Foto Marko Gracin
Produbljenje Kostrenskog pristaništa kontejnerskog terminala na Brajdici u duljini od 100 metara presudno je za poslovanje Jadranskih vrata d.d. Investicija je vrijedna 17,4 milijuna eura. Sljedeći tjedan AGCT će preći 300.000 TEU, što predstavlja novi i značajni rekord. Rast tereta na željeznici ključni je pokretač razvoja jer 70 posto ukupnog tereta dolazi s tržišta izvan Hrvatske
povezane vijesti
Promet kontejnera na terminalu Brajdica kojim upravlja tvrtka Jadranska vrata(AGCT) ove će godine po prvi put u povijesti premašiti brojku od 300 tisuća TEU-a(ekvivalent dvadesetstopnog kontejnera, op.a.), čime će terminal i službeno prijeći iz kategorije manjih kontejnerskih terminala u kategoriju terminala srednje veličine, najavio je Emmanuel Papagiannakis, direktor AGCT-a na konferenciji za novinare u povodu početka radova na bušenju podmorskih pilota, u sklopu projekta povećanja dubine mora uz operatIvnu obalu terminala koju je održao zajedno s ravnateljem Lučke uprave Rijeka, Denisom Vukorepom.
Rekord se obara idućeg tjedna
– Sljedeći tjedan AGCT će preći 300.000 TEU, što predstavlja novi i značajni rekord. Rast tereta na željeznici ključni je pokretač razvoja jer 70 posto ukupnog tereta dolazi s tržišta izvan Hrvatske, iz središnje i jugoistočne Europe. Nastaviti ćemo sa razvojem luke i intermodalnih servisa radujući se nastavku kontinuiranog rasta riječke luke, rekao je Papagiannakis.
Radovi na terminalu odvijaju se u sklopu projekta pod nazivom “Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – produbljenje južnog veza AGCT (POR2CORE-AGCT dredging)”, vrijednom 17,4 milijuna eura, od čega je 20 posto osigurano iz Instrumenta za povezivanje Europe(CEF), dok je ostatak sredstava osigurala Lučka uprava Rijeka koja je investitor projekta.
Ugovor za izvođenje radova potpisan je s talijanskom tvrtkom Nuova Co.Ed.Mar, u lipnju ove godine, a obuhvaća produbljenje morskog dna u duljini od sto metara, uz obalni zid južnog veza na Brajdici, čime će dubina mora uz obalu biti izjednačena na gotovo 14 metara, duž 428 metara operativne obale na kontejnerskom terminalu.
To će omogućiti privez velikih kontejnerskih brodova, nosivosti 15 tisuća TEU-a u punoj duljini uz obalu, kao i manipulaciju kontejnerima po cijeloj duljini broda, što sada nije moguće jer se brodovi te veličine pramcem vežu uz plutaču na jugoistočnoj strani terminala pa je zahvat kontejnerskim dizalicama(mostovima), onemogućen na prvih nekoliko redova kontejnera.
– Produbljenje Kostrenskog pristaništa kontejnerskog terminala na Brajdici u duljini od 100 metara presudno je za poslovanje Jadranskih vrata d.d., budući da posljednjih godina svjedočimo porastu veličine kontejnerskih brodova koji pristaju u riječkoj luci.
Servisi s Dalekog istoka
Servis 2M alijance dolazi u Rijeku sa brodovima kapaciteta 15.000 TEU-a, dok kod servisa s Dalekog Istoka kojeg održavaju brodari Ocean Alliance-a kapacitet brodova doseže 10.000 TEU. Većina novogradnji u sljedeće dvije godine ima kapacitet između 18 i 24 tisuće TEU-a. Veći brodovi uposleni na pomorskim rutama između Azije i Mediterana te Azije i Jadrana, smanjili su trošak prijevoza kontejnera na razinu onog za Sjevernu Europu, stoga možemo zaključiti da su planovi brodara dugoročni. Na nama je da osiguramo mogućnost priveza i rada na većim brodovima, kako bi AGCT ostao ulaz za kontejnerski promet u Jadranu, rekao je Papagiannakis.
Ravnatelj Lučke uprave Denis Vukorepa istaknuo je kako će radovi potrajati do pred kraj iduće godine, a samo produbljivanje morskog dna započet će nakon što se obalni zid zaštiti postavljanjem pilota koje je u tijeku.
– Ovim projektom zatvaramo jedno financijsko razdoblje, što se tiče sufinanciranja projekata iz Instrumenta za povezivanje Europe, tijekom kojeg smo iskoristili ovu mogućnost sufinanciranja za sedam projekata, u ukupnom iznosu od 135 milijuna eura, od nove obale u bazenu Raša, preko lučkog bazena Rijeka, novog Port community sustava i intermodalnih terminala na Zagrebačkoj obali i Brajdici, preko ovog projekta produbljivanja morskog dna, do Bazena Bakar. Nastavit ćemo s ulganjima i potporom u podizanju razine kvalitete usluge i povećanju volumena prometa na kontejnerskom terminalu i u narednim godinama, rekao je Vukorepa.
Direktor AGCT-a Papagiannnakis je podsjetio kako je u planu dodatni projekt produbljenja morskog dna na Brajdici, na dubinu od 16,5 metara, cijelom duljinom od 430 metara Kostrenskog pristaništa,, čime će biti omogućen prihvat brodova sljedeće generacije. Na pitanje novinara o nabavci novih kontejnerskih mostova, većih dimenzija koji će omogućiti servisiranje velikih brodova u punoj širini, odgovorio je kako su pripreme za to u tijeku.
– Ovaj projekt Lučke uprave podržat ćemo nabavkom dodatnih kontejnerskih mostova za prekrcaj kontejnera s brodova. isporuku novih kontejnerskih mostova očekujemo u roku od 18 mjeseci, rekao je Papagiannakis.
