Iako je premijer Andrej Plenković jučer to samo uzgred spomenuo, vijest dana je da Hrvatska odgađa kupnju borbenih vojnih aviona, i to zato što će se taj novac preusmjeriti u obnovu od potresa. Zasad sigurno još nema konačne procjene o tome koliko će sveukupno državu koštati oba potresa koja su se dogodila u Hrvatskoj protekle godine, ali u Vladi je procijenjeno da je obnova u ovom trenutku daleko važnija od nabave aviona, jer obnova postaje prioritet broj jedan.

Plenkovićeva Vlada našla se na udaru javnosti i oporbe zbog činjenice da ta obnova u Zagrebu ni nakon punih devet mjeseci od potresa zapravo nije faktički ni krenula. Čak i ljudi iz područja epicentra u Markuševcu još žive u priručnim kućicama ili kontejnerima, centar grada obnavlja se uglavnom zahvaljujući samim suvlasnicima, privatnim osobama koje ulažu svoja sredstva u fasade i zabatne zidove, a ogroman posao obnove Petrinje i Siska još je u povojima – tek se ruše zgrade koje prijete daljnjim urušavanjem, poput robne kuće Petrinjke, dok Ministarstvo regionalnog razvoja koje će baratati europskim novcima procjenjuje da obnova neće stići početi prije ljeta. Upitno je stoga hoće li se do jeseni 2021. stići obaviti svi građevinski radovi da bi se prvi građani uselili u nove ili obnovljene kuće. Uz takav pritisak javnosti, Vlada je očito odlučila potres, odnosno obnovu tretirati kao prioritet, dok će nabava aviona morati pričekati. Nije slučajno tu izjavu premijer dao baš dan uoči izglasavanja izmjena Zakona o obnovi u Saboru.

S druge strane, Hrvatska je dio NATO-a i sigurno je da takvom odlukom neće biti ugrožena ni sigurnost zračnog prostora nad Hrvatskom. Država ima partnerstvo koje je štiti, te je jasno da je u ovom trenutku mnogo urgentnije osam do deset milijardi kuna uložiti u obnovu nego u borbene zrakoplove.

To je suma koja se spominjala okvirno, kad se krenulo u novi proces nabave aviona. Taj je proces praktički već bio pred završetkom, i međuresorno povjerenstvo bilo je pred krajnjom odlukom koje od borbenih letjelica izabrati među ponudama SAD-a, Francuske, Izraela i Švedske. Po najavama upućenih, Hrvatska je kao favorita vidjela Francusku i njene F3R Rafale avione, koji bi bili nabavljeni kao rabljeni, ali kojima su se, prema pisanju medija, hrvatski piloti itekako radovali zbog njihovih performansi. Naime, riječ je o višenamjenskom avionu koji je istodobno i lovac-presretač, koji daje podršku snagama na zemlji, ali i bombarder. Ponuđeni avioni različite su godine proizvodnje, a najstariji imaju 10 godina, te je dakle riječ o avionima najnovije generacije. Predstavnici Francuske i njeni lobisti pohodili su Hrvatsku često u zadnjih godinu dana, a upućeni su otpočetka tvrdili kako se Francuska, za razliku od ostalih ponuđača koji već dugo sudjeluju u procesu nabave aviona u Hrvatskoj, na natječaj nije javila iz ekonomskih i gospodarskih razloga, već isključivo iz političkih razloga i političke volje Francuske da s Hrvatskom zajedno razvija europsku obranu i radi na europskim interesima unutar NATO-a. Nakon što su takav zajednički cilj u siječnju ove godine u Parizu usuglasili francuski predsjednik Macron i hrvatski premijer Plenković, donesena je odluka da se Francuska javi na natječaj, objašnjavali su u medijima oni koji prate ovaj dugotrajan proces.

Stoga je za pretpostaviti da se premijer Plenković i o odluci da Hrvatska zasad odgodi ovaj aranžman vezan uz nove avione, zapravo konzultirao s predstavnicima EU-a ili same Francuske. U Uniji, i posebno Europskoj komisiji, postoji razumijevanje za potrebe koje Hrvatska ima nakon niza elementarnih nepogoda i katastrofa koje su je zadesile, te se zacijelo radi o odluci koja je iskomunicirana s partnerima u EU-u. Poznato je da je Unija već nakon zagrebačkog potresa osigurala milijarde eura za Hrvatsku, a sada će se ti iznosi još multiplicirati, i sigurno je da Bruxelles, pa tako i francuska država, znaju da se nabava aviona ne odgađa iz hira, nego iz duboke potrebe.
Nažalost, kao što se na Petrinju i Sisak s potresom spustila teška tuga, strah i zabrinutost tamošnjih stanovnika, jednako se tako na Vladu time sručila i ogromna financijska obaveza koja se iz redovnih izvora, barem kako se ranije moglo planirati za 2021. godinu, više neće moći glatko izvršavati.