ZAGREB – Vlada je jučer dala odobrenje Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te trgovačkom društvu Državne nekretnine da zakupnike i korisnike poslovnih prostora u državnom vlasništvu oslobodi obveze plaćanja zakupnine i naknade za korištenje poslovnih prostora u cijelosti za razdoblje u kojem im je bio obustavljen rad i djelatnost. Kako je objasnio resorni ministar Darko Horvat, to je pomoć poduzetnicima kojima je rad zabranjen odlukama Stožera, a sve kako bi se održala gospodarska aktivnost i zaposlenost. Uz to, poduzetnicima kojima nije obustavljen rad, ali su im prihodi pali za više od 60 posto, od 1. prosinca ove godine bit će u istom postotku smanjena i zakupnina ili najamnina, ali uvjet je da zadrže isti broj radnika, osim onih koji su sami dali ili su skrivili otkaz.

Ministar Horvat je podsjetio i da je Vlada odlukom o otpisu potraživanja po računima za poslovne prostore u državnom vlasništvu od 2. srpnja ove godine poduzetnicima već otpisala račune za travanj i svibanj ove godine u iznosu nešto malo većem od 5,8 milijuna kuna. Ova je odluka zapravo jedan od načina na koji Vlada provodi svoju mjeru pomoći onima kojima je zabranila rad, a obećala im je pokrivanje fiksnih troškova, među ostalima i troškova najma.

Manje plaće

Vlada je prihvatila i dva amandmana, Odbora za zakonodavstvo i SDSS-a, na prijedlog Zakona o financiranju lokalne samouprave za koje tvrdi da su nomotehnički. Zasad nije prihvaćena sugestija lokalnih vlasti da se novac koji će država uplaćivati kroz Fond izravnanja ne računa kao državna pomoć, što su tražili predstavnici hrvatskih županija.
Prema zakonu o plaćama na lokalnoj razini, udio državne pomoći od deset posto znači da se smanjuju plaće čelnika i njihovih zamjenika i to za najmanje 20 posto. U sljedećoj godini, kada će Fond izravnanja ići na teret države, moglo bi se to dogoditi u brojnim lokalnim jedinicama. No, neće to utjecati samo na plaće župana, načelnika i gradonačelnika i njihovih zamjenika, nego i lokalnih službenika i namještenika. Zakon kaže da u slučaju da državna pomoć prelazi deset posto lokalnog prihoda, osnovica za izračun plaća lokalnih službenika ne smije biti veća od osnovice za izračun plaća državnih službenika, a ona to u velikom broju slučajeva jest, čak i tamo gdje općine i gradovi preživljavaju zahvaljujući državnoj pomoći. Kako će se točni podaci koliki je udio državne pomoći znati tek sa zadnjim danom sljedeće godine, ove će promjene utjecati na plaće na lokalnoj razini tek od 2023. godine, ako do tada lokalne vlasti ne uspiju u svom pritisku na Vladu.

Donesene su i odluke koje će omogućiti da se do kraja provede odluka o pripajanju tvrtke Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ) poduzeću Hrvatske autoceste (HAC). Tako je Vlada dala suglasnost HAC-u za kredit kod Hrvatske poštanske banke, Zagrebačke banke i Hrvatske banke za obnovu i razvitak za refinanciranje dvaju kredita ukupno vrijedna 120,9 milijuna eura. Ovim novim kreditom refinancirat će se dva kredita kod KfW IPEX-Banka iz Njemačke. Uz to, HAC je dobio i jamstvo za taj novi kredit, a dana je prethodna suglasnost za usuglašeni konačni prijedlog ugovora o pripajanju ARZ-a HAC-u.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković pojasnio je da su, od svibnja kada je Vlada donijela odluku o pripajanju, provedene sve pripremne radnje za provođenje postupka pripajanja, usuglašen je tekst ugovora o pripajanju, a sukladno Zakonu o radu provedeno je savjetovanje s Radničkim vijećem koje ga je podržalo. Dio tog projekta je refinanciranje dva kredita na domaćem tržištu čime su se, kaže Butković, stekli uvjeti za nastavak postupka pripajanja. On kaže i da je to pripajanje zapravo provođenje reformi restrukturiranja čitavog cestovnog sektora što je počelo 2017. godine. Vjeruje i da će se tako postići održiv model poslovanja trgovačkih društava uz optimizaciju troškova. Dan upisa pripajanja ARZ-a HAC-u u sudski registar trebao bi biti 1. siječnja sljedeće godine.

Pomoć Libanonu

U drugo saborsko čitanje otišao je i prijedlog izmjena i dopuna zakona o članarinama u turističkim zajednicama, u kojemu se predlaže smanjenje stope za obračun i plaćanje tih članarina za 12 posto i to već od 1. siječnja. Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac pojasnila je da će se tako omogućiti i smanjenje mjesečnog predujma članarine, što je važno s obzirom na to da se dogodio značajan pad poduzetničke aktivnosti zbog koronakrize.

Donesena je odluka da će država sufinancirati, i to s 1,5 milijuna kuna, izgradnju Memorijalnog centra »Josip Jović«. Zatražila je to općina Cista Provo, a ukupna vrijednost investicije je 4,5 milijuna kuna.

Ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman izvijestio je o tome koliko je u prošloj godini Hrvatska uplatila u inozemstvo službene razvojne pomoći. Riječ je o ukupno 480,4 milijuna kuna, a ministar Radman je, ne govoreći o detaljnim brojkama, kazao da je najviše te pomoći otišlo u Bosnu i Hercegovinu te u hrvatsko susjedstvo na jugoistoku Europe. Podsjetio je i da se Europska unija obvezala na ostvarivanje kolektivnog cilja izdvajanja od 0,7 posto bruto nacionalnog dohotka (BND) država članica EU-a, dok će države koje su EU-u pristupile nakon 2003. godine, uključujući Hrvatsku, nastojati ostvariti izdvajanje od 0,33 posto BND-a do 2030. godine. Hrvatska je u prošloj godini, kazao je Radman, bila na 0,13 posto BND-a, ali se nada da će do 2030. godine dostići cilj od 0,33 posto.

Jučer je tako donesena i odluka o pomoći od sto tisuća eura financijske pomoći Republici Libanon za provedbu reformi, oporavak i obnovu u povodu međunarodne konferencije za pomoć i podršku stanovništvu Libanona i to u organizaciji Ujedinjenih naroda i Republike Francuske.