RIJEKA – Prvih šestero pacijenata Kliničkog bolničkog centra Rijeka jučer je premješteno iz COVID-jedinice na Klinici za maksilofacijalnu kirurgiju na Sušaku u nove COVID-prostore na Klinici za ginekologiju i porodništvo koja raspolaže sa 70 kreveta za pacijente s težim oblicima COVID-19. Klinika za maksilofacijalnu kirurgiju tako je postala odjel za pacijente koji su primarno kirurški pacijenti, ali su ujedno i COVID-pozitivni dok će novi COVID-odjel u riječkom rodilištu primati pacijente kojima je potrebna postintenzivna medicinska skrb, a u slučaju popunjavanja Centralnog respiracijskog centra koji je smješten u susjednoj zgradi Klinike za neurologiju, primat će i one najteže koji zahtijevaju liječenje na respiratoru.

Postintenzivna njega

U premještanju pacijenata sa Sušaka jučer su sudjelovali koordinatori i voditelji respiracijskog centra koji su od jutra u zaštitnim odijelima pratili svakog pojedinog pacijenta u sanitetskom vozilu od sušačkog do riječkog lokaliteta.

Predstojnik Klinike za anesteziologiju i intenzivno liječenje prof. dr. Alen Protić i glavni tehničar ove klinike Josip Brusić osobno su u sanitetskom vozilu pratili pacijente kojima je potrebna pomoć u disanju i nadzor vitalnih funkcija do novih prosotra u riječkom rodilištu.

– Klinika za ginekologiju je poluintenzivna jednica za COVID koju vodi interdisciplinarni tim sastavljen od pulmologa i anesteziologa. Pacijenti koje selimo su granični bolesnici koji će možda zahtijevati respirator i ne mogu ostati ovdje. S druge strane, odjel koji smo otvorili na Klinici za ginekologiju služit će i kao postintenzivna njega za pacijente koji su odvojeni od respiratora. Dosad smo ih kroz 24 sata održavali u centralnom respiracijskom centru, no nakon toga potrebna im je postintenzivna njega koju ne mogu dobiti na odjelu koji ne može pratiti takvu skrb te se znalo događati da se pacijenti ponovo uruše. Drugim riječima, anesteziolozi i intenzivisti iz glavnog respiracijskog centra pacijente ponovo predaju anesteziolozima i pulmolozima. To je mekani prijelaz prema odjelu i u konačnici – prema otpustu kući, objašnjava Protić.

U Klinici za ginekologiju koja je u potpunosti infrastrukturno odvojena od ostatka klinike i ne-COVID pacijenata, osiguran je dovod kisika za sve postelje, ali i pet respiratora u slučaju da se središnji respiracijski centar do kraja popuni. Glavni respiracijski centar u Klinici za neurologiju trenutno raspolaže s 22 respiratora.

– Ako nam se glavni centar popuni 23. pacijent ići će na novi odjel koji će tako postati intenzivna njega te ćemo imati dvije razine skrbi, kaže Protić.

Iako je potpuno jasno da se sadašnja brojčana situacija s pacijentima koji su zbog COVID-19 hospitalizirani u riječkoj bolnici ne može usporediti s proljetnim valom, na pitanje o generalnom stanju hospitaliziranih u ovom trenutku, predstojnik Klinike za anesteziologiju i intenzivno liječenje kaže da je situacija bitno različita.

Dobri odnosi

– Recimo da smo na proljeće imali generalnu probu, a ovo što se sad događa, događa se za ozbiljno, ovo je ozbiljan rat. Ako ćemo korisiti ratnu terminologiju, onda se rov pomiče i kopa se novi svakih tjedan dana. Cijeli sustav zahvaljujući vođenju našeg ravnatelja prof. dr. Alena Ružića i voditeljice Objedinjenog hitnog bolničkog prijema dr. Martine Pavletić skladno funkcionira, a on se s vrlo dobrim interdiscipliarnim i kolegijalnim odnosima pokriva na svaki način. Mi smo u neprestanoj komunikaciji, od jutra do navečer, opisuje Protić.

Prosječna dob pacijenata koji nažalost izgube bitku s COVID-19 u riječkoj je bolnici trenutačno 70 godina. Protić upozorava da liječenje na respiratoru i teški oblici bolesti nisu samo klinička slika osoba starijih od 65 godina.
– Trenutačno imamo dvoje vrlo kritičnih bolesnika, jedan je u dobi od 46, a drugi od 48 godina. Dakle dob se značajno spušta, ispod 60 godina, ali i ispod 50 godina. Na sreću, još uvijek ih nema puno, ali se počinju javljati i bojimo se da će takvi slučajevi biti sve češći, upozorava Protić.

Dr. Alen Protić / Foto: V. KARUZA

Pomoć studenata

U COVID-jednicama radi se u 12-satnim smjenama, a timovima odnedavno pomažu i studenti koji volontiraju u bolnici radeći s COVID- bolesnicima.

– Uglavnom nam pomažu studenti medicine, a tu je dio studenata sanitarnog inženjerstva. U ovaj ih je program uključeno 76 i koliko znamo u ovom trenutku u bolnici ih pomaže njih 55 i uključeni su u radne procese. Edukacijski proces još traje i polako se uhodavaju, no naša ideja da dobiju kvalitetnu kliničku praksu koja će im biti priznata u nastavi, a druga ideja je da ih izučimo vještinama medicinskih tehničara koji su u ovom trenutku svugdje u svijetu najslabija te očekujemo da nam iza Nove godine oni pomognu upravo u tom smislu jer tada očekujemo dodatne probleme pa i kolaps sustava kad je riječ o medicinskim tehničarima.

Tu se nadamo da će upravo educirani studenti dati svoj doprinos jer su izvanredno motivirani, entuzijastični i unose novu energiju među nas, kaže Protić. Studenti koji pomažu studenti su koji već imaju kliničke predmete, dakle radi se o polaznicima četvrte, pete i šeste godine te im je ovo, bez sumnje, vrlo korisna praksa za buduće karijere.