rizik, pad poreznih prihoda i sve povezane rizike za javne financije, međutim posebno opet apostrofira tržište nekretnina na kojem cijene rastu, unatoč pogoršanju fundamenata, s tim da ih se državnim programom subvencioniranja, koji HNB u nastavku izrijekom spominje, još i potiče.

Utjecaj APN-a

U središnjoj banci očito drže da to može biti opasno, s obzirom i da, kako navode, »postoje neizvjesnosti u pogledu budućeg kretanja zaposlenosti i plaća.« Sve to onda naravno ima i mogući povratni utjecaj na financijski sektor.

– Usporedno s padom potrošačkog optimizma smanjila se potražnja kućanstava za kreditima, te su nastavili rasti samo stambeni krediti podržani programom subvencioniranja. Vrijednost ukupne realne imovine kućanstava znatno se smanjila nakon dva razorna potresa, dok relativno visoka razina cijena nekretnina smanjuje njihovu dostupnost. Kretanja na tržištu nekretnina pod snažnim su utjecajem državnog programa subvencioniranja. Trenutačna razina prosječnih cijena stambenih nekretnina na dosad najvišim razinama povezana je i s programom subvencioniranja stambenih kredita APN-a, ističu u HNB-u. Kažu da i kod stanovništva dolazi do rasta udjela nenaplativih kredita, no prije svega pod utjecajem neosiguranih gotovinskih nenamjenskih kredita, dok se kod stambenih kreditni rizik zasad nije značajnije materijalizirao. No, dodaju odmah u HNB-u, »tržište nekretnina u Hrvatskoj, pogotovo ako se promatraju aktivnosti izvan programa APN-a, obilježeno je niskom likvidnošću i utrživošću kolaterala«. K tome je, podsjećaju, kvaliteta kredita privremeno potpomognuta moratorijima na kredite i ovrhe.

– Nastavak rasta cijena realne imovine, unatoč pogoršanju fundamenata, dovodi do rasta rizika njihove iznenadne i snažne korekcije, koja bi potaknula i gubitke banaka. Sporiji oporavak u 2021. godini rezultirao bi većim rastom broja neurednih klijenata, unovčavanjem kolaterala i pritiskom na već znatno smanjene zarade banaka. Prema tome, iako dosad rizici nisu prijetili iz financijske sfere, njih ne treba zanemariti, upozoravaju iz središnje banke.

Skok javnog duga

Druga dva potencijalna okidača za materijalizaciju rizika odnose se, kako je navedeno, na sposobnost plaćanja kredita od strane poduzeća i održivost javnih financija.

– Nastavak pooštrenih epidemioloških mjera dovodi do pogoršanja sposobnosti otplate dugova privatnog sektora povećavajući rizik za solventnost poduzeća. Prvotni udar na bilance poduzeća ublažen je brzom reakcijom nosioca ekonomske politike pa su ona prebrodila pritiske na likvidnost. No, u ovom segmentu kreditni rizik nastavlja rasti unatoč značajnom priljevu javnih sredstava, poručuje HNB.

Navodi, nadalje, osvrćući se na fiskus, da je »učinkovit odgovor na pandemiju preduvjet za brz ekonomski oporavak privatnog sektora, ali nepovoljno djeluje na dugoročnu održivost javnih financija, kojoj će trebati težiti čim se učvrsti oporavak.«

– S obzirom na to da procjepljivanje napreduje relativno sporo, pojava novih, zaraznijih sojeva koronavirusa stvara rizik djelotvornosti postojećeg cjepiva. Na području mjera ekonomske politike prerano povlačenje mjera potpore može dovesti do turbulencija na financijskim tržištima, no s druge strane rezultira skokom javnog duga, čime se može otvoriti pitanje njegove održivosti,