Foto Vedran Karuza
Danas je Klinika za urologiju Referentni centar za transplantaciju bubrega u Republici Hrvatskoj, a pionirski pothvat u Hrvatskoj i tadašnjoj Jugoslaviji učinjen je 30. siječnja 1971. godine
povezane vijesti
Povodom 50. obljetnice prve transplantacije bubrega u Hrvatskoj, koja je uspješno izvedena u Rijeci 30. siječnja 1971. godine, Klinički bolnički centar Rijeka planira više aktivnosti u cilju obilježavanja ovog važnog datuma, a jedna od njih je i predstavljanje novog broja časopisa “Medicina Fluminensis” tematski posvećenog 50. obljetnici transplantaciji bubrega, koje je održano na Rektoratu Sveučilišta u Rijeci.
Bila je to prilika da predstavnici riječkog KBC-a i Sveučilišta u Rijeci, koji zajednički organiziraju ovu vrijednu obljetnicu, predstave prošlost, sadašnjost i budućnost ove medicinske znanosti.
– Krajem 60-ih godina 20. stoljeća prof. dr. sc. Vinko Frančišković okupio je stručnjake koji su bili spremni napraviti velik iskorak u području transplantacijske medicine. Pripreme za transplantaciju bubrega počele su osnivanjem centra za hemodijalizu i započinjanjem programa eksperimentalne kirurgije.
U transplantacijski program je bio uključen multidisciplinarni tim te je konačno 30. siječnja 1971. učinjena prva uspješna transplantacija bubrega u Hrvatskoj i tadašnjoj Jugoslaviji.
Kroz svih pet desetljeća transplantacijski program je predstavljao ponos riječke medicine, a njegov razvoj je sa sobom povukao razvoj niza medicinskih disciplina.
Danas je Klinika za urologiju Referentni centar za transplantaciju bubrega u Republici Hrvatskoj, kazao je ispred pionirskog tima koji je obavio prvu transplantaciju bubrega akademik prof. dr. sc. Danijel Rukavina, dajući ujedno i dokumentaristički pogled na prvu transplantaciju.
Predstojnik Klinike za urologiju KBC-a Rijeka prof. dr. sc. Josip Španjol istaknuo je kako je u prošlih pet desetljeća, od 30. siječnja 1971. do 1. siječnja 2021. godine u riječkom KBC-u učinjeno ukupno 1190 transplantacija bubrega.
– U riječkom KBC-u godišnje se obavi tridesetak transplantacija bubrega, u KBC-u Zagreb između osamdeset i devdeset, u Merkuru pedesetak, a u osječkom KBC-u deset do petnaest transplantacija bubrega godišnje.
Sa svim tim brojkama Hrvatska je u Europi među prve tri države. Inače, transplantirani pacijenti se nakon operacije zadržavaju na intenzivnoj njezi, gdje borave između osam i četrnaest dana, nakon čega idu svojim kućama.
Cijelo to vrijeme su pod kontrolom internista, nefrologa i kirurga, istaknuo je dr. Španjol.
Dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. sc. Goran Hauser istaknuo je kako je je Rijeka ovim događajem od prije pola stoljeća postala pionir u tom području u cijeloj regiji, ali je taj pionirski posao nastavljen svih proteklih godina i predstavlja zamašnjak kliničke medicine.
Glavni urednik novog broja časopisa riječke podružnice Hrvatskog liječničkog zbora i Medicinskog fakulteta u Rijeci “Medicina Fluminensis”, tematski posvećenog 50. obljetnici prve transplantacije bubrega u Hrvatskoj, prof. dr. sc. Saša Ostojić kazao je kako časopis u kontinuitetu izlazi od 1964. godine i bavi se temama biomedicinske znanosti i stručne prakse.
Prije dvije i pol godine došli smo u kontakt s ekipom koja je radila na obilježavanju ove obljetnice i tako je nastao ovaj tematski broj, najopsežniji do sada, s 229 stranica, na kojima je 112 autora kroz 23 članka predstavilo povijest, sadašnjost i budućnost ovog područja medicine te koliko je bitno prenošenje najnovijih znanstvenih i stručnih spoznaja, kazao je dr. Ostojić.
U sklopu obilježavanja ove vrijedne obljetnice, u subotu, 30. siječnja, na sam dan obljetnice, s početkom u 11 sati na lokalitetu Sušak ispred Klinike za urologiju KBC-a Rijeka bit će otkrivena informativna ploča posvećena obilježavanju 50 godina prve transplantacije bubrega.
Tom prilikom javnosti će se obratiti predsjednik Upravnog vijeća KBC-a Rijeka i državni tajnik u Ministarstvu zdravstva prim. Željko Plazonić, ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. sc. Alen Ružić, rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. sc. Goran Hauser i prof. emeritus dr. sc. Željko Fučkar.