Vladimir Mićović o cjepivu

‘Ne postoje zapreke za cijepljenje trudnica i dojilja. Kronično bolesni prvo trebaju dobiti zeleno svjetlo specijalista’

Barbara Čalušić

Dr. Vladimir Mićović / Foto M. GRACIN

Dr. Vladimir Mićović / Foto M. GRACIN

Svakako bi se svaka trudnica ili dojilja prije cijepljenja trebala posavjetovati sa svojim ginekologom ili liječnikom koji će na temelju individualne situacije i anamneze dati savjet o eventualnom cijepljenju



RIJEKA  Iako su u Primorsko-goranskoj županiji u ovom trenutku zaustavljena nova cijepljenja prvom dozom cjepiva protiv COVID-19, a zbog nestašice cjepiva interval između prve i druge doze produljen je s 21 na maksimalna 42 dana koja jamče da će cjepivo biti učinkovito u postizanju planirane imunizacije, kampanja cijepljenja kod opće populacije trebala bi se nastaviti dolaskom većih doza.



Kako ističe ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a prof. dr. Vladimir Mićović, iščekivanje druge faze cijepljenja protiv COVID-19 zasigurno za sobom otvara mnoga pitanja kod onih koji će na ovaj način odlučiti zaštititi sebe i druge. Kada započne cijepljenje šire populacije, punktovi gdje će se građani moći cijepiti bit će formirani diljem županije, a na riječkom području to će biti Zamet, Vežica i Mlaka.


Prednost različitosti


S obzirom na to da se radi o novim cjepivima, Mićović smatra da je bitno pojasniti znanstveno utemeljene odgovore na neka od najčešćih pitanja o cijepljenju veće populacije protiv COVID-19. Najčešća pitanja koja se u posljednje vrijeme čuju, kako ističe Mićović, odnose se na cijepljenje djece i mladih, te trudnica, dojilja, alergičara, osoba s akutnim i kroničnim bolestima, ali i nedoumica oko nošenja maske nakon cijepljenja i mogućih nuspojava cjepiva.


Maska i nakon cijepljenja




Bez obzira na činjenicu da cijepljenje stvara zaštitna protutijela protiv koronavirusa i tako zaustavlja širenje virusa u općoj populaciji, još ne postoje informacije o tome hoće li cijepljene osobe, bez obzira na imunost, biti asimptomatski prenositelji virusa nakon kontakta sa zaraženom osobom. Upravo je iz tog razloga, kako poručuje dr. Vladimir Mićović, potrebno nastaviti s nošenjem maske i s pridržavanjem ostalih epidemioloških mjera i nakon cijepljenja.


Kad je riječ o nuspojavama, jedno od čestih pitanja je mogu li se alergičari uopće cijepiti. Mićović pritom ističe važnost naručivanja više vrsta cjepiva od različitih proizvođača kao alternative za alergičare.


– Kontraindikacija za cijepljenje preosjetljivost je na bilo koju komponentu cjepiva. Osobe koje nisu alergične na sastojke cjepiva mogu se cijepiti neovisno o ostalim alergijama. Osobe alergične na sastojke jednog cjepiva uvijek se mogu cijepiti cjepivom drugog proizvođača. Važno je napomenuti da upravo u tome leži i dodatni benefit naručivanja cjepiva od više različitih proizvođača, jer se tako osiguralo da se osobe alergične na komponente jednog cjepiva alternativno mogu cijepiti drugim cjepivom, objašnjava Mićović.


Mićović naglašava da je prema podacima HALMED-a, regulatorne agencije zadužene za prikupljanje nuspojava lijekova i cjepiva, od nuspojava cjepiva protiv koronavirusa zasad zabilježen određen broj reakcija blagog do umjerenog intenziteta, te prolaznog karaktera. Najčešće uključuju crvenilo i otok na mjestu uboda, glavobolju, temperaturu, osip i groznicu.


Cijepljenje najvažniji način borbe protiv koronavirusa / foto Patrik MAČEK/PIXSELL

Cijepljenje najvažniji način borbe protiv koronavirusa / foto Patrik MAČEK/PIXSELL


 


– Kao i svi lijekovi, cjepivo može izazvati alergijsku reakciju, ali takvi su slučajevi na sreću iznimno rijetki. Osobe koje imaju povijest anafilaktičkih reakcija na lijekove trebale bi se prije cijepljenja posavjetovati sa svojim liječnikom, kaže Mićović.
COVID-19 može ostaviti dugotrajne kronične posljedice na ljudsko zdravlje neovisno o dobi.


Opasna bolest


Znanstvena istraživanja dosad su pokazala da COVID-19 ostavlja kronične posljedice na plućima, srcu, mozgu, bubrezima, pri čemu i mlađe osobe mogu razviti sindrom kroničnog umora, probleme sa zglobovima i općom smanjenom funkcionalnosti te je stoga preporuka da se i mlađe osobe cijepe kako bi zaštitile sebe i druge.


Cjepivo se zbog toga preporuča i mlađim osobama, dok cjepiva nisu testirana i odobrena za primjenu kod djece pa za njih ne postoji preporuka cijepljenja. Mićović vjeruje da će se preporuke mijenjati u skladu s novim znanstvenim saznanjima.


– Na temelju sadašnjih saznanja ne postoje prepreke pri cijepljenju trudnica i dojilja jer gRNK cjepiva nisu pokazala povećan rizik. Svakako bi se svaka trudnica ili dojilja prije cijepljenja trebala posavjetovati sa svojim ginekologom ili liječnikom koji će na temelju individualne situacije i anamneze dati savjet o eventualnom cijepljenju. Osobe s akutnim simptomima ne bi se trebale cijepiti, kao što je to slučaj i s bilo kojom drugom vrstom cjepiva, a u tom slučaju, cijepljenju treba pristupiti u dogovoru s liječnikom nakon prestanka akutnih simptoma. Osobe koje boluju od kroničnih bolesti poput različitih malignih oboljenja, te kardiovaskularnih i autoimunih bolesti mogu se cijepiti nakon dogovora i zelenog svjetla liječnika specijalista, naglašava Mićović.