ZAGREB  Kad se dogode velike tragedije ili prirodne nepogode, od političara se očekuje da budu empatični, da pokažu da im je stalo do onih koji su izloženi patnji. Ali uvijek postoji i mogućnost da ih se optuži da i u takvim okolnostima sve zapravo čine u svrhu vlastite promocije, da na tuđoj muci pokušavaju skupiti političke bodove. Stoga i potres koji je pogodio dio Sisačko-moslavačke županije predstavlja delikatnu situaciju za hrvatske političare. Jer, kako je jučer rekao predsjednik Zoran Milanović, neki su ljudi i bijesni. Razumljivo je da čovjek koji se iznenadno našao u nevolji ne može u svakom trenutku biti suptilan, prethodno izvagati svaku izgovorenu riječ.

Izvanredna sjednica

Kako bilo, pripadnici hrvatske političke elite u znatnom su broju pohitali u Petrinju, Sisak, Glinu i okolna sela. U najpovoljnijoj su poziciji pritom premijer Andrej Plenković i njegovi ministri, koji na to područje ne stižu samo da bi suosjećali s građanima nego donose krupne odluke o kojima najviše ovisi što će dalje s njima biti. Vlada je ta koja stradalima raspoređuje novac iz državnog proračuna i tako im olakšava život, a ključnu će ulogu imati i u obnovi koja slijedi. Plenković cijelu godinu funkcionira gotovo kao krizni menadžer, epidemija, potres jedan, pa drugi, i rutinski je zato proteklih dana odrađivao obveze na terenu, uvjeravajući lokalne dužnosnike i stanovništvo da će sve učiniti kako bi im se pomoglo. Predsjednik Zoran Milanović nema izvršnu vlast, čega je on itekako svjestan, pa se obilazeći s premijerom Petrinju nekako povukao u drugi plan. Milanović ne može nikomu obećati da neće ostati zaboravljen, da će se država pobrinuti za sve potrebite. Naravno, može, ali takve bi predsjednikove izjave imale znatno manju težinu nego Plenkovićeve, koji ih je, u skladu s mogućnostima koje su mu na raspolaganju, u stanju i realizirati. Zato se Milanović više orijentirao na to da svojim narodskim rječnikom iskaže razumijevanje za ljude koje je sretao u krajevima pogođenim potresom. Nije se miješao u nadležnost Vlade i nije upirao prstom u krivce za eventualne pogreške.

Oporba, međutim, nije tako benevolentna poput Milanovića. Predsjednik SDP-a Peđa Grbin odmah je upozorio na neke stvari koje, prema njegovu mišljenju, nisu adekvatno napravljene. »Treba nam ozbiljan remont sustava zaštite i pomoći, kako se propusti kao u petrinjskoj bolnici ili selima u okolici Gline, koja nisu dobivala pomoć navrijeme, ne bi ponovili. Situacija u kojoj je petrinjska bolnica bez struje jer nije dobila agregat, ne smije se ponoviti«, napisao je Grbin na Facebooku. Netko će ga sigurno pohvaliti za ovakav pristup, dok će mu drugi zamjerati što nije pričekao barem nekoliko dana da se tlo prestane tresti pa onda zatražio analizu manjkavosti u odgovoru na ovu nepogodu. Grbin je i, s obzirom na to da opozicija jedino donekle do izražaja može doći u parlamentu, predložio sazivanje izvanredne sjednice Sabora, na kojoj bi se, najkasnije idućeg tjedna, raspravilo i usvojilo izmjene Zakona o obnovi Zagreba. Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, kako bi se njime obuhvatilo i Sisačko-moslavačku županiju,

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković, koji je također boravio na potresenom području, nije sasvim odbacio zamisao o izvanrednoj sjednici.

– Kada vidimo kakav će biti pravi okvir, onda ćemo ići na sazivanje sjednice Sabora, a hoće li to biti prije nego smo planirali ili otprilike tada, to je manje važno. Sabor će, kao i svaki put dosad, promptno reagirati i brzo donijeti potrebne zakone, izjavio je Jandroković.

On je pozvao zastupnike da odricanjem od dijela plaće pokažu solidarnost.

– Bila bi to samo kap u moru, ali vjerujem da možemo ovako skupiti i milijun kuna, poručio je predsjednik Sabora zastupnicima.

Osobni angažman

Njegov se apel ne odnosi na Predraga Matića, koji je preselio u Europski parlament, ali bivši nam je ministar branitelja rekao da ne bi poslušao Jandrokovića ni da je i danas saborski zastupnik. Izgubio je, kaže, povjerenje u humanitarne institucije, Crveni križ i druge. To, međutim, ne znači da Matić namjerava ostati po strani. Štoviše, on već zna komu će točno pomoći. Dogodilo se, naime, da ga je u srijedu potres zatekao upravo u selu Majske Poljane pa nije niti stigao razmišljati kako će kao političar reagirati. Tamo je Matić, u pratnji zamjenice gradonačelnika Gline Branke Bakšić-Mitić, došao kako bi djeci podijelio novogodišnje darove, a donio je sa sobom i, zbog potresa koji je bio u utorak, ponešto hrane.

– Bili smo baš u Majskim Poljanama kada se zatreslo. Takvo što strašno ni u ratu nisam doživio. I kad se smirilo, priskočio sam sa svojim suradnikom u pomoć jednoj baki čija se kuća skoro cijela srušila. Upitala me: »Sinko, kada ću ja ponovno moći u svoju kuću?« E, toj ću baki kupiti kamp-prikolicu kako bi se imala sada kamo smjestiti. Već sam počeo tražiti nešto prikladno za nju i nadam se da ću preko zamjenice gradonačelnika Gline stupiti s njom u kontakt, ispričao nam je Matić.
Predsjednik stranke Možemo Tomislav Tomašević, koji je u Hrvatskoj postao prepoznatljiv s prosvjedom ljetos organiziranim na Markovu trgu zbog nezadovoljstva obnovom Zagreba, angažirao se osobno i nakon ovog potresa. Kao volonter Civilne zaštite pomaže ljudima u Glini. Malo je vjerojatno da se tu negdje neće pojaviti i Tomaševićev skorašnji protukandidat, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Domovinski pokret osnovao je pak svoj Krizni stožer za prikupljanje pomoći.