Foto: iStock
U testovima s miševima došlo se do rezultata da u onih miševa kojima se daju visoke doze kvercetina i DHBA, broj matičnih stanica raste i generira se više neurona u dijelovima mozga koji su povezani s učenjem i pamćenjem
povezane vijesti
Istraživanje poduzeto na laboratorijski uzgojenim matičnim stanicama iz mozga odraslih miševa pokazalo je da generiraju više neurona i da su zaštićenije od stanične smrti kada su u kulture dodani kvercetin ili dihidroksibezoeva kiselina (DHBA), fitonutrijenti koji najčešće nalazimo u jabukama.
U daljnjim testovima s miševima došlo se do rezultata da u onih miševa kojima se daju visoke doze kvercetina i DHBA, broj matičnih stanica raste i generira se više neurona u dijelovima mozga koji su povezani s učenjem i pamćenjem.
Tara Louise Walker sa Sveučilišta Queensland, Brisbane, Australija i Gerd Kempermann iz njemačkog Centra za neurodegenerativne bolesti iz Dresdena su otkrili još nešto – da davanje doza fitonutrijenata koje nalazimo u jabuci izazivalo podjednaki efekt kao i fizičko naprezanje.
Pojednostavljeno rečeno, ovi bi rezultati mogli značiti da ishrana bogata jabukama u kombinaciji s pojačanom fizičkom aktivnošću može snažno blagotvorno djelovati na ljudski mozak.
Studija objavljena u stručnom glasilu Stem Cells Reports ne precizira što točno znače visoke doze fitonutrijenata kvercetina i DHBA koje su davane miševima i koliko bi konkretno čovjek morao pojesti jabuka da bi doživio efekt stvaranja novih neurona u mozgu, odnosno neurogeneze. Za to će trebati još istraživanja, ne samo na miševima nego i na ljudima. No, i ovo istraživanje pokazuje da se s jabukom nikad ne može pogriješiti kao prehrambenim izborom.
