Nina Obuljen Koržinek / Snimio Davor Kovačević
"Nikome u demokratskoj Hrvatskoj 2021. ne bi palo na pamet uvoditi cenzuru. Ali, znamo da sloboda pojedninca prestaje tamo gdje počinje ugrožavati drugog..."
povezane vijesti
- Sabor donio zakone o elektroničkim medijima i autorskim pravima: Odgovornost za komentare neće snositi nakladnici
- Anonimno širenje govora mržnje nije sloboda: Hoće li novi zakon ekstremne hejtere maknuti iz javnog prostora?
- Obuljen Koržinek pojasnila tko će biti odgovoran za govor mržnje u komentarima pod tekstovima na portalima
Namjera je Vlade predloženim zakonom o elektroničkim medijima, između ostalog, onemogućio govor mržnje u javnom prostoru, ali oporbeni zastupnici, naročito oni desnije orijentirani, tijekom jučerašnje saborske rasprave tvrdili su da bi ovaj propis bio prijetnja slobodi govora. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinak branila je zakon ističući da su u njega ugrađeni dijelovi postojećeg zakonskog rješenja, pojedine definicije uz Zakona o suzbijanju diskriminacije, kao i europske uredbe.
– Nikome u demokratskoj Hrvatskoj 2021. ne bi palo na pamet uvoditi cenzuru. Ali, znamo da sloboda pojedninca prestaje tamo gdje počinje ugrožavati drugog. U slučaju teških kaznenih djela propisanih Kaznenim zakonom, dječja pornografija, pozivanje na rasizam, ksenofobiju, terorizam, mora postojati odgovornost. Jednako je kada se takve poruke dođu vikati ispred Sabora, nema razlike između prostora javnog trga i digitalnog svijeta, rekla je Nina Obuljen Koržinek.
Niz je zastupnika izrazilo zabrinutost zbog toga što će se za neprimjerene komentare čitatelja internetskih portala kažnjavati njihove urednike. Ministrica kulture objašnjavala je da se to isključivo tiče komentara koji potiču mržnju i nasilje.
– One koji omogućavaju dijeljenje i takvih sadržaja, mora se sankcinirati. Odgovornost urednika i bila je i ranije regulirana, a sada se samo podcrtava. Intencija nije autocenzura, ja sam također za slobodu medija, otklanjala je ministrica kulture sve prigovore da će posljedica ovakvog zakona biti autocenzura medija.
Mostovac Nikola Grmoja je, pozivajući se na godišnje izvješće DORH-a, ustvrdio da govor mržnje u Hrvatskoj “nije ogroman problem kako to Vlada sugerira”.
– Vama ne odgovaraju komentari o načinu vođenja države. A portali će ih radije u potpunosti onemogućiti nego da snose za njih odgovornost. U pitanju je klasična autocenzura protiv koje ćemo žestoko ustati, kazao je Grmoja.
