ZAGREB – Estonija i Finska prve su države s kojima će Hrvatska elektroničkim putem razmjenjivati zdravstvene podatke, od e-recepta pa nadalje. Hrvatska se prošlog tjedna pridružila elektroničkom sustavu razmjene zdravstvenih podataka (Health Digital Service Infrastructure ili eHDSI) koji međusobno povezuje nacionalne usluge eZdravlja i osigurava kontinuitet njege za građane Europe neovisno o tome u kojoj se zemlji nalaze.

Osim što će pomoći u pružanju zdravstvenih usluga, elektronička razmjena trebala bi pospješiti otkrivanje hrvatskih građana koji su se iselili proteklih godina, a i dalje su osigurani preko HZZO-a.

Prema nedavnim procjenama Hrvatske udruge ugovornih ordinacija, 330.000 osoba koje su se iselile iz Hrvatske zadržalo je zdravstveno osiguranje na koje ostvaruju pravo preko HZZO-a, a koriste ga osobno ili posredstvom rodbine i znanaca. Po tvrdnjama liječnika, čak dvije trećine građana koji su otišli raditi u inozemstvo i dalje koriste hrvatsko zdravstveno osiguranje, prijatelji i rođaci ih prijavljuju svakoga mjeseca na Zavodu za zapošljavanje i podižu im lijekove koje šalju autobusom u Austriju, Njemačku ili Irsku.

Budući da je zdravstveno osiguranje u spomenutim državama bitno skuplje nego u Hrvatskoj, naši se iseljenici tu vraćaju kontrolirati trudnoću, popraviti zube, po lijekove ili fizikalnu terapiju.

Broj osiguranika HZZO-a početkom svibnja ove godine bio je je 4.149.419, dok procjena Državnog zavoda za statistiku na dan 31.12.2017. govori o 4.105.493 stanovnika u Hrvatskoj. Dakle, i bez sive zone onih koji se nisu odjavili prije odlaska, službene institucije bilježe višak osiguranika od 44.000 osoba.

Pregovori s poreznom

U HZZO-u se protiv takve prakse, jer ona ide na štetu osiguranika koji rade u Hrvatskoj i uplaćuju zdravstveni doprinos, bore na dvije razine, preko MUP-a i Porezne uprave, a elektroničko umrežavanje sa zdravstvenim sustavima drugih europskih država treći je mehanizam kontrole, kaže ravnatelj HZZO-a, Lucian Vukelić.

Nakon dugih pregovora potpisali smo sporazum s MUP-om i sad se još mora riješiti informatička strana da bi to profunkcioniralo. Slijede pregovori s Poreznom upravom, da se vidi gdje pojedini osiguranik plaća porez i da na temelju toga dobijemo uvid u njegovo mjesto boravka – kaže Vukelić. Elektroničko umrežavanje HZZO-a s Europom poslužit će, dodaje, kao treća baza podataka.

»Kad iz više baza dobivate podatke, stvari se poslože i tako ćemo lakše iz HZZO-a eliminirati one koji nemaju pravo na hrvatsko zdravstveno osiguranje«, zaključuje Vukelić. Mnogi su se među njima ovdje vodili kao nezaposleni, što znači da im je dopunsko osiguranje plaćala država, i to će svakako biti rasterećenje za zdravstveni budžet. U solidarnom sustavu kakav imamo, jednostavno nije fer da takve osobe koje žive vani na račun hrvatskih osiguranika koriste zdravstvene usluge, iako ne uplaćuju zdravstveni doprinos, veli ravnatelj.

Pregledi u Hrvatskoj

Prema njegovim saznanjima, u Njemačkoj i Italiji naši iseljenici moraju biti zdravstveno osigurani, no to ne znači da tamo idu doktoru jer je participacija u zdravstvenim uslugama tamo daleko veća nego kod kuće. Jeftinije im je obaviti ono što trebaju kad dođu u Hrvatsku. Jedino Irska nema obvezu zdravstvenog osiguranja, no onaj tko dođe tamo raditi, mora prijaviti boravak.

Usluge u eHDSI koje se postupno uvode u 22 zemlje EU-a do 2021. godine su eRecept i sažetak medicinskih podataka o pacijentu. U ovom trenutku, u sklopu eHDSI Finska omogućuje dohvat njihovih recepata u inozemstvu, Estonija prihvaća eRecepte iz drugih europskih zemalja, a Hrvatska od 17. lipnja prihvaća recepte propisane u Finskoj. Očekuje se da će se u mrežu tijekom godine uključivati i druge europske države.

Prije nego mu ljekarnih u drugoj državi izda lijek na e-recept, tražit će od pacijenta dozvolu za dohvat njegovih recepata, a kad je dobije, pacijent će platiti punu cijenu lijeka i tražiti povrat novca od svog osiguravatelja u zemlji gdje je izdan recept.