Pametni gradovi su svjetski trend, a današnji vrlo brzi razvoj tehnologije omogućuje da se pametna rješenja za gradove trenutno mogu implementirati u urbane sredine. Sve veći promet u gradovima zahtijeva pametno upravljanje prometom. Treba unaprijediti protok prometa, što znači ne samo uštedu vremena već i čuvanje okoliša. Cilj je smanjenje dnevnih zagušenja prometa pa tako i samog zagađenja zraka. Urbane sredine sve više rade i na implementaciji pametne rasvjete. Time se smanjuju troškovi gradske rasvjete, a postojeću se infrastrukturu može također pametno iskoristiti za razne namjene poput bežičnog pristupa internetu i raznih senzora kao što je mjerenje kvalitete zraka, atmosferske situacije i sl. Pametna rasvjeta je tehnologija osvjetljenja dizajnirana za energetsku učinkovitost, praktičnost i sigurnost.

Otpad nije smeće, a pametno upravljanje otpadom, odnosno odvajanje i recikliranje jedan je od najvećih izazova za svaki grad. Poznato je da je otpad stalan i sve veći izazov lokalnih uprava koje kontinuirano naporno rade kako bi upravljale svojim otpadom na što održiviji način. Razmatraju se novi pristupi i tehnologije za smanjenje, ponovnu upotrebu i recikliranje. Neka od rješenja su pametni spremnici, upotreba senzora za spremnike, zatim pametni spremnici s umjetnom inteligencijom. Upravljanjem komunalnom infrastrukturom na pametan način znači da gradovi smanjuju gubitke u mreži, posebice u onoj vodovodnoj, ali i optimiziraju potrošnju za što je dobar primjer distribucija plina te pojednostavljuju procese i unaprjeđuju usluge.

Kako Rijeka može biti (još) pametniji grad

Pametan grad predstavlja koncept u kojem suvremena informacijsko-komunikacijska tehnologija postaje sredstvo za očuvanje održivosti i visoke kvalitete života i rada građana u urbanoj sredini. Marko Filipović, zamjenik gradonačelnika Grada Rijeke, kaže da u pametnim gradovima sami građani svojom uključenošću, kreativnošću i znanjima, u suradničkom odnosu s javnom upravom i ostalim javnim dionicima, ustanovama i komunalnim društvima, usmjeravaju održivi razvoj grada u kojem žive. Željko Jurić, pročelnik Zavoda za informatičku djelatnost Grada Rijeke, naglašava da informacijsko-komunikacijske tehnologije omogućuju pametno gospodarenje resursima te su jaka poveznica svih područja razvoja pametnih gradova. Nezavisne analize pokazuju da je gradska uprava Grada Rijeke spremna za naredne faze transformacije svog rada koje će omogućiti suvremene informacijske tehnologije, objašnjava zamjenik gradonačelnika Filipović. Humanoidni roboti zaposleni u gradskoj upravi ili u gradskim komunalnim društvima i ustanovama na repetitivnim poslovima možda i nisu tako daleka budućnost. Njihov rad bit će zasnovan na umjetnoj inteligenciji stvorenoj temeljem analiza velikih količina podataka prikupljenih putem senzora ili nekog drugog izvora te obrađenih u najkraćem mogućem roku. Opisani scenarij može se činiti pretjeranim, no suvremene tehnologije nude rješenja baš na navedenom konceptu, a valja istaknuti da je sustavna strateška priprema za digitalizaciju u novom EU programskom razdoblju 2021. – 2027. preduvjet za korištenje europskih i nacionalnih fondova namijenjenih digitalnoj transformaciji upravljanja. Gradovima se preporuča da se, kako bi smanjili troškove, međusobno povežu i dijele iskustva i rješenja na nacionalnoj razini, kao i u razvoju i korištenju nacionalnih platformi koje će biti na raspolaganju svim jedinicama lokalne samouprave. U sklopu dvogodišnjeg projekta Europske komisije Intelligent Cities Challenge (ICC), kojem je prethodio projekt Digital Cities Challenge, Rijeka je izabrana za jedan od 10 gradova-mentora koji će svojim rješenjima i iskustvom pomoći drugim gradovima u transformaciji prema »pametnom gradu«. Rijeka je ulogu grada-mentora dobila temeljem Strategije razvoja grada, Strateškog plana Rijeka pametni grad i Strategije digitalne transformacije, naglašava Filipović. U proteklom je periodu Grad Rijeka znatno unaprijedio administrativne postupke i stupanj njihove učinkovitosti te dostupnost servisnih informacija na mrežnim stranicama Grada. Iskorak je učinjen i u stupnju objedinjenih servisa za plaćanje u gradu, otvorenom proračunu i participaciji građana u odlučivanju. Portal elektroničkih usluga http://gov. rijeka.hr nudi čitav niz usluga, a na njemu je registrirano preko 7.000 korisnika, kaže Jurić.

“Ovakvi projekti omogućuju nam stvaranje digitalnog okruženja i društva koji postaju naša stvarnost i standard u skoroj budućnosti” – Ivan Gabrić, glavni direktor za poslovne korisnike A1 Hrvatske

Urbana aglomeracija Rijeka

Primjenom inteligentnih prometnih sustava nove generacije, Rijeka u budućnosti može postići još bolje rezultate u razvoju održive mobilnosti na području grada. – Želimo proširiti obuhvat područja opremljenog pametnim semaforima i brojačima prometa te razviti sustav za obradu podataka prikupljenih putem senzora u cilju upravljanja prometom u realnom vremenu. Veliki potencijal vidimo i u uvođenju pametnih sustava parkiranja u naseljima koji uključuju izgradnju inovativne infrastrukture uz informacijske sustave koji daju precizne podatke o slobodnim parkirnim mjestima. Istraživački projekti u ovom području već se provode. U tijeku je i projektiranje sustava najave dolazaka autobusa javnoga gradskog prijevoza na stajališta čija će se nabava financirati većim dijelom iz EU-fondova koji potiče razvoj Urbane aglomeracije Rijeka, kaže Filipović. – Projekt Pametne gradske kartice – Rijeka City Card ima veliki potencijal razvoja. Nadamo se da ćemo u narednom periodu povećati broj pružatelja usluga uključenih u sustav i broj građana, korisnika usluga, te razviti i predstaviti javnosti Program vjernosti u cilju promocije korištenja kartice kao identifikacijskog sredstva korisnika usluge, objašnjava Jurić. Gospodarenje otpadom i kružna ekonomija jest jedno od ključnih područja u kojima nam treba pamet u narednom periodu. Predstoji nam razvoj i uspostava sustava pametne reciklaže otpada, posebno plastike, uz uvođenje većeg broja pametnih kontejnera za odlaganje otpada, kaže Filipović.

Zamjenik gradonačelnika Marko Filipović naglasio je važnost primjene novih tehnologija u svim segmentima

Do kraja godine Rijeka će imati 15 pametnih kompleta, a iduće još 10 kompleta najpametnijih spremnika za otpad na domaćem tržištu

Građani participiraju u kreiranju javnih politika

Rijeka je više puta proglašavana najtransparentnijim gradom u Hrvatskoj zbog otvorenosti i dostupnosti javnih informacija. I u godinama pred nama Grad Rijeka će nastaviti Program realizacije malih komunalnih akcija u mjesnim odborima u okviru kojega građani neposredno predlažu na što će se svake godine utrošiti gotovo 10 milijuna kuna proračunskih sredstava. I Riječki program lokalnog partnerstva u kojem se sinergijskim učincima volonterskog rada i proračunskih sredstava realiziraju lokalno značajni projekti ima svoju svijetlu budućnost. Putem mrežnog sustava e-konzultacija, građani Rijeke mogu sudjelovati i u donošenju različitih odluka koje ih se neposredno tiču i koje bitno utječu na kvalitetu života u gradu. Paralelno s otvaranjem sve većeg broja online komunikacijskih kanala uprave s građanima, u Rijeci će se nastaviti provoditi i informatička edukacija osoba starije dobi te sustavno poticanje programa cjeloživotnog obrazovanja. Grad Rijeka će i nadalje omogućavati učenicima viših razreda osnovne škole pohađanje predmeta Građanski odgoj i obrazovanje učeći ih razumijevanju života u građanskom društvu koje od pojedinca traži uključenost u procese rješavanja urbanih izazova, objašnjava Filipović.

Energetska i ekološka učinkovitost

Potpisom Zelene digitalne povelje Grad Rijeka se obvezao povećati energetsku efikasnost uz pomoć upotrebe ICT-a i smanjiti emisiju stakleničkih plinova te u tom kontekstu razvija projekte u svim područjima. U javnom prijevozu Rijeke koriste se autobusi koji kao pogonsko gorivo koriste prirodni plin, a realiziran je i projekt prenamjene vozila koja umjesto dizela kao pogonsko gorivo koriste smjesu dizel/UNP.  Također, gradska Čistoća nabavila je vozila na električnu energiju i stlačeni prirodni plin, Energo je otvorio punionicu stlačenog prirodnog plina, a u gradskoj garaži Zagrad B napravljena je punionica za električna vozila. U okviru projekta Sustavnog gospodarenja energijom (ISGE) pohranjuju se i analiziraju podaci o potrošnji energenata u zgradama u vlasništvu Grada Rijeke. U dio objekata ugrađen je sustav za daljinsko očitanje koji je povezan sa Sustavom gospodarenja energijom. Također, na zgradi gradske uprave te na više vrtića i škola izgrađeni su solarni sustavi za proizvodnju električne energije. Zgrade škola i vrtića u Rijeci energetski se obnavljaju.

Uz praćenja potrošnje energenata u javnim objektima s ciljem stvaranja podloge za povećanje njihove energetske učinkovitosti i uz projekte energetske obnove objekata, vodi se računa i o potrošnji energije u javnoj rasvjeti pa tako javna rasvjeta u Rijeci ima čak 95 posto energetski efikasnih rasvjetnih jedinica te se njome upravlja pomoću naprednog ICT GIS baziranog sustava.

Pametan spremnik za otpad

Uređaj za daljinsko očitanje brojila

Put do pametnoga grada ide preko pametnoga gospodarstva

– Danas je pametno nešto što se očekuje tj. novo normalno, a sve je počelo s pametnim telefonima koji su postali švicarski nožić modernog čovjeka, pa se nastavilo s pametnim automobilima, pametnim domom, pametnom industrijom, a onda su na red došli i pametni promet i pametna infrastruktura, a sve je to dovelo i do pojma pametni grad. Iza svega stoji tehnologija, ali nije tehnologija ono što čini grad pametnim, grad pametnim čine pametni ljudi prije svega, kaže Boris Popović, predsjednik uprave inovativne riječke tvrtke Alarm Automatika, koja je već godinama predvodnik u razvoju pametnih tehnoloških rješenja za urbane sredine u ovom dijelu Europe.

Tehnologija dolazi tek na kraju

Većina problema u ljudskoj interakciji nastaje jer ljudi nisu imali informaciju ili ih nisu razumjeli, a danas je problem još i veći jer imamo previše informacija, a imamo i puno dezinformacija tj. netočnih i čak zlonamjernih informacija što potencijalno može biti opasno.

– Mi smo kao udruga građana Riječki val prije više od deset godina organizirali jednu javnu tribinu pod naslovom »Izlaz iz prosječnosti« i podnaslovom »Do društva znanja preko ekonomije znanja« tj. put do pametnoga grada ide preko pametnoga gospodarstva, poduzetnici i poduzetništvo su začetnici modernih gradova, pa preko pametnih građana gdje je obrazovanje od vrtića do kraja života imperativ, onda slijedi pametno upravljanje, a to je prije svega uključivost i društvena odgovornost. Dalje slijedi pametna infrastruktura koja uključuje i digitalnu, pa pametni okoliš gdje je cilj očuvanje prirodnih resursa i održivost da bi to sve na kraju rezultiralo pametnim življenjem što uključuje kvalitetno obrazovanje, zdravstvo, kulturu, nisku stopu siromaštva i rizika od siromaštva te kvalitetnu starost, kaže Popović.

– Treba razlikovati koncept pametnog i digitalnog grada. Pametan grad je svakako digitalan, ali digitalan grad ne mora biti pametan. Želim reći da tehnologija nije svemoguća i da nije čarobni štapić koji će riješiti sve naše probleme. Tehnologija treba služiti ljudima, a ne obratno. Pametan grad je onaj koji služi ljudima i stvara vrijednosti za njih te onaj koji je društveno odgovoran i dugoročno održiv, zaključuje Popović.

Smartica Rijeka je među 3 grada koji imaju A1 rješenje pametne digitalne kartice, odnosno aplikacije – Smartice. Mobilna aplikacija Smartica omogućava putnicima s pametnim telefonima pristup i korištenje aplikacije za kupnju, aktivaciju, prijavu prilikom presjedanja i validaciju digitalnih putnih karata u javnom gradskom prijevozu. Smartica će postati standard u plaćanju u gradskom prijevozu jer predstavlja prvi korak prema mogućnosti uvođenja integriranog prijevoza putnika (bus/tramvaj + vlak/trajekt) kao i drugih usluga grada poput smart parkinga. Ima priliku širenja i u područje »smart city usluga« gdje bi predstavljala jedno mjesto za sve usluge grada kao i marketinšku platformu za lokalnu ponudu. Uz mogućnost višejezičnosti i drugih oblika naplate, otvorena je i za inozemna tržišta. Smartica koristi inovativni koncept distribuiranog računarstva u obliku tzv. Cloud edgea, odnosno koristi novu tehnološku paradigmu kako bi iskoristila činjenicu da se računalna snaga nalazi u džepovima putnika. Aplikacija je trenutačno prisutna u gradovima Rijeci, Osijeku i Zadru. Pametan parking

Županija na putu prema »pametnoj regiji« u prostornom planiranju

Pametno je u pravilu »in«, pametno je »cool«. Ipak, olako korištenje navedenih sintagmi pametan grad i pametna regija često zamagljuje ogromne izazove na putu neke regije da postane pametna, a da njezino stanovništvo doista predstavlja pametno društvo.

Kako neku regiju možemo učiniti pametnijom, a njezinim stanovnicima omogućiti profesionalni napredak i ugodan život? Je li dovoljno okružiti se računalnim programerima, fokusirati poslovne aktivnosti oko informacijskih tehnologija ili omogućiti građanima učinkovite digitalne usluge? Jednostavan i jednoznačan odgovor ne postoji, objašnjava nam Adam Butigan, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije.

Pamet neke regije očituje se u njezinu kapacitetu da koristi vlastiti ljudski, financijski i strukturni kapital, odnosno uključi veći broj različitih aktera u proces inovacije. Adekvatno korištenje komparativnih prednosti i potencijala neke regije predstavlja temelj pametne specijalizacije, transformacijske agende za novo desetljeće koju potiče Europska unija. Razvijena je aplikacija Urbanistička identifikacija koja u samo nekoliko sekundi omogućava pristup kvalitetnoj i točnoj informaciji s popisom prostornih planova i pratećim kartografskim prikazima za odabranu lokaciju u prostoru. Navedena aplikacija omogućila je djelatnicima županijskog upravnog odjela podršku u postupku izdavanja akata prostornog uređenja, čime je njihov svakodnevni rad olakšan, a vrijeme utrošeno za rad značajno skraćeno.

U okviru spomenutog plana stjecanje znanja i vještina te njihovo prenošenje u svakodnevnu praksu dolazi u različitim formama i oblicima te postaje sve važniji aspekt razvoja neke regije. U tom smislu, osobito je važan doprinos lokalnih sveučilišta. – Pametnu regiju možemo definirati kao regiju koja rješava konkretne izazove i probleme mudrim korištenjem novih tehnologija, učinkovitijom organizacijom poslovnih procesa ili donošenjem kvalitetnih dugoročnih odluka. U takvoj regiji svi društveni partneri moraju raditi i učiti zajedno; odnosno ne postoji tijelo ili institucija koja svojim djelovanjem ne može doprinijeti na izazovnom putu neke regije da postane pametna, kaže Butigan.

Rijeka na putu pametne održivosti

Zahvaljujući vlastitom razvoju ICT usluga i rješenja, A1 Hrvatska u poziciji je pružiti gradovima i općinama ubrzanu digitalizaciju, primjenu IoT rješenja i konzultacije kako bi stanovnicima omogućili ugodniji i jednostavniji život, ali i poslovanje. – U kompaniji radimo na razvoju različitih pametnih rješenja na NB-IoT mreži za kojima potreba na našem tržištu eksponencijalno raste. Zahvaljujući nacionalnoj pokrivenosti A1 NB-IoT mrežom, imamo podlogu za izradu naprednih usluga i rješenja poput pametnih brojila, parkinga, rasvjete, mjerenja kvalitete zraka i druge senzorike, a izrađujemo i rješenja prema specifičnim potrebama i zahtjevima korisnika, pojasnio je Ivan Gabrić, glavni direktor za poslovne korisnike A1 Hrvatska. Dodaje da kao društveno odgovorna kompanija kojoj je održivo poslovanje jedna od glavnih strateških odrednica, kompanija donosi niz održivih, zelenih rješenja temeljenih na IoT tehnologiji. Posljednji primjer su napredni spremnici za otpad koje na domaće tržište donose u suradnji s partnerom, tvrtkom Interseroh.

Prvi model namijenjen je vanjskim prostorima i omogućuje prešanje otpada povećavajući kapacitet spremnika do 10 puta. Uz napajanje solarnom energijom, energetski je samoodrživ. Opremljen je senzorom napunjenosti i opremom za komuniciranje s cloud platformom u realnom vremenu. Upravo su u Rijeci postavljeni prvi takvi najmoderniji pametni spremnici u Hrvatskoj.

Ekvivalent mu je drugi model namijenjen unutarnjim prostorima. Također, opremljen je prešom, senzorima statusa i sustavom za povezivanje i slanje informacija. Odlaganje otpada u spremnik je beskontaktno, odnosno otvara se na senzor pokreta. Treći model također je namijenjen zatvorenim prostorima. Naziv pametnog spremnika stekao je zahvaljujući primjeni umjetne inteligencije koja senzorima i kamerama prepoznaje vrstu otpada te je automatski razdvaja u odgovarajući spremnik. Osim toga, principom strojnog učenja prilikom svakog prepoznavanja vrste otpada uči, nadopunjuje bazu znanja i dijeli s ostalim spremnicima u sustavu. Opremljen je s četiri unutarnja spremnika koji se mogu prilagođavati za različite vrste otpada prema potrebama korisnika kao i prešom za povećanje kapaciteta.

Sve o pametnim gradovima: www.pametnarjesenja.hr

NL/NATIVE

Tekst je nastao u suradnji s A1 Hrvatska