Za dvadesetak dana sudionici sastanka koji je u petak organizirao Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb, ponovo će se okupiti i tom prilikom iznijeti konačne stavove o ideji zakonskog sankcioniranja ustaškog pozdrava »Za dom spremni« u njegovom svakom obliku.

Nakon sastanka koji je u prostorijama zagrebačke Židovske općine održan prije tri dana, Kraus je izdao pomalo zbunjuće priopćenje u kojem se tvrdi da su se prisutni, a to su bili predstavnici zastupničkih klubova osim Domovinskog pokreta, Mosta i suverenista, složili da će se pristupiti »usaglašavanju zakonskog okvira za stavljanje u proceduru zakona o zabrani i krivičnom gonjenju upotrebe ustaških obilježja i znakovlja, nijekanja koncentracijskih logora smrti i veličanja ustaških zločinaca«. Zbunjujuće s obzirom na to da je na sastanku bio i Damir Habijan iz HDZ-a, pa bi ovo značilo da je ta stranka značajno promijenila svoju političku poziciju.

Ne u smislu da je HDZ počeo pozitivno vrednovati NDH, jer to nije slučaj, nego je riječ o tome da je stranka Andreja Plenkovića dosad inzistirala na legalnosti »Za dom spremni« u grbu HOS-a. Nadalje, HDZ nije pristajao na mogućnost da se izvan zakona stave ustaška obilježja, a da se to isto ne učini s crvenom petokrakom te bi i to, ako je Kraus dobro interpretirao ono što je na sastanku govorio Habijan, predstavljalo bitan odmak od njihovog tradicionalnog stajališta. I zbog toga bi HDZ mogao imati ozbiljnih problema s desnom oporbom. No, u subotu su Habijan i predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić nedvosmisleno demantirali Krausa, poručili da nije točno da podržavaju sveobuhvatnu zabranu »Za dom spremni«. Kod HDZ-a, dakle, nema s tim u vezi ništa novo.

Zatvorska kazna

Kraus ipak nije obeshrabren.

– Nisam naknadno razgovarao ni s kim tko je bio na tom našem sastanku. Opet ćemo se naći i tada će se svi izjasniti, rekao nam je jučer predsjednik Židovske općine Zagreb.

On ovaj put ne traži samo načelan konsenzus već je na stolu konkretna inicijativa izmjene Kaznenog zakona, koju je Kraus prezentirao u petak. U članak 325. KZ-a dodao bi se stavak kojim bi se reguliralo »isticanje obilježja nacionalsocijalizma, fašizma, ustaškog i četničkog pokreta ili režima«. Njime bi se propisalo da će se zatvorom od šest mjeseci do tri godine kazniti onaj tko u javnom prostoru »koristi, ističe, nosi na odjeći ili pokazuje na drugi način simbole, parole, slogane, zastave, znakove, oznake, slike, imena, nadimke, nazive, pozdrave, pokliče, načine pozdravljanja, geste, odore ili njihove dijelove ili druga obilježja fašističkog, nacionalsocijalističkog, ustaškog i četničkog pokreta ili režima ili njihovih vodećih osoba ili postrojbi«. Također bi se zatvorskom kaznom od šest mjeseci do četiri godine sankcioniralo korištenje navedenih simbola i naziva u medijima i na društvenim mrežama, a svakome tko bi proizvodio ili distribuirao, recimo, majicu sa »Za dom spremni«, prijetila bi kazna zatvora od jedne do pet godine.

Doista je teško vjerovati da bi premijer Plenković sudjelovao u donošenju ovakvog zakonskog rješenja. Ali, ono će, kako doznajemo, stići u saborsku proceduru i ako izostane konsenzus što ga potiče Kraus. U toj će situaciji biti intrigantan ishod glasovanja. Naime, sasvim je realno da HDZ budu na istoj strani s Domovinskim pokretom, Mostom i Hrvatskim suverenistima, premda je, nakon oružanog napada na Banske dvore, predsjednik Vlade ustvrdio da je prema tim stranka potrebno sagraditi sanitarni kordon. HDZ-ovog koalicijskog partnera, predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca, pitali smo jučer kome će se prikloniti tri njihova zastupnika, desnici u Saboru ili će podržati prijedlog koji je formalno Krausov. Za Pupovca je to, naravno, potencijalno vrlo nezgodno glasovanje. SDSS ima političke obveze prema HDZ-u, ali neosporno je da bi »Za dom spremni« i općenito nostalgiju u odnosu na NDH rado u potpunosti maknuli iz javnog prostora.

Podrivačko mjesto

– Za nas je važno da se pronađe način da se zabrani i kažnjava javna upotreba fašističkih, ustaških, četničkih, kolaboracionističkih znamenja. Razdoblje poslije Drugog svjetskog rata je neko drugo pitanje. Prisutnost spomenutih obilježja u javnosti veliko je opterećenje za svaku politiku u Hrvatskoj koja je imalo demokratska, neovisno o tome je li riječ o HDZ-u ili SDP-u. Čak sada ne govorim o narodima žrtvama ili posljedicama po međunarodni ugled Hrvatske, ovo naprosto postaje podrivačko mjesto za funkcioniranje vlasti i demokratski politički poredak. Pokazuje se to i u odnosu prema predsjedniku Republike kao i drugim članovima državnog vrha, kazao nam je Pupovac.

Prošle godine je, makar i u ograničenim uvjetima epidemije, bila samo jedna komemoracija u Jasenovcu povodom obljetnice proboja iz tog ustaškog logora. Kraus i Pupovac su 22. travnja, nakon šest godina, bili dio službene komemoracije i to se tumačilo kao značajno političko i društveno postignuće. Zanimalo nas je je li moguće da u Jasenovcu za tri mjeseca opet bude više kolona, ako Vlada i HDZ uskrate podršku zakonskom prijedlogu kojem je glavni cilj protjerati iz javnosti »Za dom spremni«.

– Ove je godine 80. obljetnica nastanka NDH, uspostave logora Jasenovac, pokolja u crkvi u Glini… Očekujemo da se tom prigodom naprave stvari koje ranije nisu. Ako smo kolega Boris Milošević i ja imali hrabrost za ono što smo učinili prošle godine, podnijeti što jesmo, onda je red i da se sada ovo drugo odradi. Mislim da to od nas očekuju i prijateljske i partnerske države. Taj čavao moramo izvaditi iz cipele i zato u idućim tjednima treba doći do suglasnosti o ovom zakonskom prijedlogu, a to će sasvim sigurno imati i reperkusije na komemoraciju u Jasenovcu, naglašava predsjednik SDSS-a.

Delikatni slogan unio nemir u Most

Koliko je »Za dom spremni« još i danas politički delikatan slogan, pokazuje primjer Mosta, čiji zastupnici vode o njemu javnu raspravu i to sa suprotstavljenih pozicija. Zastupnik Zvonimir Troskot je bez krzmanja u petak izjavio da bi ljude koji su na obilježavanje obljetnice akcije Maslenica došli u crnim uniformama i grbom HOS-a sa »Za dom spremni« trebalo procesuirati zbog veličanja jednog totalitarnog režima. Iako u HOS-u nisu nikad skrivali da su svoju postrojbu formirali po uzoru na ustaše, zastupnik Mosta Miro Bulj to danas negira i putem Facebooka je zatražio od Troskota da se ispriča jer je dao »neprihvatljivu i nedopustivu izjavu«. I kandidat Mosta za gradonačelnika Zagreba doista ga je poslušao. »Pogriješio sam, oprostite«, poručio je Troskot. On je, za razliku od Bulja, član Mosta, ali mu ipak zastupnik iz Sinja predstavlja autoritet.