Manje kretanja, manje druženja, svakodnevne vijesti o broju zaraženih, teškim kliničkim slikama pacijenata i broju smrti…Nije potrebno znanstveno istraživanje, već samo zdrav razum da bi se zaključilo kako su ljudi u takvoj atmosferi u većoj opasnosti od depresije i drugih mentalnih poremećaja za vrijeme pandemije negoli prije nje.

No, istraživanja se provode i mora se priznati da su rezultati gotovo šokantni, barem ako gledamo na posljednje zajedničko istraživanje Sveučilišta Carnegie Mellon (CMU) iz Pittsburgha i Sveučilišta California iz San Diega.

Ispitivanje su proveli na vlastitim studentima. Za čak 61 posto njih je zaključeno da su u riziku razvijanja kliničke depresije, što je dvostruko u odnosu na vrijeme prije pandemije.

Studija dokumentira dramatične promjene u tjelesnoj aktivnosti, spavanju i provođenju vremena otkako je počela COVID-19 pandemija. Promjene i prekidi u prakticiranju tjelesne aktivnosti pokazali su se kao vodeći čimbenik rizika za depresiju tijekom pandemije. Oni koji su unatoč svemu održavali svoje navike vježbanja bili u znatno nižem riziku od onih koji su bitno smanjili tjelesne aktivnosti zbog pandemije. No, zanimljiv je podatak da, iako se većina ispitanih vratila tjelesnim aktivnostima početkom ljeta, slika mentalnog zdravlja nije se automatski odmah popravila.

U istraživanju je sudjelovalo 682 studenta koji su koristili aplikaciju i Fitbit tracker, odnosno pametni sat kojim se bilježi fizička aktivnost, vrijeme spavanja, puls i ostali parametri preko mobilne aplikacije, i to u proljeće 2019., jesen 2019 i u proljeće 2020. kad je pandemija zajedno sa mjerama socijalnog distanciranja i karantenama započela.

U rezultatima studije koji su dostupni online u izdanju Zbornika američke Nacionalne akademije znanosti od 10. veljače, a koje prenosi Medical Express, vidi se koliko su velike promjene nastupile u fizičkoj aktivnosti, vremenu pred ekranima (mobitelima, kompjuterima, televizorima), ali i u općem mentalnom  stanju.

“Alarmantan je porast stope anksioznosti i depresije među mladim odraslima, posebno među studentima”, rekla je Silvia Saccardo, docentica na Odjelu za društvene znanosti na CMU-u i jedna od autorica studije. “Pandemija je bitno pogoršala krizu mentalnog zdravlja u ovoj ranjivoj populaciji.”

Egzaktni podaci s aplikacije i monitoringa preko Fitbit trackera pomogla je znanstvenicima da odgonetnu povezanost raznih faktora kao okidača za mentalne poremećaje. Mentalno stanje se pogoršava kako školski semestar odmiče, ali se dramatično pogoršava u proljeće 2020. Smanjenje fizičke aktivnosti glavni je faktor slabljenja “otpornosti” na psihičke poremećaje.