Foto: Poliklinika Mady Maričić
Da bi shvatili što je digitalna ortodoncija, prvo je potrebno definirati pojam ortodoncije.
“Osim što lijep osmjeh daje samopouzdanje u svakodnevnom kontaktu s ljudima, on je odraz unutrašnjeg zdravlja i čistoće pojedinca”, kaže nam doktorica Barbara Mady Maričić, specijalist ortodont, na samom početku našeg razgovora u kojoj smo pokušali doznati sve prednosti koje nudi digitalna ortodoncija u Dentalnoj poliklinici Mady Maričić.
Da bi shvatili što je digitalna ortodoncija, prvo je potrebno definirati pojam ortodoncije.
“Ortodoncija je specijalistička grana dentalne medicine koja se bavi rastom, razvojem i održavanjem dentofacijalnog kompleksa od rođenja do odrasle dobi, a uključuje dijagnostiku, preventivu te liječenje svih oblika malokluzija zuba, što predstavlja stanje poremećaja normalnog zagriza.
Ravni zubi i pravilan zagriz kod pacijenta nisu važni samo radi estetike već i radi ravnomjernog opterećenja zubi, lakšeg održavanja oralne higijene, sprječavanja nastanka karijesa, ispadanja i bolesti zuba i zubnog mesa”, objašnjavam nam doktorica Maričić.
Ortodoncija i ortodontska terapija
Prvi ortodontski pregled obavljamo kao djeca i to po preporuci stručnjaka, oko sedme godine života. Postoje i slučajevi u kojima je pregled preporučljiv u ranijoj životnoj dobi od ove, a to je primjerice, nakon treće godine života kod poremećaja u izgovoru nekih glasova (poput slova s), kod otežanog nicanja prednjih trajnih zuba, kod izričito razmaknutih prednji zubi, traume zuba i čeljusti te kod obrnutog prijeklopa jednog ili više mliječnih ili trajnih zuba.
Ako je potrebno, nakon pregleda kreće ortodontska terapija kojom ispravljamo položaj zubi i usklađujemo zagriz. Upitali smo doktoricu Mady Maričić što sve može uključiti takva terapija.
“Terapija može započeti u ranijoj životnoj dobi i naziva se rana ili interceptivna ortodontska terapija. Tada se mogu ispravljati neke tipične situacije ili se može djelovati na prevenciju nastanka nekih ortodontskih anomalija.
Tijekom rasta i razvoja terapija može započeti mobilnim napravama i/ili fiksnim napravama. Postoji i mogućnost korištenja vanjske naprave (Delairova maska, Headgear).
Početak ortodontske terapije je vrlo različit kod djece i mladih, a ovisi o vremenu pojave trajnih zuba, rastu i razvoju, vrsti ortodontske anomalije. Temeljitom dijagnostikom odrediti ćemo vrstu anomalije i najbolje vrijeme početka terapije”, objašnjava nam doktorica.
Digitalna ortodoncija započinje novu eru u dijagnostici, planiranju i provođenju terapije
Pritom naglašava da su terapijske mogućnosti veće kod djece između 6. i 14. godina nego kod pacijenata koji su završili s rastom, ali da u pravilu nema dobnog ograničenja za ortodontsku terapiju.
Dapače, u posljednje je vrijeme ortodoncija kod odraslih osoba sve učestalija jer je potreba i mogućnost ispravljanja suvremenim aparatima velika.
Za sve koji su nesigurni u ortodontsku terapiju, moramo kazati da nam je doktorica Mady Maričić s osmijehom na licu pojasnila da je terapija uglavnom bezbolna. “Ponekad eventualno prvi dani mogu izazvati laganu neugodu dok se pacijent ne privikne na aparatić”, dodaje.
Potrebno je naglasiti o važnom periodu održavanja nakon aktivnog nošenja ortodontskih naprava. Potrebno je minimalno godinu dana da se zagriz i zubi učvrste u novom položaju, no i puno duže. Također, izuzetno su važne i neophodne periodične kontrole.
“Postoje razne vrste aparata za održavanje ili retainera: od prozirnih udlaga (Essix retainer), onih sa žičanim elementima (Whraparound retainer i sl.) do fiksnih žičanih nalijepljenih na unutrašnjim plohama prednjih zuba. Vrijeme nošenja je neograničeno, posebno ako pacijentu ostane neprikladna navika guranja jezika kod gutanja, disanje na usta i slično”, naglašava doktorica Mady Maričić.
Zanimalo nas je i kako se ortodoncija odnosi prema cijelom licu te može li pomoći u poboljšanju cjelokupnog izgleda osmjeha i lica?
U nekim slučajevima kada se ne može samo standardnom ortodontskom terapijom postići zadovoljavajuća harmonija lica i zagriza, neophodno je izvršiti ortognatski kirurški zahvat za ispravljanje veličine i oblika kosti.
Doktorica Mady Maričić nam objašnjava da se u tom slučaju najčešće rade zahvati na gornjoj i/ili donjoj čeljusti i/ili bradi.
“Deformacije čeljusti ove vrste zovu se skeletne anomalije i razni su uzroci njihovog nastanka. Najčešće su nasljednog karaktera, no mogu biti i posljedica nekih vanjskih čimbenika poput traume (nesreće, udarci i sl.), nekih nezgodnih navika (disanje na usta, guranje jezika prilikom gutanja i sl.), neusklađenog ritma izmjene mliječnih i nicanja trajnih zuba, brojnosti zuba i dr.
Lijepe rezultate postižemo kod prevelikih ili prekratkih donjih čeljusti, kod previše uvučene gornje čeljusti, kod prenaglašene ili slabije naglašene brade.
Takva se stanja direktno reflektiraju i na zagriz koji može biti obrnut, ili je previše istaknuta gornja čeljust s jako vidljivom gingivom, poznat kao ‘gummy smile‘, ili je zagriz otvoren i pacijent teško drži usta zatvorena”, kaže nam.
Virtualno planiranje lica
Digitalizacijom u dentalnoj medicini pa tako i u ortodonciji započinje nova era u dijagnostici, planiranju i provođenju terapije.
Virtualno planiranje lica i zagriza korištenjem naprednih softvera, CBCT uređaja, intraoralnim skenerima, 3D fotografiranjem i 3D printerima moguće je analizirati lice u svim projekcijama, položaj gornje i donje čeljusti, brade i ostalih anatomskih struktura te dati točnu definiciju pojedinog zagriza i položaja zuba u odnosu na cjelokupni kompleks glave.
“Odavno je uočeno da se zagriz i zubi ne mogu promatrati izdvojeno, oni su dio glave, lica i osmjeha te se njihovim ispravljanjem mora postići harmonija svih navedenih struktura.
Virtualnim planiranjem možemo napraviti simulaciju željenog rezultata pa pruža veliku pomoć specijalistima u razumijevanju načina ispravljanja prije i/ili tijekom započete terapije. Najčešće se koristi kod pacijenata s većim deformacijama lica i čeljusti kojima je potrebna kombinirana terapija: ortodontska i ortognatsko kirurška“, objašnjava doktorica Mady Maričić.
Digitalna ortodoncija olakšava rad ortodontu. Brže i lakše se snima stanje zuba i zagriza, vrše izmjeri i analize, proučava odnos zuba i kosti u kojemu su usađeni te konačno, gotovo u par minuta dobiva prva informacija o mogućim rješenjima, a trodimenzionalnim animiranim snimkama pacijent lakše prepoznaje postojeće stanje te kako bi izgledali budući ispravljeni zubi i zagriz.
“Izbor ortodontskih aparata je brojan i digitalnom ortodoncijom bolje planiramo rad s fiksnim ortodontskim napravama bilo vanjskim bilo unutarnjim, zatim pozicioniranje minivijaka.
Ono što čini prekretnicu digitalne ortodoncije je izrada i upotreba alignera u ortodontskoj terapiji. To su prozirne udlage koje se nose veći dio dana i s kojima je moguće živjeti i raditi normalno, skidaju se prilikom hranjenja i čišćenja zuba i desni. Vrlo su popularni kod odraslih pacijenata s lakšim do srednje teškim ortodontskim anomalijama”, zaključuje naša sugovornica.
___
Sadržaj napravljen u suradnji s partnerom Dentalna poliklinika Mady Maričić.