RIJEKA – Postaje li riječko područje porezno utočište talijanskim državljanima i zašto?

Nakon slučaja Giomax, koji se kao gljiva nakon kiše odjednom našao na top-listi najjačih tvrtki u Primorsko-goranskoj županiji po ostvarenoj dobiti, najnovija lista najvećih poreznih dužnika otkrila je drugu nevjerojatnu stvar, prema kojoj se slučaj Giomax, koji je očito dio iste šprance, čini kao »mala beba«. Jer, samo prvih šest dužnika u Primorsko-goranskoj županiji, prema podacima Porezne uprave, nabralo je i ostavilo poreznog duga od gotovo 210 milijuna kuna, a sve do jedne u vlasništvu su talijanskih državljana. I pritom se Giomax nije našao među njima, nego »tek« na 11. mjestu.

»Velikoj šestorki« zajedničko je još nekoliko stvari. Prvo, ne postoje dostupna financijska izvješća o njihovu poslovanju unazad više godina, pa tako i broju zaposlenih, a od imovine, prema dostupnim podacima bilanci s Poslovna.hr, imaju malo ili ništa imovine, najvećim dijelom samo osnivački kapital od 20.000 kuna. Nadalje, niti jedna od njih nema poreznog duga s naslova PDV-a koji je u pojedinim slučajevima, prema podacima Porezne, čak i preplaćen, no zato se evidentirani dug s osnova poreza na dobit, poreza i doprinosa na dohodak i duga za obvezna osiguranja mjeri u desecima milijuna kuna.

Prema registriranim djelatnostima većina se vezuje za trgovinu na veliko metalima i metalnim rudama, gorivom i otpadom, a prema zavedenim poslovnim adresama raspršene su u tri pravca – jedan koji vodi u Užarsku 1, drugi prema Ciottinoj 9 i treći prema Matuljima i Lovranu.

Ugašeni računi

Apsolutni riječki rekorder po visini poreznog duga jest tvrtka Keepmetal, koja drži i visoko četvrto mjesto na nacionalnoj listi, odmah iza Dalmacijavina. Prema podacima Porezne, preko ove tvrtke uspjelo se natući 60,8 milijuna kuna duga, od čega poreza na dobit 21 milijun, po osnovi poreza i prireza na dohodak daljnjih 30,2 milijuna kuna dok ostatak čine neplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja. Osnovana je početkom 2017. godine, kao vlasnica i direktorica vodi se izvjesna Barbara De Faveri, talijanska državljanka s adresom prebivališta u švicarskom Luganu. O poslovanju ove tvrtke javno je dostupno samo da je 2017. poslovala na nula kuna prihoda i minusom od 6.800 kuna. Sada ispada da je kroz ovu tvrtku, od koje na adresi u Užarskoj 1 nema ni traga, prošlo najmanje 120 milijuna kuna s obzirom na iskazana potraživanja Porezne po osnovi poreza na dobit. Dva od tri žiro računa su ugašena.

Na istoj adresi, a ironija sudbine učinila je da to bude točno nasuprot Prekršajnog suda u Rijeci, vodi se i tvrtka LD Metal, koju je originalno ujesen 2017. godine osnovao Dragan Lustro, švicarski državljanin s adresom prebivališta preko koje se može povezati s Barbarom De Faveri. Koncem 2018. godine kao jedini osnivač i direktor vodi se Talijan Gianluigi Arringhi iz Milana, koji u isto vrijeme od sunarodnjakinje preuzima još jednu tvrtku u Hrvatskoj, Melazzini d.o.o registriranu u Poreču. LD Metal ostao je dužan 43,8 milijuna kuna za poreze, nema dostupnih izvješća o poslovanju osim za 2017. godinu kada je priložena izjava o neaktivnosti. Trenutačno nema aktivnih žiro računa, postojao je samo jedan koji je ugašen u listopadu prošle godine. Kao i Keepmetal, ni LD Metal prema posljednjoj i jednoj iskazanoj bilanci otprije tri godine, praktički nema imovine.

Ecometal po visni poreznog duga tek neznatno zaostaje za prethodnikom s »liste srama«, hrvatski poreznici evidentirali su 41,7 milijuna kuna duga i 19.749 kuna preplaćenog PDV-a. Firma je osnovana 2014. godine, registrirana je za trgovinu na veliko ostacima i otpacima. Posljednja izvješća datiraju iz 2015. godine, u najavi je brisanje ovog subjekta, a prema podacima Poslovna.hr, sva su četiri žiro računa ugašena, od kojih posljednji u prosincu 2019. godine. Prve godine, prema objavljenim izvješćima, Ecometal je uprihodovao blizu 410.000 kuna i zabilježio 3.100 kuna minusa. Iduće godine prihodi već skaču na 25 milijuna kuna uz neto iskazanu dobit od 313.000 kuna. Bilo je to 2015. godine, a nakon toga spušta se tamna zavjesa, barem što se tiče predaje Fini izvješća o poslovanju. Kao vlasnik i član uprave vodi se Emilio Gallo iz talijanskog grada Sandigliano, a kao prokurist Ivano Cesco, koji je krajem 2011. osnovao tvrtku Metali trgovina, sada u likvidaciji i od 2015. godine registriranu na adresi Popovićev put 43 u Matuljima, a hrvatskim poreznicima ostala je dužna gotovo 24 milijuna kuna po osnovi poreza na dobit, dohodak i doprinose za obvezna osiguranja.

Pandorina kutija

Peti na listi najvećih dužnika u PGŽ je Prince d.o.o, također bez aktivnih žiro računa i poreznim dugom od 20,2 milijuna kuna. Registriran je na adresi Ciottina 9, no nismo ga uspjeli pronaći na popisu na ulazu u tu zgradu. Tvrtka je osnovana u ljeto 2016. godine, za tu je godinu ujedno i jedino predano financijsko izvješće, vidljivo je s Fininih stranica, dok je posljednji račun u banci ugašen krajem 2019. godine. Startali su žestoko, uvjetno rečeno, jer je Prince u pola godine prikazao prihode od nešto iznad 11 milijuna kuna i dobit od blizu 68.000 kuna. Kod Princea se izdvaja to da s osnova poreza na dobit talijanski vlasnik duguje relativno mali iznos, oko 115.000 kuna, no zato je stavka poreza i prireza na dohodak 15,5 milijuna kuna te doprinosa od gotovo 4,6 milijuna kuna. Kao osnivač i direktor zaveden je Renato Losurdo iz talijanskog grada Cremona.

Šesti s liste dužnika vodi nas nazad u Matulje, na adresu Popovićev put 43. Sada je riječ o tvrtki Poliservis, koja Poreznoj Lijepe Naše duguje 19,3 milijuna kuna. Ova firma registrirana za nespecijaliziranu trgovinu na veliko, ali i za obradu i uporabu otpada, niknula je 2015. godine. Sve otad nema predanih financijskih izvješća, dva od tri žiro računa ugašeni su 2018. godine. Vlasnik i član uprave je Franco Grigoli iz talijanskog Zimonea, a kao prokurist se vodi Daniele Levi.

Nije isključeno da bi najnovija lista poreznih dužnika mogla otvoriti Pandorinu kutiju, tim više jer se postavlja pitanje kako je moguće da prolaze tako ogromni iznosi novaca kroz te i takve tvrtke, ali i njihove žiro račune u bankama, da se nabiju tolika dugovanja, a da pritom nigdje pravodobno nije zazvonilo za uzbunu. Osim toga, nije riječ o jednoj, već o šest, a vjerojatno je na listi još takvih tvrtki, s istom ili vrlo sličnom šprancom poslovanja. Uostalom, i Giomax je tu i tko zna koliko još takvih.

Pitanja smo prekjučer uputili Poreznoj upravi u Zagrebu, odgovor još čekamo.