ZAGREB – Ustavni sud danas će odlučiti o ustavnim tužbama banaka protiv revizije Vrhovnog suda, koji je svojom odlukom iz 2018. godine potvrdio ništetnost valutne klauzule u švicarskim francima u kreditima koji su ugovoreni u razdoblju od 2004. do 2008. godine.

Odluka Ustavnog suda trebala bi konačno zatvoriti priču koja je započela na Trgovačkom sudu u travnju 2012. godine kada je podignuta kolektivna tužba za franak u kojoj je godinu dana kasnije sudac Radovan Dobronić donio presudu o ništetnosti i valutne klauzule i promjenjivih kamata, i to za svih osam banaka protiv kojih je tužba podignuta.

Potvrde sudova

Nakon te presude uslijedili su u sljedećih osam godina brojni sudski postupci, a slučajem su se bavili i Visoki trgovački i Vrhovni i Ustavni sud. Nije lako pobrojiti sve što se s tim sporom događalo u proteklih osam godina, ali ukratko je stvar tekla ovako: nakon Dobronića, Visoki je trgovački sud donio presudu u kojoj je potvrdio onaj dio njegove presude o ništetnosti promjenjive kamatne stope za sve banke osim za Sberbank, ali je ukinuta ništetnost valutne klauzule za sve banke, a tu je presudu potvrdio i Vrhovni sud. Onda je udruga Franak išla na Ustavni sud, koji je ukinuo reviziju Vrhovnog suda u dijelu kojim je ukinuta Dobronićeva presuda o ništetnosti valutne klauzule i vratio je predmet Vrhovnom sudu.

U drugom pokušaju Vrhovni sud ukida onaj dio presude Visokog trgovačkog suda u kojem je ukinuta ništetnost valutne klauzule. Stvar ponovo kreće od Visokog trgovačkog suda, koji u drugom pokušaju potvrđuje presudu suca Dobronića, pa je ovaj put potvrđena i ništetnost valutne klauzule i promjenjive kamatne stope za svih osam tuženih banaka. Tu odluku revizijom potvrđuje i Vrhovni sud. Ali onda se na tu odluku žale banke i danas bi Ustavni sud trebao staviti točku na taj slučaj te odlučiti je li valutna klauzula ništetna ili nije. Iz Udruge Franak jučer su poručili da je odluka suda važna za 125.000 obitelji koje su ugovarale kredite u švicarcima s valutnom klauzulom te tvrde da su im banke »korištenjem nepoštenim odredabama o kamati i valuti CHF nezakonito naplatile 10 milijardi kuna tijekom otplate kredita«.

Male posljedice

– To znači da sa zateznim kamatama duguju svim tim obiteljima oko 20 milijardi kuna, izračunali su u udruzi Franak.

Ustavni sud nije se bavio samo presudama u kolektivnoj tužbi protiv banaka, odlučivao je i o ustavnosti izmjena zakona o potrošačkom kreditiranju i kreditnim institucijama, odnosno konverziji »švicarca«. Istom onom zakonu zbog kojeg su banke Hrvatsku tužile arbitražnom sudu u Washingtonu pa se sada veći dio odlučio na dogovor s državom. Prije dvije i pol godine Ustavni je sud utvrdio da su osporavani zakoni o potrošačkom kreditiranju i kreditnim institucijama bili nužni kao jednokratne mjere zakonodavca za ostvarivanje legitimnih ciljeva koji su se s njima željeli postići. Tvrdili su i da ti zakoni nisu nikoga doveli u neravnopravan položaj, nego su bili nužni da se građane zaštiti od jačanja švicarskog franka te su procijenili da su posljedice konverzije na financijski sustav bile manje no što se očekivalo.