ZAGREB – Hrvatska je sredinom prošle godine imala četiri milijuna i 47 tisuća stanovnika, prva je to procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS) i posljednja koju taj Zavod daje prije popisa stanovništva koji će se održati u lipnju i srpnju ove godine. No, kad se toj procjeni Zavoda za statistiku doda samo gubitak stanovništva u drugom polugodištu prošle godine zbog negativnog prirodnog prirasta, Hrvatska po broju stanovnika pada ispod četiri milijuna i 35 tisuća stanovnika, što je 23 tisuće manje nego na kraju prošle godine.

Pri tome valja naglasiti da u svakoj procjeni stanovništva nakon popisa 2011. godine Zavod za statistiku barata brojem umrlih i rođenih, te službenim podacima o odseljenima ili doseljenima, a ne stvarnim stanjem na terenu. To bi onda značilo da se u proteklom desetljeću, odnosno od popisa stanovništva iz 2011. do ovogodišnjeg popisa, broj stanovnika Hrvatske smanjio za 250 tisuća, odnosno za gotovo šest posto, što znači da je izgubila dva puta više stanovnika nego što ih trenutno živi u Rijeci. U odnosu na popis od prije 20 godina, Hrvatska je u 2021. godinu ušla s 400 tisuća stanovnika manje. Toliko stanovnika zajedno nemaju tri najveća hrvatska grada nakon Zagreba – Split, Rijeka i Osijek.

Neizvjesna budućnost

Pad stanovništva za više od 23 tisuće u godinu dana nije nikakvo iznenađenje i on je na razini prethodnih godina, a pogoršali su se dodatno odnosi između broja djece i mladih do 19 godina te starijih od 65 godina. Tako je prema DZS-u Hrvatska polovinom prošle godine imala ukupno 773,8 tisuća djece i mladih do 19 godina, te 863 tisuće starijih od 65 godina. To znači da je broj mladih do 19 godina pao na oko 19 posto, a da se broj starijih od 65 godina kreće oko 22 posto stanovništva.

Iako su podaci koji kazuju da su stariji od 65 godina za 90 tisuća brojniji od mlađih od 19 godina dovoljno pesimistični kad je u pitanju budućnost, dodatno ih u ekonomskom smislu zabrinjavajućima čini i to da Hrvatska ima milijun i 240 tisuća umirovljenika, što je 377 tisuća više od broja starijih od 65 godina.

Demograf Stjepan Šterc procjenjuje da Hrvatska ni na polovini prošle godine, ali ni na kraju te godine nije imala preko četiri milijuna stanovnika, uvjeren je da je broj građana Hrvatske pao ispod četiri milijuna, ali dodaje da to ne znači da će i popis koji će se dogoditi za četiri mjeseca to pokazati.

Čudan model

– Svi znamo da Državni zavod za statistiku barata službenim brojkama, odnosno da procjene donosi na osnovi prijava i odjava prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj, a svi znamo i to da su tisuće onih koji su se odselili iz Hrvatske i dalje ostali prijavljeni na svojim adresama u domovini. Sugeriraju nam to i podaci zemalja u koje su ti ljudi odselili i gdje su se morali prijaviti, kaže Šterc.

Foto Marko PRPIĆ/PIXSELL

Na pitanje hoće li onda popis stanovništva pokazati koliko je doista stanovnika Hrvatska izgubila u posljednjih deset godina i da je ta brojka veća od službenih procjena od 250 tisuća, Šterc kaže da ni popis koji će se odraditi ne mora pokazati stvarno stanje.

– Politici je iz različitih razloga stalo da se u pojedinim regijama ili na lokalnim razinama ne pokaže stvarno stanje, a ne paše joj ni to da popis razgoliti činjenicu da u Hrvatskoj živi manje od četiri milijuna stanovnika, zato i nisu slušali sugestije struke. Tako je dovoljno da popisivači u kućanstvu anketiraju jednog čovjeka, a popišu njih troje. Odlučili smo se za model po kojem taj jedan može reći da ostalih troje namjerava u sljedećih godinu dana živjeti u Hrvatskoj. Koliko se tako može dobiti lažna slika, najbolje govori činjenica da je za posljednjeg popisa odnos između anketiranih i popisanih u nekim dijelovima bio jedan naprama četiri, odnosno jedna je osoba za popis prijavila njih još troje, ističe Šterc.

Fiktivni žitelji

Zaključuje da bi onda i nakon Popisa stanovništva sredinom ove godine Hrvatska mogla imati nerealno stanje, odnosno na popisu bi se moglo naći puno fiktivnih stanovnika.

Što se tiče odnosa mladih i starijih od 65 godina, Šterc kaže da je u tijeku proces dubokog starenja u trenutku kad se u nekoj državi mlada populacija spušta prema udjelu od 15 posto, a stariji od 65 godina rastu prema udjelu od 25 posto.

– Mi se opasno približavamo tim udjelima, a onda je upitno može li se uopće dogoditi revitalizacija domicilnog stanovništva. U Hrvatskoj sada svi govore o tome da moramo razmišljati o migracijama kao načinu da se nadomjesti pad stanovništva. Naši su se prirodni bazeni poput BiH iscrpili, ali nitko ne razmišlja o tome, poput primjerice Irske, da se učine znatniji napori da se vrati stanovnike koji su odselili iz Hrvatske. Ništa što se na tom planu činilo ili se čini nije model koji bi ljude koji su odselili od ulaska Hrvatske u Europsku uniju motivirao da se vrate, upozorava Šterc.