Mjanmarska vojska u ponedjeljak je, nakon što je izvela državni prevrat, najavila nove izbore za godinu dana, a uhićena svrgnuta čelnica Mjanmara Aung San Suu Kyi pozvala je ljude da “zdušno” odgovore na vojni udar i izađu na prosvjede, prenose svjetske agencije.

Predstavnici vojske, koji su se obratili putem vojne televizije, kazali su da će vojska štititi “discipliniranu demokraciju” i dozvoliti pobjednicima izbora iduće godine da preuzmu vlast.

Vojska je proglasila jednogodišnje izvanredno stanje i imenovala generala Myinta Swea za obnašatelja dužnosti predsjednika, a on je odmah predao vlast zapovjedniku oružanih snaga Minu Aungu Hlaingu.

Suu Kyi i brojni drugi vladini dužnosnici uhićeni su tijekom jutra. S početkom vojnog udara prestali su raditi internet i telefonske veze. U međuvremenu komunikacije su opet uspostavljene.

Uhićena čelnica Mjanmara Aung San Suu Kyi pozvala je ljude da “zdušno” odgovore na vojni udar i izađu na prosvjede, objavljeno je u njezino ime u ponedjeljak na Facebook stranici Nacionalne lige za demokraciju (NLD), stranke pobjednice izbora.

NLD je na svojoj stranici koju je stranka koristila tijekom izborne kampanje objavio da je Aung San Suu Kyi  poruku napisala prije vojnog udara, a nakon eskalacije napetosti između civilne vlade i moćne vojske što je izazvalo strah od puča.

Napetosti su uzavrele nakon izbora u studenom prošle godina na kojima je pobjedu odnio NDL, a za koje vojska kaže da su obilježeni neregularnostima.

Akcija vojske rano ujutro uslijedila je nakon što su generali od vladajuće stranke zatražili da odgodi današnju konstitutivnu sjednicu parlamenta u kojem je NLD osvojio 83 posto mjesta.

Uz Suu Kyi su u ranojutarnjoj raciji  pritvoreni predsjednik  Win Myint i ostali lideri NDL-a.

“Vojska svojim postupcima želi u zemlji ponovo uvesti diktaturu. Pozivam ljude da to ne prihvate, već da zdušno odgovore i prosvjeduju protiv vojnog udara”, piše u priopćenju u kojem se nalazi ime Suu Kyi, ali ne i njezin potpis.

Priopćenje je objavio predsjednik stranke Win Htein koji je u rukopisu dodao da je poruka “autentična” i odražava želje Aung San Suu Kyi.

Snage sigurnosti u Yangonu čuvaju rezidencije članova parlamenta, potvrdila su dva zastupnika nakon državnog udara na izabranu vlast.

Vojska je rekla da je uhićenje mjanmarske čelnice i drugih visokih dužnosnika odgovor na izbornu prijevaru. Već tjednima, vojska ne prestaje lansirati optužbe o nepravilnostima na izborima, drugima od kraja vojne diktature 2011.

Nacionalna liga za demokraciju vrlo popularne Aung San Suu Kyi, koja je već bila na vlasti, dobila je 83 posto od 476 mjesta u parlamentu, ali vojska tvrdi da je otkrila 10 milijuna slučajeva prijevare i zatražila je od izbornog povjerenstva da objavi izborne liste zbog provjere.

U utorak na konferenciji za novinare glasnogovornik vojske nije isključio mogućnost da vojska ponovno preuzme vlast u zemlji u situaciji koju je nazvao političkom krizom.

Strahovi su porasli u srijedu nakon što  je zapovjednik vojske general Min Aung Hlaing – zasigurno najmoćniji čovjek u Mjanmaru – proglasio da ustav može u nekim slučajevima biti opozvan.

Ustav je već dva puta bio stavljan izvan snage, oba puta za vrijeme državnih udara.

Sadašnji ustav, koji mnogi ocjenjuju kontroverznim, vlada Aung San Suu Kyi pokušavala je izmijeniti od pobjede na izborima 2015. ali bez uspjeha.

Tekst ima i članak koji brani državljanima vjenčanima za strance da postanu predsjednici, što je napisano, po ocjenama analitičara, kako bi se spriječilo da tu funkciju dobije Aung San Suu Kyi, udana za Britanca.

Njezina je službena funkcija “državna vijećnica”, što je mjesto koje joj jamči da de facto vodi zemlju.

Mjanmarom, nekadašnjom Burmom, je do 2011. vladala vojska, no demokratske reforme predvođene Suu Kyi okončale su vojnu vladavinu.

U pritvoru je provela gotovo 15 godina, između 1989. i 2010., a Nobelovu nagradu za mir primila je 1991.

Zapadne zemlje, od Njemačke do SAD-a, kao i čelnici EU-a osudili su puč i pozvali na trenutno oslobađanje zatočenih te na poštovanje vladavine zakona, izbornih rezultata i na rješavanje sporova zakonitim mehanizmima.