Do 40 minuta “fizičke aktivnosti umjerenog do snažnog intenziteta” svaki dan otprilike je najbolja „kompenzacija“ za 10 sati mirnog sjedenja, kaže istraživanje bazirano na meta-analizi devet prethodnih studija provedenih na sveukupno 44 370 ljudi koji su se bavili nekom od formi fizičke rekreacije.

Važnost fizičke aktivnosti u doba sjedilačkog života i činjenica da je sve više ljudi u svom profesionalnom životu vezano uz sjedenje, navelo je znanstvenike da ispitaju koliko je zapravo takav način života poguban za ljudsko zdravlje.

A očito jest jer je analizom, objavljenom u British Journal Of Sports Medicine, utvrđeno da je rizik od smrti kod onih koji vode sjedilački način života rastao kako je vrijeme provedeno u bavljenju tjelesnom aktivnošću umjerenog do snažnog intenziteta opadalo. Oni koji su se bavili nekom fizičkom aktivnošću 30-40 minuta dnevno, a sjede po deset sati dnevno u komadu, nisu imali veći rizik od smrti od onih koji su bili aktivni cijeli dan.

Ova je analiza objavljena u vrijeme kad je i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), objavila svoje smjernice  o tjelesnoj aktivnosti i sjedilačkom ponašanju, po prvi put nakon 2010. godine. U njima stoje preporuke koliko je minuta tjedno preporučljivo biti fizički aktivan i one se zapravo poklapaju s gore navedenom stručnom meta-analizom. Dakle, odrasle osobe morale bi biti umjereno fizičke aktivne 150-300 minuta tjedno ili 75-150 minuta jakog fizičkog intenziteta, odnosno neku ekvivalentnu kombinaciju umjerenog i jakog vježbanja. WHO za djecu i adolescente kažu da već 60 minuta tjedno umjerene do jake fizičke aktivnosti donosi zdravstvene blagodati. Isto, tako napominju da godine nisu bitne, da fizičku aktivnost i jačanje mišića preporučuju svim starosnim grupama.

“Ove preporuke su vrlo aktualne, objavljene usred globalne pandemije koja ljude dugo zadržava u zatvorenom i potiče još više sjedenja nego inače. I u takvim uvjetima ljudi mogu zaštititi svoje zdravlje i nadoknaditi štetne učinke fizičke neaktivnosti. Kao što preporuke WHO-a sugeriraju, svaka fizička aktivnost se računa i svaka minuta neke fizičke aktivnosti je bolja nego fizički ne raditi ništa“ – izjavio je za Science Alert Emmanuel Stamatakis, istraživač sa Sveučilišta Sydney i jedan od urednika u British Journal Of Sports Medicine .

Nije nužno obući se u sportsku opremu i ići trčati na atletsku stazu ili dizati utege u teretani, prilike za vježbanje su svuda oko nas. Biranje stepenica umjesto lifta, igranje s djecom i kućnim ljubimcima, plesati, obavljati kućne poslove, izabrati hodanje ili bicikl umjesto automobila ili javnog prijevoza, sve to može anulirati loše učinke dugotrajnog sjedenja na poslu.