Aktivni domaći nakladnici, ili barem oni koji planiraju preživjeti ova kompleksna vremena višestruko smanjenih prihoda, napeto su iščekivali odluku o (ne)održavanju Interlibera, te velike diskontne prodavaonice knjiga. I odluka je došla, nepovoljna za one koji su tamo željeli pronaći kolačić zarade. No Interliber nije otkazan, već odgođen, kako je to u šturom, ali pomno sročenom priopćenju Zagrebačkog velesajma komunicirano nakladnicima, odnosno izlagačima.

– Poštovani izlagači, zbog usložnjavanja epidemiološke situacije, a slijedom preporuka Nacionalnog stožera civilne zaštite i Stožera civilne zaštite Grada Zagreba, nažalost odgađa se 43. međunarodni sajam knjiga Interliber u terminu 10. – 15. studenoga 2020. godine.

Tijekom ovog tjedna analizirat ćemo novonastalu situaciju s predstavnicima Zajednice nakladnika i knjižara pri HGK-u te zajednički razmotriti više terminskih opcija u cilju što skorijeg održavanja ovog sajma, sukladno smirivanju epidemiološkog stanja, kao i zdravstvenog rizika za izlagače i posjetitelje.

Želimo Vam da putem online platformi i kanala komunikacije barem djelomično umanjite gubitak prihoda zbog neodržavanja Interlibera u studenom ove godine. S tim u vezi, upućujemo Vas na uključenje u online aktivnost Zajednice nakladnika i knjižara pod nazivom »Knjiga svima i svuda«, koja će, nažalost, ove godine biti realizirana izvan Interlibera.

O svim daljnjim koracima, opcijama i prijedlozima u cilju održavanja Interlibera u što skorije vrijeme, pravovremeno ćemo Vas obavještavati – kažu iz Velesajma.

Zajednička mrežna stranica

Ključ priopćenja je u riječi »odgoda«. Naime, da je Sajam otkazan, prestale bi i sve financijske obaveze izlagača. Ovako, sve ostaje, a novi terminski plan bit će ključan. No kao što i priopćenje kaže, o svemu će se još Velesajam konzultirati sa ZNK-om.

Navodno je odluka o otkazivanju Sajma bila poznata još koncem prošlog tjedna, no u Velesajmu su zbog delikatnosti situacije željeli dobro pripremiti teren za nastavak pregovora i njihov što manji gubitak.

Tu su i datumi važni. Naime, u regularnim uvjetima ako izlagači odustanu od izlaganja unutar mjesec dana od organiziranja Interlibera, plaćaju punu ugovorenu cijenu svojeg izlaganja. Ove godine unaprijed je Velesajam izišao nakladnicima ususret, odgodivši taj rok za 3. studenoga, a kad se taj datum približio, pala je i odluka o odgodi.

No ZNK je, kako nam kažu u toj strukovnoj udruzi, na taj scenarij bio spreman. Član jedanaesteročlanog Vijeća Zajednice nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Valter Lisica, inače predstavnik riječkog nakladnika Lektire, potvrdio nam je da se posljednja dva mjeseca radilo na online projektu »Knjiga svuda i svima«, u slučaju da Interlibera ne bude.

– Mi smo to u ZNK-u razmatrali upravo bojeći se ovoga scenarija, pa smo tražili alternativu. Ona, naravno, nije prava alternativa jer, da se izrazim slikovito, ne možeš online loviti ribu. Čak i da svi skupa dignemo online prodaju za 300 posto, još uvijek bismo bili na dva do tri posto ukupnog godišnjeg prihoda.

Ali ideja je, naravno, dobra i treba je pustiti da se razvija – kaže Lisica.

A ideja je, zapravo, zajednička mrežna stranica na kojoj će se moći kupiti knjigu po popularnim sajamskim cijenama, kao i u »fizičkim« knjižarama koje također sudjeluju u projektu. Uz prodaju bit će organiziran i tzv. »Premium program«, koji bi trebali raditi urednici, u suštini organizacija predstavljanja novih knjiga, što bi trebalo biti prenošeno na mrežnoj stranici ZNK-a, odnosno na trećem programu HRT-a.

Nakladnički noviteti

Zavirili smo na mrežnu stranicu ZNK-a, inače volonterskog udruženja, i tamo vidjeli posljednju ažuriranu vijest o otkazivanju fizičkog Frankfurtskog sajma knjiga od 16. rujna pa se zapitali tko će to tamo sve voditi. Pitali smo to i Lisicu, koji nam je rekao da je za ovu svrhu načinjena nova mrežna stranica, no ni on je još nije vidio.

– Na toj stranici »polinkat« će se svi webovi hrvatskih nakladnika i istaknuti po tri njihova naslova, prema njihovu odabiru, dakle onih koji su im »forte«, i to će se onda gurati dalje – objašnjava Lisica, napominjući da je drugi dio te stranice vezan za knjižarsku mrežu u kojoj će se moći kupiti knjige po povoljnijim cijenama, no i tu, dakako, ima manjkavosti jer, kako napominje Lisica, postoje cijele regije koje uopće nemaju knjižara.

No bez obzira na sve, i na odluku Stožera, odnosno Velesajma da se Interliber otkazuje, većina hrvatskih nakladnika tempira svoja nova izdanja, ili barem ona s kojima misle najviše zaraditi, upravo oko Interlibera, o kojem već godinama i mi i mnogi drugi pišemo kritički, promatrajući ga više kao vašar nego kao kulturnu manifestaciju.

U nekim segmentima Interliber već godinama i degradira knjigu, no i dalje ostaje ključnim mjestom za njezin plasman, i izdavači koji ne odustaju od njega unatoč svemu, dovoljan su dokaz da su napori da ga se promijeni očito uzaludni.

Stoga smo i mi, bez obzira na to što sve druge sajmove knjiga u Hrvatskoj (a mogu se nabrojati na prste jedne ruke) smatramo boljima od Interlibera, stupili u kontakt s dijelom aktivnih nakladnika te ih upitali o njihovim novitetima.

Neki su od njih već unaprijed odustali od izlaganja na Interliberu, kao na primjer OceanMore, a neki su s objavom svojih planova čekali odluku o (ne)otkazivanju Interlibera, poput Školske knjige.

OceanMore

Kako nam je rekla Gordana Farkaš Sfeci, vlasnica OceanMora, oni su smatrali da će se stanje s rastom epidemije pojačavati i da će isplativost cijelog projekta biti upitna. Vrlo sofisticirane epidemiološke mjere za Interliber, da se održao, iziskivale su velik angažman i odgovornost samih izlagača, koje oni u OceanMoru nisu bili spremni preuzeti.

– Prvo da svoje djelatnike izlažete riziku, drugo da garantirate za njihovo ponašanje izvan radnog vremena, jer i danas se već vidi da je problematično ući u trag gdje se netko zarazio, također vjerujem da većina naših sugrađana nastoji izbjegavati grupna okupljanja što implicira da bi i posjetitelja bilo barem 50 posto manje nego inače. Popust koji je dao Velesajam nije nimalo motivirajući, tako da kad smo sve odvagnuli, zaključak je bio da ostajemo doma – kaže Farkaš Sfeci.

Od svojih novih izdanja predstavili su nam prvijenac Jerka Mihaljevića (1990.) »Putar i parizer«, koji govori o generaciji odrasloj u doba interneta, navodnih globalnih mogućnosti i osobnih i socijalnih limita, ali i nedostatku ideala i orijentira. Zatim je tu »stilski profinjena, a značajem uznemirujuća zbirka priča Mirjane Dugandžije »Rujanska kupačica«, pa novi roman Zorana Roška »Bogart i Seranoga«, »urnebesna mješavina krimića, grčke tragedije i homeopatskog futurizma u kojem svijetom vladaju algoritmi, a ljudi znaju gdje im je mjesto – daleko ispod »bogova«.

No to je futurizam bez budućnosti (budućnost se već dogodila, a nepoznanica je prošlost – jer se stalno mijenja), krimić u kojem se ubojstva tek trebaju dogoditi.«

Jean-Baptiste del Amo ima, kao i OceanMore, obiteljsku sagu »Carstvo životinja«, priču o pet generacija obitelji na farmi u francuskome selu i o razvoju njihove male, siromašne farme u industrijaliziranu farmu svinja. Roman »Strankinja« talijanske spisateljice mlađe generacije Claudije Durastanti velika je, pak, priča o talijanskoj imigraciji u Americi, upletena u priču o svim današnjim migracijama, o osjećaju pripadanja i nepripadanja i traženju svog mjesta u globalnim geografijama.

»Autorica ispisuje životni susret svojih gluhonijemih roditelja, njihov odlazak u tuđinu i novi život u Americi te povratak na jug Italije«, kaže bilješka o knjizi.

Fraktura

U Frakturi nam predstavljaju četrnaest novih izdanja, knjige Attile Bartisa »Svršetak«, Daniela Kehlmanna »Tyll«, Erin Morgenstern »More bez zvijezda«, Sally Rooney »Normalni ljudi«, zatim drugo kolo Djela Miljenka Jergovića: »Ruta Tannenbaum« i »Imenik lijepih vještina II«, Tisje Kljaković Braić »U malu je uša đava«, Nebojše Lujanovića »Maratonac«, Dine Pešuta »Tatin sin«, Zorana Pilića »Svijet prije tebe«, Darka Šeparovića »Pristanište«, Tomislava Sabljaka »Svjetionik na Otoku«, Jorgea Bucaya »Put duhovnosti: stići na vrh i nastaviti se uspinjati« i Fareeda Zakarije »Deset lekcija za svijet poslije pandemije«.

Od navedenih izdanja, knjiga Nebojše Lujanovića »Maratonac«, njegov novi roman, opisana je kao knjiga koja nije o trčanju; »ona je prije svega introspekcija čovjeka koji se nalazi sam nasuprot svemu i koji mora raščistiti svoje dileme, strahove i poraze da bi se uopće usudio krenuti dalje u trčanje, u život.«

»Svijet prije tebe« Zorana Pilića roman je, pak, ceste, zbirka tužnih pustolovina i album veselih bjegova. »To je i vozni red lutanja, i slijepa karta nadanja, i katalog anđela i vragova – jer Edi Nachbar upoznat će ih sve, postajući najživotnijim junakom jednoga od najživotnijih opusa naše suvremene književnosti«, kaže se u opisu knjige.

Darko Šeparović je u »Pristaništu« pjesnik u proznim cipelama. »Pristanište je gusta priča o ljubavi i zabludi, o samoći i upornosti; superiornim, promišljenim stilom ispričana priča koja teče i osvaja. Jedna je to od onih knjiga koje su toliko sugestivne da se na trenutak može izgubiti granica između čitatelja i protagonista«, kaže nadahnuta bilješka o knjizi mladog autora.

»Deset lekcija za svijet poslije pandemije« Fareeda Zakarije, uglednog novinara CNN-a, »nije puki žurnalistički osvrt na najveću krizu s kojom se čovječanstvo suočilo nakon Drugog svjetskog rata. Knjiga nastala u jeku pandemije, »Deset lekcija« može se doimati kao ogledni primjer hitre novinarske reakcije, što svakako jest, ali je i znatno više od toga.«

Sandorf

I od Sandorfa, kao i od Frakture, njihovi vjerni pratitelji mogu očekivati profilirani program. Sandorfov Ivan Sršen predstavlja nam novi roman Nade Gašić »Devet života gospođe Adele (Proljeće u Zagrebu 2020.)«, prvi roman o potresu u Zagrebu i o epidemiji koja i dalje traje.

Zatim je tu biografija Jima Morrisona iz pera Jerryja Hopkinsa i Daniela Sugermana (roadieja Doorsa) »Nitko odavde ne izlazi živ«, pa »Skrivena predaja u Europi«, studija Yurija Stoyanova koja se bavi fenomenom mističkog i asketskog dualističkog katarskog i bogumilskog pokreta, roman »Dva brata« Mahira Guvena o svijetu imigranata prve i druge generacije koji se nastoje integrirati u francusko društvo, poema »Holokaust« Charlesa Reznikoffa, koji je koristio sudske materijale i svjedočenja preživjelih, povijesna studija »Republika na samrti« Edwarda J. Wattsa, irski strip »Surovi grad« o kriminalnim bandama u Limericku krajem 90-ih godina prošlog stoljeća, roman suvremene islandske spisateljice Audur Ave Ólafsdóttir »Hotel Tišina« o, ni manje ni više nego smislu života, smrti i ljubavi.

Domaća književnost

U Disputu po pitanju domaće književnosti najavljuju nove romane Mihaele Gašpar »Velika stvar« i Ivana Vidića »Faradayev kavez«. »Roman Mihaele Gašpar tematizira pojavu tzv. self-help poduzetništva, motivacijskih govornika, duhovnih iscjelitelja, takozvanih savjetnika za sretan život i svih onih koji će nas uputiti kako da steknemo materijalno, odmaknemo se od onih koji nam navodno čine zlo svojim energijama, poboljšamo kvalitetu života i u konačnici – kako da postanemo ‘imuni’ na vlastiti život«, kaže se u bilješci.

Vidićev novi roman po njima je pak briljantna satira o hrvatskom društvu, o zaposleniku Ministarstva pravosuđa koji prvo bježi na selo, a potom i u šumu. No od satire u kojoj živi ipak ne može pobjeći.

Od prijevodne književnosti izdvajaju »Zemlju straha« španjolskog hit autora Isaaca Rose, »uznemirujući roman o strahovima suvremenog čovjeka«, i »Šumu obješenih« Liviua Rebreanua, »jedan od prvih modernih romana rumunjske književnosti. Rebreanu ovim sjajnim romanom postavlja pitanja morala u ratno vrijeme te čovjekove razapetosti između domovine, nacije, vojničke poslušnosti i vlastitih etičkih izbora.«

Od prijevodne publicistike izdvajaju »Metež« Hansa Magnusa Enzensbergera, fikcionalizirana sjećanja na šezdesete godine prošlog stoljeća, »Dnevnik pisan noću«, izbor iz dnevnika poljskog pisca, ratnika, političkog migranta i erudita Gustawa Herling-Grudzinskog te »Habsburški mit«, književno-povijesno-kulturološku studiju o Austriji, Habsburzima i carstvu u turbulentnim vremenima iz pera Claudija Magrisa.

Naklada Ljevak

I Naklada Ljevak ozbiljno je krenula u interliberske pripreme, pa nam predstavila sedam novih naslova. Tim Bouverie napisao je knjigu »Politika popuštanja Hitleru«, »u maniri najbolje britanske historiografije i publicistike kroz narativnu povijest koja dočarava neizvjesnost, dramatičnost i dileme toga razdoblja.

Knjiga Linn Ullman »Nemirni«, autobiografski je naslov kćeri slavnog švedskog filmaša Ingmara Bergmana, »elegičan prikaz sjećanja i gubitka, identiteta i umjetnosti, odrastanja i starenja.« Kirsti Lonka ima pak knjigu »Fenomenalno učenje iz Finske«, »koja opisuje finski put prema kompetencijama za 21. stoljeće i uzbudljivi koncept učenja utemeljenog na fenomenima«.

Iz radionice Željka Ivanjeka knjiga je »Dječak za zatvor«, autobiografski zapis u kojem autor »nastoji samome sebi objasniti što ga je kao šesnaestogodišnjaka natjeralo na trgove i ulice, na sudjelovanje u onom što je partijska vlast imenovala masovnim pokretom ili maspokom.«

Kantautorica i znanstvenica Lidija Bajuk u »Međimurskoj popevki«, nakon višegodišnjih vlastitih terenskih i arhivskih istraživanja, kulturološkim propitkivanjima, interdisciplinarnim pristupima i kombiniranim metodičkim aparatom istražuje iznimno važno područje hrvatske glazbene tradicije. Dvije su i knjige za djecu Naklade Ljevak: Sonja Zubović »Belini brodovi« i Sretna Meštrović »Bur-Mur«.

Profil

U Profilu nam kažu da ove godine izdavaštvo, za razliku od niza drugih kulturnih i kreativnih industrija i bez obzira na sve poteškoće, može koliko-toliko normalno funkcionirati.

– Od proznih naslova pripremili smo senzacionalan, višestruko nagrađivan roman »Djevojka, žena, drugo« Bernardine Evaristo. Riječ je o romanu koji se prevodi u više od 30 zemalja, dobio je i nagradu Booker, a Evaristo se upisala u povijest kao prva crnkinja koja je dobila to prestižno priznanje.

Skrenuli bismo vašu pozornost i na »Nešto crveno pokraj ceste« Anne Tyler, novi prijevod jedne od najboljih američkih autorica našeg doba.

Od publicističkih, pak, knjiga izdvajamo »Kapital i ideologiju«, novi bestseler francuskog ekonomista Thomasa Pikettyja, hit-knjigu Dolly Alderton »Sve što znam o ljubavi« te knjigu »Franjo Kuharić – Kardinal i vlast« povjesničara Miroslave Akmadže, u kojoj se donosi niz dosad nepoznatih detalja o životu i djelovanju zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Franje Kuharića – kažu u Profilu navodeći i niz knjiga za djecu, od kojih izdvajaju slikovnicu »Svi bismo trebali biti feministi« nigerijske spisateljice Chimamande Ngozi Adichie, »Jura i upute za odrastanje« Romana Simića i Manuela Šumberca, »Suli u avanturi – škola« Maje Šimleše i Svena Nemeta, »Mala Mica, dizajnerica« Marije Gradečak i »Totalno moja priča (neki drugačiji dnevnik)«, novi autorski projekt urednice knjiga za djecu Jelene Bevandić, koji je nastao u suradnji s kreativnim dizajnerima iz Studija 2M – kažu u Profilu.

VBZ

U VBZ-u izdvojili su naslove: novi roman Zorana Ferića »Putujuće kazalište«, novo izdanje »Tkanja života« Mirjane Krizmanić s poglavljem o koroni, bestselere »Izvor« Tare Swart i »Faktologija« Hansa Roslinga, zatim »Kako se izliječiti od tjeskobe« Amy B. Scher i Deepaka Chopre »Metačovjek«. Za studeni su najavili i novi roman Marine Šur Puhlovski »Zbogom djevojčice« o prvim seksualnim iskustvima, knjigu »Pisma s juga« Marka Tomaša i krimić »Slavni u smrti« Nore Roberts.

Zoran Ferić, dakle, ima novi roman, koji će sigurno izazvati pažnju domaće javnosti. Kako kaže bilješka o njemu, impozantan je to roman »koji bi bio događaj i u nekoj velikoj europskoj književnosti. To je opsežna i kompleksna obiteljska saga u kojoj je kroz prošlost autorove obitelji ispričana i povijest dvadesetog stoljeća u Hrvatskoj i Europi. A tu obitelj nisu obilježili samo ratovi, nacionalna i ideološka mržnja, nego i nekoliko potresnih ljubavnih priča od kojih svaka, neovisno o vremenu u kojemu se odvija, nosi vlastitu tragičnost i ljepotu.

Ferićev roman obuhvaća sva tri rata koji su se u tom čudnom i krvavom stoljeću vodili na našim prostorima, ali i mnoge druge prijelomne događaje koji su presudno utjecali na život njegovih junaka.«

O »Pismima s juga« Marka Tomaša urednik Kruno Lokotar je zapisao: »Pisma s juga pisao je Marko Tomaš čitateljima mariborske Večeri, i samom sebi naravno, od travnja 2018. do srpnja 2020. godine, do pandemijskog doba koje je nužno otvorilo pandemonijske teme.

Nisu demoni ništa posebno, nego naprosto standardna popudbina i putarina osjetljiva čovjeka, a kad je netko još i nomad poput Tomaša, kada je živio i u Mariboru i Splitu i Zagrebu − spominjem samo u knjizi spomenute gradove − svaki se od tih gradova u njega urezuje, no nijedan kao onaj formativni, kao Mostar i zavičajna mu Hercegovina.

Tomaš će se uplesti u svoje uspomene i od njih isplesti tople šarade za sve osjete i um o godišnjim dobima, ponajprije onom u Mostaru najdužem, ljetu, o djetinjstvu, gradu i njegovim baštama, avlijama i hotelima, njegovoj tekućoj deurbanizaciji, o rijekama i kamenu, flori koja nadire i nestaje, svijetu koji se mijenja tako brzo da i čovjek ubrzano stari.«

Lektirinih devet knjiga

U Mozaiku knjiga izdvojili su nam šest naslova, selekciju iz svake kategorije njihove ponude: ljubić, krimić, dječji naslov, zdravlje, priručnik o ženskom pogledu na seks i »nesvrstani« roman koji nije ni ljubavni ni kriminalistički. Pa nam Mozaik predstavlja: »Svjetla juga« Nine George, »Tri žene« Lise Taddeo, »Detoks uma« Davida Perlmuttera, »Što spašavamo iz požara« Katherine Center, »Posljednje što mi je rekla« Linde Green i »Dnevnik strašno simpa klinca« Jeffa Kinneya.

Potonji naslov novi je bestseler autora kojeg gutaju djeca i mladi, a nakon »Gregova dnevnika«. Kako kažu u Mozaiku, »uspjeh novog serijala bio je zajamčen što dokazuju tjedni provedeni na listama najprodavanijih naslova za djecu i mlade te Goodreadsova nominacija za najbolji dječji naslov 2019. godine. Omiljeni dječji lik Greg i njegove avanture u najuzbudljivijem dnevniku od sada imaju opasnu konkurenciju.

Gregov najbolji prijatelj Rowley Jefferson od sada ima vlastiti dnevnik koji je nazvao ‘Dnevnik strašno simpa klinca’ (…) Iako je ovo knjiga o Rowleyju, u njoj ima puno i o Gregu, jer su oni i dalje najbolji prijatelji.

Ponekad mu roditelji govore stvari zbog kojih posumnja da o Gregu nemaju jednako mišljenje kao on. Rowley se nada da će vam se njegova knjiga svidjeti jer je u nju uložio velik trud, a prije svega se nada da će se svidjeti njegovu prijatelju Gregu.«

Po pitanju književnosti u Jesenskom & Turku uzdanice su knjige: Lidije Deduš »Razglednice iz prašnjave republike«, Selvedina Avdića »Autobusne bilješke«, Marine Gudelj »Fantomska bol«, Predraga Ličine »Bljuzga u podne« i Lane Bojanić »Pribor za lov i vremeplov«.

U biblioteci Rad i misao knjige su Davida Graebera »Besmisleni poslovi«, Jamesa Bridlea »Novo mračno doba«, Ankice Čakardić »Sablasti tranzicije«, Srniceka & Williamsa »Postkapitalizam i svijet bez rada«, Kojina Karatanija »Struktura svjetske povijesti«, Viveka Chibbera »Postkolonijalna teorija i sablast kapitala« i Deborah Cowen »Smrtonosni život logistike«. Jesenski & Turk ima novih naslova i u svojim bibliotekama filozofije i sociologije.

Valter Lisica iz Lektire najavio je devet knjiga pripremljenih za Interliber: George Orwell: »1984.«, James Joyce: »Portret umjetnika u mladosti«, Francis Scott Fitzgerald: »Posljednji tajkun«, Virginia Woolf: »Gospođa Dalloway«, Mihail Bulgakov: »Majstor i Margarita«, Sofoklo/Eshil: »Antigona/Okovani Prometej«, Ivo Brešan: »Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, II. Izdanje, kap. Vinko Horvat »Školski brod Galeb« i Nedjeljko Fabrio: »Vježbanje života«.