Dentalna poliklinika Mady Maričić

Digitalna ortodoncija i sve što vas o njoj zanima otkrivamo u razgovoru s doktoricom Mady Maričić

Sanda Milinković

Foto: Poliklinika Mady Maričić

Foto: Poliklinika Mady Maričić

Da bi shvatili što je digitalna ortodoncija, prvo je potrebno definirati pojam ortodoncije.

“Osim što lijep osmjeh daje samopouzdanje u svakodnevnom kontaktu s ljudima, on je odraz unutrašnjeg zdravlja i čistoće pojedinca”, kaže nam doktorica Barbara Mady Maričić, specijalist ortodont, na samom početku našeg razgovora u kojoj smo pokušali doznati sve prednosti koje nudi digitalna ortodoncija Dentalnoj poliklinici Mady Maričić.


Da bi shvatili što je digitalna ortodoncija, prvo je potrebno definirati pojam ortodoncije.


“Ortodoncija je specijalistička grana dentalne medicine koja se bavi rastom, razvojem i održavanjem dentofacijalnog kompleksa od rođenja do odrasle dobi, a uključuje dijagnostiku, preventivu te liječenje svih oblika malokluzija zuba, što predstavlja stanje poremećaja normalnog zagriza.


Ravni zubi i pravilan zagriz kod pacijenta nisu važni samo radi estetike već i radi ravnomjernog opterećenja zubi, lakšeg održavanja oralne higijene, sprječavanja nastanka karijesa, ispadanja i bolesti zuba i zubnog mesa”, objašnjavam nam doktorica Maričić.


Ortodoncija i ortodontska terapija


Prvi ortodontski pregled obavljamo kao djeca i to po preporuci stručnjaka, oko sedme godine života. Postoje i slučajevi u kojima je pregled preporučljiv u ranijoj životnoj dobi od ove, a to je primjerice, nakon treće godine života kod poremećaja u izgovoru nekih glasova (poput slova s), kod otežanog nicanja prednjih trajnih zuba, kod izričito razmaknutih prednji zubi, traume zuba i čeljusti te kod obrnutog prijeklopa jednog ili više mliječnih ili trajnih zuba.


Ako je potrebno, nakon pregleda kreće ortodontska terapija kojom ispravljamo položaj zubi i usklađujemo zagriz. Upitali smo doktoricu Mady Maričić što sve može uključiti takva terapija.


“Terapija može započeti u ranijoj životnoj dobi i naziva se rana ili interceptivna ortodontska terapija. Tada se mogu ispravljati neke tipične situacije ili se može djelovati na prevenciju nastanka nekih ortodontskih anomalija.


Tijekom rasta i razvoja terapija može započeti mobilnim napravama i/ili fiksnim napravama. Postoji i mogućnost korištenja vanjske naprave (Delairova maska, Headgear).


Početak ortodontske terapije je vrlo različit kod djece i mladih, a ovisi o vremenu pojave trajnih zuba, rastu i razvoju, vrsti ortodontske anomalije. Temeljitom dijagnostikom odrediti ćemo vrstu anomalije i najbolje vrijeme početka terapije”, objašnjava nam doktorica.


digitalna_ortodoncija

Foto: Dentalna poliklinika Mady Maričić


Digitalna ortodoncija započinje novu eru u dijagnostici, planiranju i provođenju terapije


Pritom naglašava da su terapijske mogućnosti veće kod djece između 6. i 14. godina nego kod pacijenata koji su završili s rastom, ali da u pravilu nema dobnog ograničenja za ortodontsku terapiju.


Dapače, u posljednje je vrijeme ortodoncija kod odraslih osoba sve učestalija jer je potreba i mogućnost ispravljanja suvremenim aparatima velika.


Za sve koji su nesigurni u ortodontsku terapiju, moramo kazati da nam je doktorica Mady Maričić s osmijehom na licu pojasnila da je terapija uglavnom bezbolna. “Ponekad eventualno prvi dani mogu izazvati laganu neugodu dok se pacijent ne privikne na aparatić”, dodaje.


Potrebno je naglasiti o važnom periodu održavanja nakon aktivnog nošenja ortodontskih naprava. Potrebno je minimalno godinu dana da se zagriz i zubi učvrste u novom položaju, no i puno duže. Također, izuzetno su važne i neophodne periodične kontrole.


“Postoje razne vrste aparata za održavanje ili retainera: od prozirnih udlaga (Essix retainer), onih sa žičanim elementima (Whraparound retainer i sl.) do fiksnih žičanih nalijepljenih na unutrašnjim plohama prednjih zuba. Vrijeme nošenja je neograničeno, posebno ako pacijentu ostane neprikladna navika guranja jezika kod gutanja, disanje na usta i slično”, naglašava doktorica Mady Maričić.


Zanimalo nas je i kako se ortodoncija odnosi prema cijelom licu te može li pomoći u poboljšanju cjelokupnog izgleda osmjeha i lica? 


U nekim slučajevima kada se ne može samo standardnom ortodontskom terapijom postići zadovoljavajuća harmonija lica i zagriza, neophodno je izvršiti ortognatski kirurški zahvat za ispravljanje veličine i oblika kosti.


Doktorica Mady Maričić nam objašnjava da se u tom slučaju najčešće rade zahvati na gornjoj i/ili donjoj čeljusti i/ili bradi.


“Deformacije čeljusti ove vrste zovu se skeletne anomalije i razni su uzroci njihovog nastanka. Najčešće su nasljednog karaktera, no mogu biti i posljedica nekih vanjskih čimbenika poput traume (nesreće, udarci i sl.), nekih nezgodnih navika (disanje na usta, guranje jezika prilikom gutanja i sl.), neusklađenog ritma izmjene mliječnih i nicanja trajnih zuba, brojnosti zuba i dr.


Lijepe rezultate postižemo kod prevelikih ili prekratkih donjih čeljusti, kod previše uvučene gornje čeljusti, kod prenaglašene ili slabije naglašene brade.


Takva se stanja direktno reflektiraju i na zagriz koji može biti obrnut, ili je previše istaknuta gornja čeljust s jako vidljivom gingivom, poznat kao ‘gummy smile‘, ili je zagriz otvoren i pacijent teško drži usta zatvorena”, kaže nam.


digitalna_ortodoncija

Digitalna ortodoncija: Intraoralni skenovi i simulacija ispravljenog stanja, Foto: Dentalna poliklinika Mady Maričić


Virtualno planiranje lica


Digitalizacijom u dentalnoj medicini pa tako i u ortodonciji započinje nova era u dijagnostici, planiranju i provođenju terapije.


Virtualno planiranje lica i zagriza korištenjem naprednih softvera, CBCT uređaja, intraoralnim skenerima, 3D fotografiranjem i 3D printerima moguće je analizirati lice u svim projekcijama, položaj gornje i donje čeljusti, brade i ostalih anatomskih struktura te dati točnu definiciju pojedinog zagriza i položaja zuba u odnosu na cjelokupni kompleks glave.


“Odavno je uočeno da se zagriz i zubi ne mogu promatrati izdvojeno, oni su dio glave, lica i osmjeha te se njihovim ispravljanjem mora postići harmonija svih navedenih struktura.


Virtualnim planiranjem možemo napraviti simulaciju željenog rezultata pa pruža veliku pomoć specijalistima u razumijevanju načina ispravljanja prije i/ili tijekom započete terapije. Najčešće se koristi kod pacijenata s većim deformacijama lica i čeljusti kojima je potrebna kombinirana terapija: ortodontska i ortognatsko kirurška“, objašnjava doktorica Mady Maričić.


Digitalna ortodoncija olakšava rad ortodontu. Brže i lakše se snima stanje zuba i zagriza, vrše izmjeri i analize, proučava odnos zuba i kosti u kojemu su usađeni te konačno, gotovo u par minuta dobiva prva informacija o mogućim rješenjima, a trodimenzionalnim animiranim snimkama pacijent lakše prepoznaje postojeće stanje te kako bi izgledali budući ispravljeni zubi i zagriz.


“Izbor ortodontskih aparata je brojan i digitalnom ortodoncijom bolje planiramo rad s fiksnim ortodontskim napravama bilo vanjskim bilo unutarnjim, zatim pozicioniranje minivijaka.


Ono što čini prekretnicu digitalne ortodoncije je izrada i upotreba alignera u ortodontskoj terapiji. To su prozirne udlage koje se nose veći dio dana i s kojima je moguće živjeti i raditi normalno, skidaju se prilikom hranjenja i čišćenja zuba i desni. Vrlo su popularni kod odraslih pacijenata s lakšim do srednje teškim ortodontskim anomalijama”, zaključuje naša sugovornica.


___


Sadržaj napravljen u suradnji s partnerom Dentalna poliklinika Mady Maričić.