LONDON – Britanski regulator za lijekove preporučio je da osobe koje su ranije imale značajne alergijske reakcije ne prime cjepivo Pfizera i BioNTecha protiv covida-19 nakon dva izvještaja o anafilaksiji i jednog o mogućoj alergijskoj reakciji od početka masovnog cijepljenja u UK.

Anafilaksija može uzrokovati oticanje grla, poteškoće s disanjem i otežano gutanje, navodi Američka akademija za alergije, astmu i imunologiju.

Anafilaksija je pretjerana reakcija imunološkog sustava, a britanska Nacionalna zdravstvena služba opisuje je kao ozbiljnu reakciju i ponekad opasnu po život.

Počevši od starijih osoba i radnika na prvim linijama obrane protiv koronavirusa, Velika Britanija započela je u utorak masovno cijepljenje stanovništva, kao dio globalnog pokreta koji predstavlja jedan od najvećih logističkih izazova u mirnodopskoj povijesti.

Tko se ne bi trebao cijepiti? 

Britanski regulator za lijekove prvo je objavio da se svaka osoba koja je imala značajnu alergijsku reakciju na lijek ili hranu ne smije cijepiti Pfizer/BioNTechovim cjepivom za covid-19.

Kasnije u srijedu, britanski regulator objavio je da se nitko s poviješću anafilaksije na cjepivo, lijekove ili hranu ne bi trebao cijepiti tim cjepivom.

Pfizer je izuzeo osobe s poviješću značajnih reakcija na cjepiva i/ili komponente cjepiva iz završnih faza ispitivanja.

Očekuje se da će američki regulatori razmotriti hitno odobrenje cjepiva Pfizera ubrzo nakon sastanka sa savjetnicima u četvrtak.

Moncef Slaoui, koji predvodi napore američke vlade za razvoj cjepiva, rekao je u srijedu da se nada da će se alergijske reakcije u Britaniji razmotriti u američkom postupku odobrenja tog cjepiva i da se osobe s poviješću ozbiljnih alergijskih reakcija ne bi trebale cijepiti dok se ne sazna više informacija o cjepivu.

Što kažu liječnici?

Neki pozdravljaju oprez britanskih regulatora, dok drugi tvrde da široka ograničenja nisu opravdana dostupnim dokazima.

“Za opću populaciju, to ne znači da bi trebali biti zabrinuti zbog cijepljenja”, rekao je Stephen Evans, profesor farmakoepidemiologije u Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu.

No kaže da bi bilo mudro da “svatko tko je imao tako ozbiljnu alergijsku reakciju da uz sebe mora imati EpiPen, odgodi cijepljenje dok se ne razjasni razlog alergijske reakcije”.

Virolog klinike Mayo, Gregory Poland, koji je savjetovao američke regulatore, opisao je britansku ranu reakciju “pretjeranom” i naveo da prva preporuka vezana uz alergije na hranu “nema nikakve veze s ovim”.

“Ja bih rekao: ‘Ako ste imali anafilaktičke reakcije na cjepiva, želimo znati za to kako bismo bili posebno oprezni'”, rekao je Poland. “To ne znači da vas ne bih cijepio. No učinio bih to u kontroliranijem okruženju.”

Peter Openshaw, profesor eksperimentalne medicine s londonskog Imperial Collegea, pohvalio je reakciju britanskog regulatora.

“Činjenica da smo vrlo brzo saznali o te dvije alergijske reakcije i da je regulator izdao preporuke iz mjera opreza, pokazuje da sustav nadzora dobro funkcionira”, rekao je Openshaw.

Mittchell Grayson, voditelj odjela za alergije i imunologiju u Nacionalnoj dječjoj bolnici u Ohiu, izrazio je zabrinutost da će ovaj slučaj odvratiti ljude od cijepljenja. “Brine me da će cijeli slučaj dovesti do toga da se milijuni neće htjeti cijepiti zbog onoga što su čuli”, rekao je Grayson.

Koliko su česte alergije?

“U UK je 2012. bilo oko sedam bolničkih prijama na 100.000 ljudi zbog ozbiljnih alergija. To je uključivalo različite okidače poput hrane, lijekova i uboda insekata”, rekla je Louisa James, stručnjakinja za imunologiju s londonskog Sveučilišta Queen Mary.

Smrtni slučajevi su i dalje rijetki i nisu se povećali unatoč porastu bolničkih prijama u brojnim zemljama, piše Reuters.