RIJEKA – U galeriji Kortil otvorena je izložba »Sedam lica grada« – interdisciplinarni umjetničko-edukativni projekt, u sklopu programa Doba moći Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture, koji spajanjem inovativnih, novomedijskih izložbenih i izvedbenih praksi posjetiteljima programa prezentira i komunicira sadržaje moderne riječke povijesti, postavivši u fokus istraživanja sedam država pod čijom je upravom ili okupacijom Rijeka bila tijekom burnog 20. stoljeća. Moderna riječka povijest ispričana je kroz 7 umjetničkih instalacija.

Prvo lice, razdoblje Austro-Ugarske Monarhije, ilustrirala je umjetnica Marina Rajšić konceptom kojim »gasi svjetla hotela Continental«. Razdoblje Talijanske Regencije Kvarnera predstavlja umjetnica Sara Salamon, postavivši u fokus svog umjetničkog istraživanja arhitektonsko nasljeđe talijanske prisutnosti na riječkom teritoriju, Zavjetni hram Kozala. Razdoblje Slobodne Države Rijeke audiovizualnom instalacijom interpretirao je umjetnik Michel Mesarić, dok je »podvojenu Rijeku« između Kraljevine Jugoslavije i Kraljevine Italije, s odgovarajućim pandanima – Hrvatskim kulturnim domom na Sušaku/hotelom Neboder i Riječkim neboderom ilustrirao student Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, Josip Knežević.

Razdoblje okupacije Njemačkog Reicha, sa sjedištem u današnjem Rektoratu Sveučilišta u Rijeci, interpretirano je igrokazom autorice Doroteje Škrabo, dok su »eševi«, neboderi izgrađeni 70-ih godina 20. stoljeća, koncept kojim studentica Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci Sandra Ružić predstavlja razdoblje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Sedmo lice grada, suprotstavljanjem Tower Centra Rijeka te Zapadnog trgovačkog centra Rijeka izgrađenih u razdoblju Republike Hrvatske, umjetnički je koncept Jurja Milardovića, kojim autor propituje konzumerističku ideologiju 21. stoljeća i odgovarajuću joj estetiku.

Kustosi izložbe su Katarina Podobnik i Zlatko Tot. Autori su odabrani putem javnog poziva koji je Galerija Kortil provela u ožujku prošle godine, a svojim izvedbenim umjetničkim konceptima pozornost su usmjerili na povijesne punktove u gradu, odnosno na bitne društveno-političke događaje iz njegove stogodišnje povijesti. Oblikovanje vizualnog identiteta izložbe, zapravo njih sedam, potpisuje Leo Kirinčić uz ilustracije riječkih dizajnera Tanje Modraković, Ive Matića, Zrinke Buljubašić, Svena Sorića, Vanje Cuculića i Hane Stojaković, kojima je zajedničko što više ne žive i rade u svom rodnom gradu.

Izložba se može posjetiti do 26. veljače, a otvorena je radnim danom od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati te subotom od 10 do 13 sati. Ulaz je slobodan, a za vrijeme trajanja izložbe za zainteresirane posjetitelje bit će organizirana i stručna vodstva. Prijave za stručna vodstva izložbom obvezna su i zaprimaju se putem e-maila [email protected] ili na broj 099 2391 404.