RIJEKA – »Otvoreno sveučilište za otvoreni svijet 2.0. – europsko sveučilište budućnosti« naziv je programa rada kojim se aktualna rektorica Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Snježana Prijić Samaržija, predstavlja na natječaju za izbor rektora u narednom četverogodišnjem mandatnom razdoblju. Iako je jedina kandidatkinja za novi mandat prema natječajnoj proceduri, trenutno se provodi predstavljanje programa rada, a sam izbor provest će se 26. veljače na sjednici Senata. Navodeći kako se novi program rada nadovezuje na rezultate četverogodišnjeg rada njenog tima na razvijanju otvorenog sveučilišta, rektorica naglašava da je Sveučilište u Rijeci našlo svoje mjesto na mapi najuspješnijih europskih sveučilišta.

Studenti partneri i sukreatori

– Pozicionirali smo se u prestižnim sustavima rangiranja, postali smo dio YUFE europskog sveučilišta i pridružili smo se prestižnoj europskoj mreži istraživačkih sveučilišta YERUN. U idućem periodu tu poziciju Sveučilišta želim učvrstiti i poboljšati. Svjesna sam da će naredno razdoblje biti obilježeno društvenim okolnostima bez presedana u novijoj povijesti. Sveučilišta općenito, pa i Sveučilište u Rijeci, osjetit će posljedice pandemije, poglavito u financiranju i u potrebi redefiniranja ciljeva razvoja i transformacije. Prioritet mi je da, unatoč okolnostima, učinim sve da Sveučilište bude mjesto zadovoljnih i motiviranih ljudi – uključivo, inovativno i povezano sa svijetom.

Cilj mi je da naši studenti, istraživači i stručno osoblje zajedno, svatko u svom području i na različit način, osjećaju da mogu nadilaziti postavljene osobne i institucijske granice kvalitete i doprinosa javnoj dobrobiti, ističe rektorica.

U području obrazovanja, dodaje, sa studentima kao partnerima i sukreatorima svih procesa, razvijat će kulturu kvalitete primjerenu osobnom razvoju svakog studenta, kompetencijama budućnosti te potrebama gospodarstva i zajednice. Priprema studenata za zanimanja budućnosti zahtijeva razvoj personaliziranih internacionalnih kurikuluma i inovativne oblike cjeloživotnog učenja.

– S obzirom da smo tijekom pandemije prvi razvili sustavni model hibridnog učenja i poučavanja, cilj mi je da profiliram Sveučilište u Rijeci kao lidera digitalne transformacije u učenju i poučavanju. I dalje ću inzistirati na povećanju studentskog standarda u svim aspektima studiranja, a zajedno sa studentima želim pozicionirati Rijeku kao poželjnu destinaciju suvremenog studiranja, ali i kao središte aktivnog građanstva, najavljuje prof. dr. Prijić Samaržija.

Inovacije i transfer znanja

U domeni istraživanja u znanosti i umjetnosti, naglasak su inovacije i transfer znanja. Jedan od najvažnijih ciljeva u istraživanju je stvaranje uvjeta za povećanje znanstvene i umjetničke produkcije i promocija načela otvorene znanosti kao jedinog pravednog okvira razvoja znanosti, ali i strateških interdisciplinarnih istraživanja namijenjenih transferu znanja, osobito u područjima ciljeva održivog razvoja – zdravstvu i blagostanju, dostupnom obrazovanju i u domeni zelenih i plavih politika te prevencije i ublažavanja posljedica klimatskih promjena.

– Privukli smo na Sveučilište mnogo mladih istraživača stranaca, ali i povratnika s inozemnih institucija, što ću i nadalje poticati. Budućnost Sveučilišta ovisi o privlačenju i zadržavanju talenata, i kroz brigu za karijere mladih istraživača i umjetnika, modernizaciji doktorskog i poslijedoktorskog obrazovanja. Društvena odgovornost Sveučilišta je upravo onaj element našeg profila po kojem smo posebno prepoznati. Cilj je narednog perioda povećati otpornost na buduće društvene krize.

Posebno ću poticati suradnju Sveučilišta s lokalnom i regionalnom zajednicom gdje već i provodimo zajedničke projekte, poput Logopedskog centra ili DeltaLaba, popularizacije znanosti u Gorskom kotaru ili razvoja kulturne baštine na Cresu, u palači Moise. Suradnja s gospodarstvom kroz razvoj integrirane infrastrukture i inovativnih ekosustava znanosti i industrije je jedan od važnijih iskoraka kojeg planiram provesti. Cilj je zajedničkim snagama poticati razvoj poslovnog sektora i radnih mjesta, poticati poduzetničke stavove, ali i ekonomsku demokraciju kroz nalaženja odgovora na prekarijat u kulturi i nekim drugim domenama.

Svjesna sam, a i mnoge europske institucije upozoravaju, da pandemijska kriza i ekonomske posljedice koje će uslijediti predstavljaju ozbiljnu prijetnju akademskim slobodama i našoj akademskoj autonomiji. Upravo zato veliku ću pažnju posvetiti očuvanju i razvoju demokratskih procedura i transparentnosti donošenja odluka, na svim razinama, ističe rektorica.

Europska i svjetska prepoznatljivost

Dodajući da je Sveučilište u Rijeci prepoznato kao prostor osobito senzibiliziran na očuvanje vrijednosti akademskog integriteta i etičkog ponašanja, rektorica najavljuje da će na tome posebno inzistirati, razvijajući inovativne politike i prakse kojima će jačati demokratska kultura, solidarnost, uključivosti i različitost.

– Prioritet mandata koji završava bila je internacionalizacija, a planiram i intenzivirati aktivnosti na planu europske i svjetske prepoznatljivosti. Strateški partneri su sveučilišta u YUFE i YERUN mreže, ali poticat ću i druga internacionalna strateška partnerstva, studijske programe na stranim jezicima, mobilnost, suradnju kroz kompetitivne projekte financiranje iz programa EU fondova. Ako želimo činiti iskorake u idućim godinama, postaje sve jasnije da će, uz državni proračun, naše financiranje sve više morati ovisiti o sredstvima EU-a i vlastitim prihodima.

Konačno, važno mjesto u mojem programu ima osvješćivanje i poticanje snage integracije, komunikacije i povezivanja svih društvenih dionika radi povećanja sinergijskog učinka. Imamo još puno prostora da našu kolektivnu inteligenciju u zajednici preokrenemo u iskorak. Pritom mislim ne samo na jaču poslovnu suradnju i solidarnost među sastavnicama, već i na razvoj strateških partnerstava, primjerice s Kliničkim bolničkim centrom na projektu Centra za translacijsku medicinu i sveučilišne bolnice ili s Jadran galenskim laboratorijem na razvoju novog studija farmacije i kroz prvi GMP laboratorij na akademskoj instituciji, zaključuje prof. dr. Prijić Samaržija.