Švedska, Danska, Estonija, Grčka...

Sve više europskih zemalja uvodi covid-putovnice, žele turizam i više slobode za cijepljene ljude

P. N.

Reuters

Reuters

Švedska i Danska imaju slične planove i najavljuju uvođenje digitalne putovnice. „S digitalnom potvrdom brzo i jednostavno će se moći dokazati da je cijepljenje obavljeno", rekao je  ministar za digitalizaciju, Anders Ygeman.



Još ništa konkretno se ne može reći, ali vijest iz Kopenhagena bi za neke ljude mogla predstavljati nadu. Danska vlada u srijedu je najavila uvođenje digitalne korona-putovnice, aplikacije za pametne telefone, kojom će pojedinac moći dokazati da se cijepio. Detalji još uvijek nisu razjašnjeni, ali sigurno je da ta iskaznica treba olakšati povratak u normalu i da poslovnim ljudima omogući ponovna putovanja, piše Deutsche Welle.


„Za nas je vrlo važno da se dansko društvo ponovo otvori i da se kompanijama omogući rad. Mnoge danske kompanije su aktivne širom svijeta”, izjavio jedanski ministar financija Morten Bodskov. Generalni direktor Danske gospodarske komore, Brian Mikkelsen, govori o svjetlu na kraju tunela za mnoge kompanije.


Susjedna Švedska ima slične planove i dan kasnije je također najavila uvođenje digitalne putovnice. „S digitalnom potvrdom brzo i jednostavno će se moći dokazati da je cijepljenje obavljeno”, rekao je  ministar za digitalizaciju, Anders Ygeman. Trenutno se postavlja i pitanje za što bi se ta iskaznica o cijepljenju mogla iskoristiti. Za sada se u većini zemalja EU-a, zbog visokog broja zaraženih i pojave novog soja virusa, više govori o daljem zaoštravanju mjera. To pogađa ne samo javni i privatni život, nego i putovanja.




Danska recimo za odobrenje ulaska u zemlju traži jak razlog, poput poslovnih sastanaka ili obiteljskih okupljanja kao i negativan test na koronavirus, ne stariji od 24 sata. Trenutno u Švedsku, zbog širenja britanske mutacije virusa, gotovo nitko iz Danske ne može ući. Ni tu se još uvijek ne može predvidjeti bi li uvođenje digitalne iskaznice o cijepljenju bilo od koristi i bi li ono vodilo ka ponovnom uvođenju nekih prava.


Veća prava u Estoniji


U Estoniji je situacija drugačija. Samo nekoliko tjedana nakon tromog početka cijepljenja u EU, Talin je već najavio prva posebna pravila, odnosno popuštanje mjera za one koji su cijepljeni. Tako od ovog tjedna putnici iz EU i trećih zemalja, koji su se cijepili u posljednjih šest mjeseci, više nisu obavezni odlaziti u karantenu i da rade obvezne testove. Ta pravila važe i za sve one koji su se u posljednjih šest mjeseci oporavili od koronavirusa. Cijepljeni već sada lakše ulaze u Poljsku i Rumunjsku.


Olakšavanje putovanja želi i grčki premijer Kirijakos Micotakis. Temu uvođenja putovnica o cijepljenju za cijelu EU, on je stavio dnevni red još na posljednjem video samitu šefova država i vlada zemalja EU, sredinom siječnja.


Turizam čini oko 12 posto grčkog bruto domaćeg proizvoda. Prema podacima studije konzultantske kuće Ernst&Young, promet u toj branši je u prvih devet mjeseci prošle godine oslabio za 79 posto. Smanjen je broj radnih mjesta i smanjene su plaće. Za mnoge restorane, hotele i kulturne ustanove, u zemljama poput Grčke, Španjolske i Italije, ciljano popuštanje restriktivnih mjera i uvođenje posebnih prava za cijepljene, moglo bi biti od vitalnog značaja sljedeće sezone.


(Ne)obavezno cijepljenje


Mnogo suzdržanije se raspravlja o obaveznom cijepljenju. Njemačka kancelarka Angela Merkel namjerno govori o ponudi cijepljenja, kada je riječ o strategiji njemačke vlade za proces cijepljenja. Iako su u pojedinim zemljama, poput Francuske i Nizozemske, mnogi skeptični kada se radi o cjepivima, do sada ni jedna zemlja EU-a nije najavila opću obvezu cijepljenja.


Prije početka kampanje cijepljenja u Austriji se u nekim saveznim pokrajinama razmatralo uvođenje obveze cijepljenja za pojedine grupe zanimanja, poput njegovatelja ili zaposlenih u vrtićima i školama.


Trenutno se naveliko raspravlja i o tome da li bi oni koji su cijepljeni mogli prvi ponovo putovati, da posjećuju kafiće ili kazališta.Još uvijek nisu razjašnjeni svi znanstveni i politički aspekti. Nejasno je i u kojoj mjeri će cijepljenje spriječiti dalje širenje zaraze i koliko dugo ono uopće pruža zaštitu.


Pored toga, postavlja se i pitanje kako zaštititi prava ljudi koji do sada nisu imali pristup cijepljenju. Kancelarka je za javni servis ARD izjavila kako računa s tim da će biti onih koji će se protiviti cijepljenju: „Onda će se možda morati razlikovati i reći: „U redu, tko to ne želi on možda neće moći raditi neke stvari”, rekla je nedvosmisleno Angela Merkel.