ZAGREB – Krajem listopada i početkom studenoga prošle godine političkim životom u Hrvatskoj dominirali su sastanci koordinacije za sustav domovinske sigurnosti i Vijeća za nacionalnu sigurnost na kojima se raspravljalo o planu i mjerama za sprečavanje radikalizacije i govora mržnje, no s konkretnim mjerama koje su trebali donositi pojedini Vladini resori dosad se nije izlazilo u javnost. Povod za tadašnju akciju bio je napad na policajce pred zgradom Vlade, nakon čega su postrožene sigurnosne mjere na Markovom trgu, ali dodatnih konkretnih mjera, iako ih je najavljivao i premijer Andrej Plenković, nije bilo.

U Vladi tvrde da dio tog plana nije ni Protokol o postupanju u slučaju zločina iz mržnje koji je pušten u javno savjetovanje, a cilj mu je unaprijediti rad policije, Državnog odvjetništva, sudova i drugih tijela nadležnih za suzbijanje, otkrivanje i progon zločina iz mržnje.

Navedeni indikatori

U Protokolu se definira da će Ministarstvo pravosuđa i uprave uvidom u informacijski sustav za upravljanje sudskim predmetima objedinjavati podatke o predmetima koji se odnose na zločin iz mržnje te će ih dostavljati Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, a tako će Ured pratiti tijek postupka u svakom pojedinom predmetu.

Među ostalima MUP i DORH se, u svrhu osvještavanja javnosti o žurnom i temeljitom postupanju nadležnih tijela u slučaju zločina iz mržnje te jačanja povjerenja javnosti u institucije, »potiču«, što god to značilo, na izvještavanje o važnim procesnim postupanjima, odnosno predmetima u slučajevima zločina iz mržnje.

Zanimljivo je i da se u Protokolu navode indikatori o kojima bi policija trebala voditi računa, a koji mogu biti značajni pri utvrđivanju zločina iz mržnje, pa se uz pripadnost žrtve zaštićenoj skupini, navodi i pripadnost počinitelja skupini s ekstremističkim djelovanjem, iako nije jasno tko bi trebao odrediti što je ekstremističko djelovanje. Među desetak indikatora navodi se i učestalost govora mržnje protiv određene zaštićene skupine, primjerice nacionalne ili seksualne manjine, na internetu. Policija bi trebala voditi računa i o vremenu počinjenja djela u kontekstu vjerskog, povijesnog ili društvenog značaja nekog datuma za pripadnike zaštićene skupine, a jedan od indikatora koji se spominje u Protokolu je i »izostanak drugog očitog motiva«.

Prijave i procesi

Bit će zanimljivo vidjeti hoće li ovaj Protokol dovesti do prijavljivanja i procesuiranja više slučajeva zločina iz mržnje. U 2019. godini je DORH-u prijavljeno 60 osoba, a u najvećem broju slučajeva prijave je podnosila policija. U istoj je godini optuženo 40 osoba, a DORH je zaprimio presude za 16 osoba, od čega je 13 osuđujućih.

Kad je u pitanju kazneno djelo govora mržnje, DORH je zaprimio 59 prijava, od kojih je čak 39 odbačeno. Zaprimljeno je 11 presuda, od kojih su sve osuđujuće.