Brigada, pored raširenog značenja iz područja vojne terminologije, istodobno je i pojam kojim se uopćeno označava organizirana cjelina. Tim od petnaest mladih, talentiranih, sposobnih ljudi čije zagrebačke uredske prostore krasi mnoštvo nagrada manifestiraju upravo drugotno značenje. Oni su – Brigada. Poslovni uspjesi rezultat su njihova marljiva rada, organiziranosti i talenta, dok je naziv Brigada, koji je 2010. godine Damjan Geber dodijelio svojoj novoosnovanoj agenciji, u samim počecima sintetizirao osnovne postulate novoosnovane tvrtke – iskreno, udarnički, revnosno, svrsishodno, maštovito i estetično.

Moja sugovornica Zoja Ivanišević, Brigadina voditeljica razvoja, završila je povijest umjetnosti i talijanistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu te potom i magisterij iz kulturnog menadžmenta na sveučilištu Bocconi u Milanu, gdje je radila u zakladi za suvremenu umjetnost Fondazione Furla, kada je dobila ponudu za posao u Rimu. Nije puno dvojila. Dvije i pol godine provela je u internacionalnoj konzultantskoj tvrtki, a onda se odlučila vratiti u Zagreb. Sasvim je slučajno čula za agenciju Brigada te, što je više pretraživala na internetu, sve je više htjela raditi upravo u toj tvrtki. Poslala je otvorenu molbu na koju joj je vlasnik Geber odgovorio istoga dana, našli su se na dva razgovora i – to je bilo to. Zoja Ivanišević je postala dio Brigade.

Deseta obljetnica

Pokrenuti ijedan biznis 2010. godine bilo je, iz perspektive mnogih, poslovno samoubojstvo. Damjan Geber se, u partnerstvu s agencijom Bruketa&Žinić, okuražio i u manje od desetljeća dosegnuo vrh na domaćem tržištu. Danas, kada slave desetu obljetnicu osnutka, tvrtka se našla u istoj poziciji kao i pri osnivanju – na početku još jedne gospodarske krize koja će, po svim mjerilima, biti teža no njena prethodnica.

Agencija Brigada specijalizirana je za dizajn interijera i kreiranje prostornog doživljaja, a svojom je uslugom i poslovanjem orijentirana na komercijalne zadatke: urede, trgovine i ugostiteljske objekte, za kojima će u idućem razdoblju vladati manja potražnja. Potreba za uredskim prostorima već je osjetno manja. Nakon ovog »nametnutog eksperimenta«, kako kaže Ivanišević govoreći o radu od kuće koji nas je snašao proteklih mjeseci, poslodavci su došli do zaključka kako se jednako kvalitetno, efikasno i uspješno može, uz znatno manje troškove, raditi od kuće.

– Tvrtke poput Facebooka i Twittera najavile su kako se dio zaposlenika nakon pandemije uopće neće vraćati u urede. Sve kompanije sada zapravo nastoje srezati skupe uredske kvadrate i uspostaviti model rada u kojem će zaposlenici dio vremena raditi od kuće. U skladu s tržišnim potrebama, nastojimo biti agilni i širiti svoje poslovanje, pa smo tako proteklih mjeseci u Brigadi proveli istraživanje o utjecaju rada na daljinu na zaposlenike, o prednostima i izazovima s kojima se susreću, te postavili smjernice za prilagodbu radnih prostora novim potrebama. Tako će poslodavci moći zadržati ono najbolje od jednog i drugog načina rada, uredskog i onog na daljinu, te adekvatno prilagoditi postojeće urede kroz pristup koji polazi od njihovih specifičnih potreba, jer ne postoji jedna uspješna formula za sve, kaže Ivanišević.

Temperamentan tim

Ekipu Brigade čini petnaest djelatnika – arhitekti, dizajneri, ekonomisti i marketinški stručnjaci. Mahom mladi i sličnih interesa te, govori sugovornica, više od kolega – druže se privatno i neizmjerno su povezani. Na pitanje kose li se ponekad idejama, Ivanišević kroz smijeh odgovara:
– Gotovo svakodnevno. I inače smo tim temperamentnih i strastvenih pojedinaca, a kada radiš kreativan posao, puno si više vezan za svoje projekte.

Ipak se radi o tvojem autorskom djelu, pa ćeš ga i angažiranije braniti. Kada vidimo da bi rad na projektu mogao ući u kritičnu fazu, zastanemo i kažemo si: Sve što sada kažem ne smije utjecati na naše prijateljstvo (smijeh). Nisu to nikakvi konflikti – samo izazivamo jedni druge, borimo se za svoje ideje i mislim da je to super dio kreativnog procesa.

Osim stalno zaposlenih, Brigada ima i bazu vanjskih suradnika – bihevioralne psihologe, stručnjake za prodajne procese, grafičke dizajnere, umjetnike, hortikulturiste. Iz svega proizlazi da Brigada nije tipičan biro za arhitekturu i dizajn, već je njihova usluga znatno šira.

– Naša filozofija u dizajnu jest da prostor, a pogotovo komercijalni, ne treba biti samo lijep, već izvršavati svoju primarnu funkciju. Ako se radi o trgovini, uspješni prodajni rezultati su imperativ. Smatramo da smo odradili dobar posao ako smo ispunili zadane ciljeve – veći broj kupaca, dulje zadržavanje u dućanu, pozitivan word of mouth, kao i bolje radne uvjete za prodajno osoblje. Ne želimo dizajnirati fotogenične prostore koje će tjedan dana po otvaranju svi objavljivati po medijima i društvenim mrežama, a koji će potom loše poslovati i pasti u zaborav. Slično je i s uredima. Bitno nam je da se zaposlenici u uredu osjećaju ugodno, imaju sve uvjete kako bi bili produktivni i u što manje vremena obavili svoj posao, govori Ivanišević.

Brojna priznanja

Stoga dizajnu uvijek prethodi vrlo opsežna analiza kojoj je cilj dubinsko razumijevanje budućih korisnika tog prostora.

– Analiziramo klijenta, krajnje korisnike, konkurenciju, dosadašnje poslovanje, brand i komunikaciju, održavamo cjelodnevne radionice s klijentom i provodimo vrijeme na terenu kako bismo dobili dubinsko razumijevanje projektnog zadatka i mogli razvijati inovativna, ali i smislena kreativna rješenja, govori Ivanišević. Direktne konkurencije u Hrvatskoj nemaju. Postoji, naravno, mnogo studija za arhitekturu i dizajn, brojne kreativne agencije i kompanije koje nude konzultantske usluge, no u Hrvatskoj ne postoji firma koja to sve objedinjuje.

Uvijek rade follow up svojih projekata – ostaju u kontaktu s klijentom i nakon realizacije projekta posjećuju svoje prostore, razgovaraju sa zaposlenicima, promatraju koristi li se prostor na zamišljeni način te prate je li prostorna strategija polučila rezultate u praksi. Kada se projektu pristupi na takav način, postaje jasno da dizajn interijera nije luksuz, nego dugoročna investicija.

Kako bi bili u korak sa svjetskim trendovima, u uredu imaju i knjižnicu koju redovno nadopunjuju relevantnom i recentnom stručnom literaturom. Pohađaju radionice, kongrese i edukacije. No, osim usvajanja znanja, rado dijele i vlastito – analitičko, strateško, marketinško, komunikacijsko, arhitektonsko i dizajnersko. Isprva mnogima nije bilo jasno čime se uopće Brigada bavi i kome bi i zašto točno njihove usluge bile potrebne.

Stoga im nije preostalo drugo nego da sami educiraju tržište. Ubrajaju se tu godine pisanja stručnih članaka, konferencija, javnih predavanja, a na svojem webu redovno dijele sadržaj o tekućim projektima, praktičnom iskustvu i znanju. Priroda je posla takva da su do ove godine često putovali, što je također bila prilika za edukaciju, pa po povratku uvijek održavaju internu prezentaciju o zanimljivim interijerima – trgovinama, restoranima, barovima, uredima – i prostornim doživljajima koje su na putovanju susreli.
Priznanja je, kao što je u uvodu spomenuto, na uredskim policama pregršt. Proteklog su mjeseca dobili dvije važne nagrade: BigSEE Grand Prix za dizajn izložbe »Jedna hrvatska priča« kojom je u Galeriji Adris u Rovinju obilježena dvadesetogodišnja suradnja Adris grupe s kreativnom agencijom Bruketa&Žinić&Grey, ujedno i prvi Grand Prix koji je došao u Hrvatsku u kategoriji dizajna interijera.

Humanitarne akcije

Tjedan dana kasnije, stiglo je posebno priznanje Hrvatskog dizajnerskog društva za projekt koji je cijeloj ekipi Brigade i najdraži – humanitarna akcija koju su lani, za blagdane, radili u vukovarskoj gimnaziji.

– Brigada već tradicionalno uoči blagdana radi humanitarnu akciju preuređenja neke javne ustanove kojoj možemo pomoći svojom intervencijom. Sami pronađemo instituciju, kontaktiramo je i dizajniramo interijer – baš kao za naše klijente. Prve smo godine radili Dječju bolnicu na Kantridi, potom Psihijatrijsku bolnicu na Ugljanu, a lani gimnaziju u Vukovaru. Saznali smo da tamo postoji segregacija između hrvatskih i srpskih učenika, unatoč tome što su to ista djeca, istih godina, sličnih interesa, ali, eto, različitih nacionalnosti.

Učenici imaju odvojene razrede i nastavu, različite profesore, čak ni tjelesni nemaju skupa. Željeli smo prostornom intervencijom potaknuti društvenu promjenu. Preuredili smo predvorje, školske hodnike i rijetko korištenu prostoriju uz knjižnicu koji su postali mjesto socijalnog kontakta i susreta među učenicima. Na hodnicima smo napravili umjetničku galeriju – izložbu suvremene ilustracije iz cijele regije.

U predvorju su pak projektirali tribine i prostor za okupljanje i druženje učenika, a prostoriju pored knjižnice potpuno su preuredili – oslikali, postavili nove podove, montirali novi namještaj i projektor te stvorili prostor za izvanškolske aktivnosti učenika. Počeli su se i družiti. Sada su Brigadine akcije naširoko poznate.

Pročulo se. Nemaju problema s donacijama – suradnici i partneri im se sami javljaju s pohvalama i željom da i sami sudjeluju. A Brigada ne samo da sve osmisli i organizira, nego i realizira – cijeli tim zasuče rukave i dva-tri dana, koliko traje akcija, ozbiljno fizički radi. Naučili su tako gletati, bojiti, bušiti, brusiti i, kroz šalu kaže Ivanišević, sada još više cijene vlastite izvođače radova jer redovno cijeli tim dobije upalu mišića nakon akcije. Ove godine u pripremi je uređenje Škole za odgoj i obrazovanje za učenike s teškoćama u razvoju u Puli.

Za vrijeme proljetnog lockdowna Brigadu nije zadesio crni scenarij otkaza i financijskih rezova. Kolektiv zahvalu pripisuje direktoru Damjanu Geberu koji promišljeno i financijski konzervativno vodi tvrtku.

Priručnik

U tom su se periodu, od ožujka do svibnja, u nedostatku konkretnih projekata, okrenuli pojačanom radu na sebi i aktivnostima za koje inače ne nalaze vremena. Između ostalog, napisali su vlastiti priručnik stručnog znanja, manual od gotovo dvjesto stranica koji sažima desetogodišnje radno iskustvo i znanje, često stečeno i težim putem, odnosno na greškama. Kada bude gotov, i priručnik će biti javno dostupan.

– Tko radi, taj i griješi. Nemamo problema s time, svoje znanje dijelimo kako bi i drugi mogli nešto naučiti iz naših grešaka, ali i kako bismo potaknuli prijeko potreban dijalog unutar struke, istaknula je moja sugovornica.

Ja ću, ponukan ovom »jednom hrvatskom pričom« ekipi Brigade poželjeti sve najbolje u budućem radu i citirati oskarovca Warrena Beattyja: »Postigao si uspjeh u svome polju kada ne znaš je li ono što radiš posao ili je igra«.