Zahvaljujući moćnim kamerama bespilotnih letjelica Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (GF) prikupio je i obradio u vrhunskoj rezoluciji aerosnimke potresom razorenih područja Gline, Petrinje i Siska, među kojima i teško stradala naselja Majskih Poljana, Mečenčana i Strašnika.

Fotogrametrijsko snimanje koje su napravile ekipe HGSS-a obuhvatilo je čak 6.000 hektara porušene Banije, slikovito rečeno, površine od 12 tisuća nogometnih igrališta, i sve to na volonterskoj bazi.

U konačnici dobivena je prostorna rezolucija snimaka od 5 centimetara, što je dosad najtočniji i najdetaljniji skup podataka s potresom stradalog područja, snimke na kojima doslovno raspoznajete mačku ili psa na cesti ili pak natpis na haubi vozila, zbog čega radikalno premašuje svjetski standard Google Eartha, otkrio nam je naš sugovornik doc.dr.sc. Mateo Gašparović, šef katedre za fotogrametriju i daljinska istraživanja Geodetskog fakulteta u Zagrebu.

Već sad sve hitne službe na terenu i nadležni stožer za otklanjanje posljedica potresa koriste se ovim snimkama, a zbog kompatibilnosti sa sustavom i raspoloživim podacima Državne geodetske uprave (DGU) te snimkama stanja terena prije potresa bit će izvrsna podloga projektantima i graditeljima u budućoj obnovi stradalog područja, ali i za neka važna istraživanja.

Upravo zahvaljujući prikupljenim podacima, a prema najavama iz DGU-a u drugoj polovici veljače građani sa stradalog područja moći će puno lakše ishoditi potrebnu dokumentaciju za obnovu i neće morati hodati od šaltera do šaltera.

Docent Gašparović ističe da je fotogrametrija znanost i tehnologija prikupljanja 3D geometrijskih i tematskih informacija o objektima i terenu temeljem snimaka.

Dakle, temeljem fotogrametrijskih metoda ciljani objekt snimljen iz dvije ili više perspektiva, pomoću više fotografija koje su u suštini dvodimenzionalne (2D) može stvoriti trodimenzionalan (3D) objekt.

Objekt predstavlja stvarnu repliku koji se može iz više kuteva promatrati i po potrebi izmjeriti neki njegov dio, bilo da je riječ o nekoj kući ili brežuljku na terenu. Običnim klikom na mišu i iscrtavanjem linije dobiva se i stvarna veličina, primjerice visina kuće, širina prozora na kući ili pak promjer rupe na krovu, nešto što s tla nije vidljivo ili je teško izmjerljivo.

Razmjeri štete

Digitalni ortofoto (DOF) je 2D reprezentacija velike količine snimaka terena, u ovom slučaju zračnih snimaka, transformirana putem digitalnog modela terena u 2D horizontalnu ravninu.

Pojednostavljeno rečeno, obrađene snimke terena iz zraka tako se mogu koristiti kao karte područja. Naravno, fotogrametrija može biti vezana i za satelitske snimke.

U konkretnom slučaju, DOF koji je izrađen na Geodetskom fakultetu ima 10 puta bolju prostornu rezoluciju od Google Eartha koji lovi preciznost od pola metra u odnosu na pet centimetara DOF-a s Geodetskog fakulteta, a uočava se 100 puta više detalja na terenu, kazao je dr. Gašparović, podsjećajući kako je na Geodetskom fakultetu pokrenuta velika volonterska akcija.

Dekan Geodetskog fakulteta izv.prof.dr.sc. Almin Đapo koordinirao je svim ekipama stručnjaka s GF-a, dajući maksimalnu podršku svim aktivnostima na potresom pogođenom području.

– HGSS-ovci su bili prvi na terenu. Obučeni su za traganje i spašavanje i imaju veliki broj letjelica. Meni je telefon zazvonio lani 30. prosinca i iz HGSS-a su me upitali mogu li im pomoći.

Obavijestili su me da imaju velik broj snimaka stradalog područja, no da oni to ne mogu obraditi. S obzirom da se u sklopu svog posla praktički svaki dan bavim obradama snimaka i da je to poanta naše katedre za fotogrametriju i daljinska istraživanja, sa zadovoljstvom sam prihvatio njihov poziv i tako smo krenuli u zajednički posao.

Oni su 30. prosinca snimili Petrinju iz zraka. Cilj je bio obraditi veliku količinu fotografija u što kraćem roku za digitalni orto-foto. Dobili smo čak 40-50 gigabajta podataka što je ogromna količina.

Pojavio se i problem koje točno područje treba prioritetno snimati. Morali smo donijeti odluku kamo letjeti. Kako se na Geodetskom fakultetu bavimo i procjenama pomaka terena, znali smo gdje se nalazi epicentar potresa i linija rasjeda.

To je bio ključan podatak. Krenuli smo od te lokacije radijalno gledajući gdje su urbani i ruralni dijelovi s kućama, a kolege iz HGSS-a upućivao sam kamo da usmjeravaju bespilotne letjelice.

Kolege su se čudili zašto su morali snimiti područje Mečenčana. No, uskoro je i njima postalo jasno. Bilo je strašno što smo uočili na snimkama iz zraka snimljenim još 14. siječnja. U tom trenutku javnost nije ni mogla znati, tek se kasnije doznalo koji su razmjeri štete.

Srce me je boljelo kad sam se uhvatio obrađivati snimke. Oni su mi praktički isti dan donosili materijale, a iduće jutro već su bili na webu fakulteta i na stolu stožera.

No, kako je na terenu internet stalno »pucao«, mi smo im donosili eksterne diskove DOF-ove pa su ekipe Stožera sebi prebacivalena diskove ili printale karte. Oni su tako imali točne informacije o aktualnom stanju na terenu, kazao je dr. Gašparović.

Pouzdane informacije

Netom nakon potresa Geodetski fakultet sa svojih 105 zaposlenika i 550 studenata odmah je stavio na raspolaganje sve svoje ljudske i znanstvene resurse za pomoć hitnim službama. S obzirom na eksperte s različitih područja, od stručnjaka za obradu zračnih ili satelitskih snimki, razvoj baza prostornih podataka, GIS analiza, svatko je dao najbolje od sebe, kazao je dr. Gašparović.

GF u suradnji s DGU-om, OpenStreetMaps zajednicom te HGSS-om koristeći se DOF-snimkama napravio je aplikaciju Oton koja prikazuje teren prije i nakon potresa, a omogućuje pregledavanje i relevantnu ocjenu stanja neke zadane kuće i krovišta objekta.

Na taj način svakom građaninu daje se mogućnost da participira u prikupljanju podataka. S obzirom na veliki broj virtualnih korisnika, može se sa sigurošću dobiti pouzdane informacije.

Isto tako, GF u suradnji s DGU-om i Centrom dijeljenih usluga (CDU) razvio je aplikaciju »Potres«. Riječ je o službenoj platformi koju koriste profesionalci iz Stožera, a koja je, zasad, zatvorenog tipa.

– DOF je otvorio vrata, oči koje pokazuju što je bilo jučer u rezoluciji od 5 centimetara, do najsitnijih detalja i to je Stožer dobio u manje od 24 sata od snimanja. Praktički u jednom danu snimljen je Sisak, grad površine 2.000 hektara.

Da ne koristimo DOF i fotogrametriju, našli bi se u situaciji da netko 15.000 snimaka, odnosno 100 gigabajta podataka ručno pregledava. Možete si zamisliti kakav bi to dugotrajan posao bio.

Imali smo jednu konkretnu situaciju. Preko medija smo doznali da se kreće u skidanje tornja sisačke katedrale zbog opasnosti od urušavanja. Predložio sam kolegama iz HGSS-a da se odmah ide snimiti katedralu.

Napadao je snijeg, a oni su baš bili u Sisku i jedini su mogli snimati objekt iz zraka s velikim brojem letjelica. Nije bilo lako, ali sam davao upute s kojih položaja snimati. Imao sam plan.

Napravili smo i objavili 3D model snimke katedrale s oštećenim tornjem dostupne za pregled iz svih kutova, a već idućeg dana tornja više nije bilo. Interventne službe uklonile su toranj, a mi smo u zadnji čas dobili sve podatke i vizualizaciju.

I najsitnija oštećenja su vidljiva, a potezom miša s računala znamo dimenzije pukotina ili bilo kojeg drugog otvora. Sami smo došli na ideju da obavimo snimanje, nitko nam nije trebao reći.

Napravljeni 3D model od velike je važnosti restauratorima u svrhu sanacije Katedrale jer imaju sve realne parametre koji se još mogu doraditi i precizirati s vrhunskim rezultatima. I na primjeru Zagreba i zgrada stradalih u potresu moglo se puno više učiniti da je prije kontroliranog rušenja dijelova oštećenih objekata napravljena jedna takva 3D snimka.

Sjećamo se famozne snimke iz zagrebačke Bogovićeve ulice. Nisam konzervator, ali prije intervencija uklanjanja oštećenih dijelova zgrade moglo se jednostavno dokumentirati i obraditi fotogrametrijskim metodama.

Sa zaštitarima kulturne baštine ionako imamo dugu tradiciju suradnje, ispričao je dr. Gašparović. Oko obrade velikih količina snimki Geodetski fakultet kontaktirale su i privatne firme, no ispalo je da eksperti s fakulteta mogu brže i efikasnije izraditi DOF, a to je zahtijevala i hitnost situacije. Telefoni su i dalje zvonili.

Brojni volonteri

– Ono što me ugodno iznenadilo bili su pozivi kolega geodeta s porušenog područja čiji su poslovni prostori stradali u potresu. Njih trojeupitalo je treba li nam pomoć, a oni su bili ti koji su ostali bez ureda za rad.

Ostao sam zabezeknut. Situacija me totalno zatekla. Gospodin, ovlašteni inženjer geodezije koji je ostao bez ureda, zove mene na mobitel i kaže: »Instrumentarij mi je čitav, recite što god vam treba«.

U roku od dva sata kolega je napravio posao na terenu. Oduševio sam se, a u proteklih mjesec dana nebrojeno puta sam se osvjedočio kako su se ljudi, eksperti s raznih područja, ponudili za pomoć, prisjetio se naš sugovornik.

Zahvaljujući volonterima otkrivene su i točke pomaknutog terena od potresa na mnogim lokacijama s milimetarskom točnošću, usporednim snimkama prije i poslije potresa. Famozne vrtače o kojima se puno govori pokazatelji su da se stanje mora stalno pratiti, najefikasnije iz zraka.

Dr. Gašparović ističe kako je potrebno osmisliti kako i na koji način nastaviti pratiti dinamiku promjena na terenu kontinuiranim produciranjem DOF-a iz aktualnih zračnih snimki.

– Dosad je to HGSS volonterski radio, no sada je potreban neki dugoročno održiv i realan plan, a u međurazdoblju svaki tjedan ili dva podići letjelice. Teren se može snimati i termalnim kamerama koje su u dosadašnjim istraživanjima otkrivale i skrivene vrtače, pa čak i arheološke ostatke kružnih zidova u polju.

Termalnim spektrom moguće je otkriti kružne obrise vode jer je tlo koje ona podriva toplije od okolnog tla, čime se raspoznaje oblik i pozicija neke potencijalne vrtače ili podzemnog objekta.

Koliko daleko može ići korist od geodetskih metoda za prikupljanja, obrade i analize, dovoljno je spomenuti primjer istraživanja vezanih uz geoprostorne analize potencijala solarne energije u Republici Hrvatskoj primjenom multikriterijskoga odlučivanja ili pak projekt Multisenzorskog zračnog snimanja Republike Hrvatske za potrebe procjene smanjenja rizika od katastrofa.

Zanimljivo je da je priprema navedenog projekta financiranog europskim sredstvima s našim partnerima započela puno prije recentnih katastrofalnih potresa u RH, kazao je naš sugovornik.

Razvoj novih tehnologija i metoda u području geodezije i geoinformatike, te primjena u novim područjima, uz edukaciju studenata, osnovni je cilj GF-a. Na taj način trasira se put geodetskoj privredi i cijelom gospodarstvu za širenje poslovanja te otvaranje novih radnih mjesta, naglasio je dr. Mateo Gašparović.

Riječki đak, zagrebački prorektor

Doc. dr. sc. Mateo Gašparović rođen je u Rijeci 1986., a polovinu života proveo je u Crikvenici. Diplomirao je na Geodetskom fakultetu u Zagrebu 2009. a doktorirao 2015. godine.

Od 2018. u zvanju je docenta na matičnom fakultetu. Bavi se istraživanjima u znanstvenom području fotogrametrije i daljinskih istraživanja. Osim šefa katedre za fotogrametriju i daljinska istraživanja, obnaša i dužnost prodekana za financije i poslovanje GF-a.

Sudjelovao je u više od 10 znanstvenih projekata fakulteta, a voditelj je projekta »Napredne metode fotogrametrije i daljinskih istraživanja za praćenje promjena u okolišu (RS4ENVIRO)« financiranog od Sveučilišta u Zagrebu.

Autor je i koautor više od 30 radova objavljenih u uglednim znanstvenim časopisima, kao i recenzent preko 150 radova u 25 znanstvenih publikacija.

Član je Hrvatskoga geodetskog društva, Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije (HKOIG) i Međunarodne udruge za fotogrametriju i daljinska istraživanja (ISPRS). Ujedno, obnaša dužnost dopredsjednika Geodetske udruge Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije.