Već sutra u Saboru

Europska unija našla način kako naći milijarde za “instrument za oporavak”. Odlučili su povisiti članarinu

Jagoda Marić

Foto REUTERS

Foto REUTERS

Iako je sada gornja granica uplate pojedinih zemalja definirana na 1,2 posto BND-a Marić kaže da Hrvatska dosad nije prešla granicu od jedan posto...



ZAGREB – Vijeće EU-a, odnosno čelnici zemalja članica odlučili su povećati gornju granicu uplata zemalja članica u europski proračun kako bi se među ostalima financirao i instrument za oporavak, odnosno zajam od 750 milijardi eura, ali taj će dogovor stupiti na snagu tek kad ga usvoje sve članice.


Među prvima bi to trebao, već u srijedu učiniti Hrvatski sabor, a potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da je to prilika i da se hrvatska javnost pobliže upozna sa sustavom vlastitih sredstava EU-a, odnosno s prihodnom stranom EU-ovog proračuna.


Europsko vijeće tako predlaže da se gornja granica uplate članica EU-a podigne sa sadašnjih 1,2 na 1,4 posto bruto nacionalnog dohotka (BND), te za dodatnih 0,6 posto BND-a iz čega bi se financirao instrument za oporavak




– Ovih dodatnih 0,6 posto isključivo je vezano za odluku EU-a da se uslijed borbe protiv pandemije COVID-19, prije svega u kontekstu gospodarstva, ali i zdravstvenih aspekata, ovlasti Europsku komisiju da na međunarodnim tržištima kapitala i međunarodnim financijskim tržištima, digne kredit od 750 milijardi eura, koji će se naravno isplaćivati sukladno dugoročnim uvjetima i okolnostima koje će se ispregovarati, pojasnio je Marić.


Iako je sada gornja granica uplate pojedinih zemalja definirana na 1,2 posto BND-a Marić kaže da Hrvatska dosad nije prešla granicu od jedan posto, a sve je godine u hrvatskom proračunu planirano 4,23 milijarde kuna za uplatu u europski proračun.


Uz to uvodi se novi izvor vlastitih sredstava za proračun EU-a, a to je nereciklirana plastika, ali to nije, pojasnio je ministar Marić, nikakva nova pristojba ili porez koji bi izravno trebali plaćati građani, nego je riječ o novoj kategoriji prihoda proračuna EU-a koja se temelji na statističkim podacima o količinama nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada. Uz to postoji mogućnost uvođenja dodatnih izvora prihoda, temeljenih na digitalnoj pristojbi, emisiji ugljika, porezu na financijske transakcije, te prihoda od prodaje na dražbi u okviru europskog sustava trgovanja emisijama.