RIJEKA – Redoviti profesor u trajnom zvanju Sveučilišta u Rijeci Jože Perić preminuo je u 70. godini života, a akademska zajednica, kao i studenti, pamtit će ga kao bivšeg dekana Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, ali i kao dugogodišnjeg obnašatelja niza funkcija u samoj upravi Sveučilišta, gdje je u nekoliko mandata imao funkciju prorektora za financije, kao i prorektora za poslovanje te u konačnici i pomoćnika rektora za financije.

Međutim, prof. dr. Perić nije bio samo istaknuti član akademske zajednice i znanstvenik, već je tijekom svoje profesionalne karijere obavljao niz odgovornih gospodarskih funkcija, među ostalima i u Riječkoj banci gdje je četiri godine bio savjetnik generalnog direktora i direktora bančinog poduzeća te je vodio poslove stečajeva i pretvorbe, odnosno privatizacije. Tvorac je modela po kojem je Riječka banka kreditirala u procesu pretvorbe sve zaposlenike kao male dioničare, a u jednom od razgovora za naš list kazao je da je na jednak način pretvoren i Novi list, u kojem je bio prvi predsjednik Nadzornog odbora naše kuće kao dioničkog društva. Bio je i predsjednik Nadzornog odbora Privredne banke, direktor podružnice Partner banke te generalni direktor Mesokombinata.

Prorektor za financije

Za sebe je govorio da je Goranin vezan za Gorski kotar i svoje Mrzle Vodice, ali i za more, naročito otok Pašman. Od 1974. godine bio je stalno angažiran u različitim odnosima, na Ekonomskom i Hotelijerskom fakultetu, na kojem je u stalnom radnom odnosu od 1994. godine. Posebno važnim smatrao je svoj doprinos kao prorektora za financije u vrijeme pripreme i početka izgradnje Kampusa. Dodatno, osmislio je prvi put u Hrvatskoj pojavu sveučilišta na tržištu kapitala i, također prvi put u Hrvatskoj, rješenje stambenih problema zaposlenika Sveučilišta u Rijeci.

Kao dekan Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu bitno je pridonio rezultatima kao što su smanjivanje broja studenata, zapošljavanje novih djelatnika, posebno mladih asistenata na teret vlastitih sredstava Fakulteta, inoviranje programa studija s reafirmacijom prakse te veliko otvaranje prema inozemstvu.

Kao prorektor za poslovanje radio je od 2014. i doprinosio financijskom i organizacijskom konsolidiranju, a veliko iskustvo i aktualno razumijevanje procesa u financijskom sektoru izvrsno je koristio i na razini poslovanja i razvoja Sveučilišta. Objavio je više od 76 znanstvenih i stručnih radova te 41 stručnu studiju te se višekratno usavršavao u zemlji i inozemstvu.

Prvi je u Hrvatskoj otvorio dvije nove teme i područja istraživanja; područje partnerstva javnog, privatnog i civilnog sektora te područje klimatskih promjena u kontekstu ekonomskog razumijevanja, osobito u turizmu. Aktivno je djelovao i kao volonter te je jedna od njegovih ideja bila institucijska organiziranost volonterskih aktivnosti.

Zahvalnica studenata

– Izvjesno je da velik broj naših nastavnika i studenata aktivno sudjeluje u humanitarnom i volonterskom radu. Na Sveučilištu u Rijeci nemamo institucijsku organiziranost takvih aktivnosti. Pritom iskreno vjerujem da ne treba posebno obrazlagati ovu dimenziju obrazovanja i odgoja mladih ljudi – prvenstveno naših studenata, s naglaskom na solidarnost, zajedništvo, pomoć slabijima i nezaštićenima, naročito bolesnim i nezbrinutim osobama, kazao je prof. dr. Perić prije tri godine za naš list.

Isticao se kao član Hrvatskog društva ekonomista, dopredsjednik karate kluba Croatia Rijeka te je dobitnik više priznanja, od kojih mu je najdraža bila zahvalnica studenata Fakulteta za podršku aktivnostima i interesima studenata. Bio je i član Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, kao i savjetnik ministra znanosti i tehnologije. U njegovom podužem popisu znanstvenih i stručnih projekata vidljiva je suradnja s lokalnom zajednicom jer je vodio stručne projekte Grada Rijeke, Grada Opatije, kao i Lučke uprave Rijeka, Primorsko-goranske županije te niza drugih gospodarskih subjekata.

Ljubav prema rukometu

Rijeka je ostala bez još jednog svojevremeno poznatog imena ovdašnje sportske, gospodarske, sveučilišne te političke scene nekih davnih godina koje se protežu u bivšu Jugoslaviju. U svoje je vrijeme morao birati između dvije ljubavi, sporta, konkretno rukometa, i znanosti, bio je, naime, rukometni sudac koji je mnogo obećavao. Dijeleći rukometnu pravdu međutim nije mogao udovoljavati svim obavezama, posvetio se znanstvenom radu, bio je cijenjeni sveučilišni profesor. No, nije zaboravio na svoju ljubav prema rukometu, pomagao mu je koliko je god mogao u onim danima kada više nije bio aktivan u ovom sportu, već je zauzimao visoke pozicije na riječkom Sveučilištu i kada je bio jedan od najistaknutijih riječkih privrednika.ž