KRK – Od četiri europska strvinara, na području Hrvatske su se gnijezdila tri: bjeloglavi sup, sup starješina i crkavica. Danas se gnijezdi samo bjeloglavi sup, a sup starješina (Aegypius monachus) posljednji je put zabilježen početkom 20. stoljeća.

U Bugarskoj se radi na reintrodukciji te vrste, te su u drugoj polovici 2018. godine u prirodu puštena tri supa starješine. Od tada oni migriraju i lutaju Europom, a jedan od njih, imenom Riga, doletio je i do Kvarnera i ornitološkog rezervata Kuntrep na otoku Krku gdje se gnijezde hrvatski bjeloglavi supovi.

Pomoću GPS lokatora pratili su ga bugarski znanstvenici, te su tu informaciju podijelili s hrvatskim kolegama. Budući da je to prvo dokumentirano pojavljivanje supa starješine u Hrvatskoj nakon više od 70 godina zaintrigiralo je ornitologe i zaljubljenike u ptice.

Jedan od njih je i Tomislav Bandera Anić, voditelj Centra za posjetitelje s oporavilištem za bjeloglave supove u Belom. Čim je saznao da se Riga nalazi na području Kvarnera krenuo je u potragu za njom.

– U više navrata sam išao u potragu za Rigom, no nije se htjela pokazati. Mahom krila, odletjela bi do Plitvičkih jezera pa sve do granice s Bosnom i Hercegovinom. No, vratila bi se opet u blizinu otoka Krka. Posljednji put sam došao u rezervat Kuntrep kasno navečer, prespavao sam i u 5 ujutro krenuo u potragu. Osjećaj je bio izvanredan. Cijela krčka visoravan samo za mene i supove, s prvim zrakama sunca i mirom koji samo priroda može ponuditi, opisuje Bandera Anić.

Upornost se isplatila. Uskoro je ugledao jato od tridesetak supova, među njima i supa starješinu. Skupili su se oko strvine od koje su za dvadesetak minuta ostale samo kosti, a Riga je nastavila svoj put u društvu bjeloglavih supova.

Foto Tomislav Bandera Anić

– Koliko znam, ovo su prve fotografije supa starješine u Hrvatskoj i veoma mi je drago što sam ovjekovječio taj trenutak. Nadam se da bi se u bližoj budućnosti sup starješina mogao ponovno gnijezditi na Kvarneru, što je dugoročna želja Centra za posjetitelje i oporavilišta za bjeloglave supove Beli kojim upravlja Javna ustanova Priroda, te naših partnera na projektu, udruge BIOM, uz pomoć kolega iz Bugarske i Španjolske.

Mnoge predispozicije za njegov povratak su tu, od povijesne činjenice da je tu gnijezdio, već postojeće gnijezdeće populacije bjeloglavih supova, hranilišta na otoku Cresu i povoljnog staništa za supa starješinu, zaključuje Bandera Anić.