John Campbell / Screenshot HRT
Imali smo sreće s ovom pandemijom. Ovaj je virus mogao biti zarazan kao ospice. Mogao se tako brzo širiti. Također je mogao biti ubojit kao ebola. Ili MERS, koji ubija 50% zaraženih. Čovječanstvo je dobro prošlo i iz toga moramo nešto naučiti
povezane vijesti
John Campbell, neovisni medicinski analitičar, profesor iz Carlisla na sjeveru Engleske, koji je posljednjih mjeseci svakodnevno na svom Youtube kanalu, ali i u medijima educirao i informirao o pandemiji, dao je intervju za emisiju HTV-a Agenda: Svijet.
Kolektivni imunitet steći ćemo po njemu tek u ožujku ili travnju, a s ovom pandemijom imali smo, kako kaže, sreće. Kaže i kako ljudi moraju promijeniti način na koji kontaktiraju sa životinjama. Između ostalog, detaljno je opisao i kako funkcionira cjepivo protiv Covida-19.
Vaša zemlja prva je na zapadu počela postupak cijepljenja protiv SARS-Cov-2, kako prema vašem mišljenju protječu prvi dani cijepljenja?
– Da, cijepljenje je upravo počelo. Cijepilo se nekoliko tisuća ljudi. Za sada ide poprilično dobro. Postupak odobravanja završen je potkraj studenoga, no važno je znati da su regulatori u UK neko vrijeme pratili cjepivo. Prije nego što u bolnici damo lijek, uvijek se raspitamo o alergijama. Prošli su sve uobičajene korake. Znači, sve akreditacije, sve sigurnosne provjere, sve je isto kao i sa svakim običnim cjepivom ili lijekom. Samo je sve obavljeno u kraćem roku. Cjepivo je Pfizer-BioNTechovo. Znate da je to cjepivo mRNK. To je prvo cjepivo takve vrste u povijesti. Čini se da za sada ide jako dobro. Uglavnom su ga dobili ljudi u bolnicama, stariji ljudi i ljudi s komorbiditetima. Počinjemo cijepiti i bolničko osoblje da može normalno raditi. Očekujemo još nekoliko milijuna doza cjepiva 2020. Sljedeći tjedan očekujemo još milijun doza te četiri ili pet milijuna doza do kraja godine. To znači da možemo cijepiti četiri ili pet milijuna ljudi ove godine. Trebamo dvije doze. U novoj godini očekujemo još milijune doza, ukupno 40 milijuna doza. Znači, sada možemo cijepiti četiri ili pet milijuna ljudi, a onda kada stigne nova pošiljka ti ljudi mogu dobiti drugu dozu. Moramo shvatiti da to još neko vrijeme neće utjecati na ponašanje. Još nam je potrebna higijena, fizičko distanciranje, maske, dobra ventilacija zgrada. Sve se te mjere moraju nastaviti. Još nećemo osjetiti kolektivni imunitet. To će se dogoditi tek u ožujku ili travnju. Čak ćemo se i tada morati pridržavati svih tih mjera dok ne postignemo dobru procijepljenost. Idealno bi trebalo cijepiti 70% ili 80% stanovništva. Ovaj tjedan vlada veliki optimizam. Ljudi su sretni i laknulo im je. Opasnost je da bi se ljudi mogli opustiti. Moramo prebroditi zimu. Ova zima je kritična.
Stigle su ipak i informacije o nekoliko slučajeva alergijskih reakcija kod cijepljenih, je li to bilo očekivano, jesu li to pojave koje se događaju inače kod cijepljenja i drugih medicinskih postupaka?
– Da, 30 godina učim sestre kako cijepiti ljude. I kako intravenozno davati lijekove. Ovo obrađujemo u svakoj lekciji. Prirodu alergija. Prije nego što u bolnici damo lijek, uvijek se raspitamo o alergijama. Identificiramo osobu, datum rođenja i pitamo o alergijama. Svaki put. U bolnicama to uvijek tako radimo. Ne začuđuje me činjenica da je dvoje ljudi od nekoliko tisuća ljudi prvoga dana imalo alergijsku reakciju. Dvoje ljudi koje je imalo reakcije, takozvane anafilaktoidne reakcije, to je dvoje ljudi znalo da su alergični. Znali su da su visokorizični. Ali svejedno su se htjeli cijepiti jer su znali da su i zbog radnog mjesta u rizičnoj skupini. Radi se o medicinskim sestrama, one su u rizičnoj skupini. Dakle, dvoje ljudi s predispozicijama na alergije na nekoliko tisuća doza, to me nimalo ne začuđuje. Oni bi imali reakciju i na cjepivo protiv gripe. A zato i prva cijepljenja provodimo u bolnicama, da pažljivo pratimo pacijente, kaže John Campbell za HRT.
Još je dosta ljudi skeptično, čak su i otvoreno protiv cijepljenja. Kažu da je sve bilo prebrzo, da nije dovoljno provjereno. Da je tehnologija neispitana. Spomenuli ste da je riječ o primjeni najnovijeg postupka izrade cjepiva takozvanom glasničkom ribonukleinskom kiselinom, što je to zapravo?
– To je potpuno nova tehnika. Znači, imamo mRNK, glasničku ribonukleinsku kiselinu. Dolazi u masnoj globuli mikroskopske veličine. To se ubrizga u ruku. Dio odlazi u mišiće ruke, izravno u stanice mišića. Ostalo dolazi u limfne čvorove ispod ruke, tj. u posebne stanice za imunitet. Kada uđe u stanice mišića u ruci ili u posebne stanice koje predočuju antigene, RNK je recept za bjelančevine. RNK će početi djelovati i proizvest će bjelančevinu koja je istoga oblika kao i bjelančevine u šiljcima SARS-CoV-2. Dakle, to se događa na površini stanica, stanica mišića u ruci ili stanica u limfnim čvorovima. Onda nastupaju T-stanice, T-limfociti. Prepoznat će to i pokrenuti imunosni odgovor. Proizvodit će T-stanice, koje mogu ubiti stanice koje sadržavaju virus. A slat će poruke i stanicama koje se zovu B-stanice, koje će proizvoditi antitijela. Tako to funkcionira. Tehnologija je nova. Ne ubrizgavamo sam antigen, nego recept za antigen. Znači, ne dam vam gotov obrok, nego kuharicu i kažem: Kuhaj si sam, evo ti recept.
Vi ste od početka pandemije jako puno napravili i putem svog kanala na Youtubeu i drugdje kako biste educirali i informirali javnost. Što mislite, što bi, jednog dana kada ovo bude iza nas, čovječanstvo trebalo izvući kao pouku iz ove pandemije?
– Toliko toga! Morate zapamtiti jedno. Imali smo sreće s ovom pandemijom. Ovaj je virus mogao biti zarazan kao ospice. Mogao se tako brzo širiti. Također je mogao biti ubojit kao ebola. Ili MERS, koji ubija 50% zaraženih. Čovječanstvo je dobro prošlo i iz toga moramo nešto naučiti. Moramo biti spremni za novu pandemiju. Postoje milijarde virusa. A ako ljudi nastave kontaktirati sa životinjama, pandemija će doći. Mislim da je to prva lekcija. Ljudi moraju promijeniti način na koji komuniciraju sa životinjama, da ne bude zoonotskih bolesti. Tehnologija za novi virus mora biti spremna pa da cjepivo napravimo još brže. No vidimo i što može biti ako ljudi surađuju, ako su motivirani, ako u problem ulože resurse. Možemo riješiti te probleme. U tome ima velike nade. Ako to naučimo, čovječanstvo će se održati milijunima godina, inače nećemo još dugo. Jako dobro pitanje!