Po prvi puta u povijesti sutra će u Velikoj Britaniji više od polovice proizvedene električne energije u jednom danu biti generirano iz vjetroelektrana, zahvaljujući, između ostalog, oluji Bella koja već pet dana bijesni zapadnom Francuskom i Velikom Britanijom. Jaki vjetrovi koje sa sobom nosi povećat će produktivnost vjetrenjača za proizvodnju struje.

Ovu prognozu objavio je britanska elektro-energetska tvrtka Dax i podsjetila da je dosadašnji rekord postavljen u kolovozu kad su vjetroelektrane proizvele točno 50 posto električne energije u jednom danu. Sutra će taj postotak iznositi 50,67 %.

? For the first time ever yesterday, amid #StormBella, more than half of Great Britain’s #electricity was generated by the #wind
☔️ 5️⃣0️⃣.6️⃣7️⃣% of power was produced by wind turbines
⚡️ Previous record of 50% set on 21 August
?? https://t.co/otBFE9zO46 (? by @I__like__eggs) pic.twitter.com/yEU4mdRf50

— Drax (@DraxGroup) December 27, 2020

Dobrim vijestima za čišću i ekološki prihvatljiviju produkciju električne energije pridružila se i ona  National Grid’s Electricity System Operator (NGESO), još jednog britanskog distributera električne energije koji je objavio da je ovo prvi Božić otkad se proizvodi električna energija da je udio energije dobiven uporabom ugljena pao na nulu u Velikoj Britaniji. Prema podacima koje prenosi Science Alert, prošle godine 1,8 posto britanske struje proizvodilo se u termoelektranama, a koliki je napredak ostvarila vidljivo je po činjenici da ja samo prije 10 godina 20 posto električne energije dobivano paljenjem ugljena.

Plan britanske vlade je da do 2030. godine obalne vjetroelektrane osiguravaju trećinu električne energije u zemlji kao dio svoje strategije postizanja neto nula emisija ugljika u atmosferu do 2050. U isto vrijeme, Velika Britanija također je nuklearnu energiju stavila u središte svoje energetske politike s niskim udjelom ugljika.

Kako stoji Hrvatska u toj priči? Kad je u pitanju sveukupna prodaja električne energije, dakle i ona uvezena u Hrvatsku, ni blizu kao velika Britanija. I dalje gotovo 60 posto prodane struje u Hrvatskoj dolazi iz izvora baziranih na fosilnim gorivima, četvrtinu iz nuklearnih izvora (iako to na HEP-ovoj web stranici ne piše decidirano, pretpostavljamo da sva ta energija dolazi iz NE Krško koje je u 50-postotnom vlasništvu RH), i tek 16 posto iz obnovljivih izvora.

Ako pak gledamo samo na električnu energiju proizvedenu na teritoriji  Hrvatske, tu smo bitno bolji po pitanju strukture izvora, zahvaljujući prije svega desetljećima građenoj mreži hidroelektrana koje doduše narušavaju prirodnu ravnotežu lokalno na rijekama, ali su bar karbonski neutralne. Visokih 70 posto sveukupne proizvodnje električne energije dolazi iz obnovljivih izvora energije. Od toga 67,2 % su hidoroelektrane, a vjetrolektrane – kod nas kontaminirane u javnosti i na lošem glasu zbog slučajeva optužbi za političku korupciju – odgovorne su za 16 posto ukupno proizvedene električne energije u Hrvatskoj.

Na fosilna goriva proizvodimo 31 posto struje, od čega 93,71 posto otpada na prirodni plin koji je ipak mnogo ekološkije rješenje od nafte (0,14%) i kamenog ugljena kojim proizvodimo 6,14 posto struje.